Politika i dalje drma pravosuđe: Non-pejper EK - Crna Gora napredovala u vladavini prava, ali ima još dosta posla

Crna Gora nastavila je da napreduje ka ispunjavanju završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima koja se odnose na vladavinu prava (23 i 24), ali su za njihovo zatvaranje neophodni dodatni rezultati u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, usklađivanju vizne politike, upravljanju granicama, kao i u oblasti medijskih sloboda, ocijenila je Evropska komisija (EK) u novom non-pejperu.

U tom nezvaničnom diplomatskom dokumentu o poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), EK navodi da je Crna Gora u oblasti pravosuđa nastavila primjenu zakonodavnog okvira i da je to rezultiralo dodatnim pozitivnim rezultatima.

Podsjeća se da je Vlada utvrdila predlog izmjena Ustava s ciljem jačanja nezavisnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta, u potpunosti u skladu s preporukama EK i Venecijanske komisije (VK), da je nastavljen rad na sprovođenju Strategije reforme pravosuđa i njenog akcionog plana, da su institucionalna stabilnost i strateška vizija Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) dodatno učvršćene...

Međutim, ukazuje se da kašnjenja u transparentnim i na zaslugama zasnovanim imenovanjima na visoke funkcije, uključujući Ustavni sud, Sudski savjet i Tužilački savjet, otežavaju njihovo efikasno funkcionisanje.

Dodatni izazov, kažu, predstavlja odlazak sudija u penziju, pri čemu su rizici naročito izraženi u Vrhovnom sudu zbog nejasnoća u važećem zakonskom okviru, ocijenila je Komisija u non-pejperu u kom se daje činjenični pregled ukupnog stanja u pogledu ispunjavanja završnih mjerila u poglavljma 23 i 24 i identifikuju oblasti u kojima je potreban dalji napredak za period od posljednjeg izvještaja EK o Crnoj Gori, objavljenog u novembru prošle godine.

Crna Gora, kako piše u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid, nastavlja da primjenjuje ključne zakone koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, a koji su sad uglavnom usklađeni sa evropskim standardima. Ipak, još nijesu usvojene izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kao ni Zakon o državnom tužilaštvu, kako bi bile sprovedene preostale preporuke VK i GRECO-a (Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope). Takođe se priprema poseban zakon o radnim pravima sudija.

Podsjeća se da je pokrenuta procedura izmjene Ustava radi dodatnog jačanja garancija nezavisnosti pravosuđa. U februaru je, kako se navodi, Vlada usvojila predlog koji predviđa tri ključne izmjene: uklanjanje odredbe da je ministar pravde član Sudskog savjeta po funkciji, adekvatnu zastupljenost sudija koje biraju njihove kolege u Sudskom savjetu i unošenje postojećih zakonskih rješenja o sastavu i izboru Tužilačkog savjeta u najviši pravni akt.

Dalje je ukazano da Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu tek treba da bude usklađen s ključnim preporukama VK u vezi s povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, ojačanom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog broja neriješenih predmeta.

Bez odgađanja izabrati sudije US

Podsjeća se da je krajem 2025. godine parlament izabrao dvoje novih sudija Ustavnog suda (US), što je ojačalo njegovo operativno funkcionisanje uprkos kašnjenjima u imenovanju, ali da postoje još dvije upražnjene pozicije, za koje u parlamentu nije bilo potrebne većine. Zbog toga je produžen mandat jednoj sutkinji (Desanki Lopičić), navodi EK.

“Nepostojaje jasnih zakonskuh pravila o penzionisanju sudija stvorilo je neizvjesnosti, što je navelo predsjednika (države) da zatraži ocjenu Ustavnog suda o nastavku njenog (Lopičić) mandata nakon dostizanja starosne dobi za penzionisanje”, piše u dokumentu.

EK poručuje da parlament mora odlučno djelovati kako bi bez odlaganja imenovao dvoje sudija, dok država još treba da sprovede preporuke Venecijanske komisije o jasnim pravilima za penzionisanje sudija Ustavnog suda.

Vlada je u aprilu usvojila nacrt izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu, u skladu sa smjernicama EK i preporukama VK, koji su dostavljeni parlamentu, “koji ih mora hitno usvojiti”.

Podsjeća se da je u martu 2026. parlament usvojio samo izmjene tog zakona kojim se ponovo uvodi privremeno povećanje plata za sudije i tužioce od 30 odsto, prethodno usvojeno u junu 2025, a koje je prestalo važiti u decembru te godine. Produženje će trajati do 31. decembra 2026.

“Ovu privremenu mjeru treba zamijeniti sistemskom reformom kako bi se obezbijedila pravna sigurnost”, poručuje EK.

Funkcioneri pritiskaju pravosuđe

Dodaje da su nastavljeni slučajevi javnog komentarisanja visokopozicioniranih zvaničnika i političkih ličnosti o aktuelnim, visokoprofilnim slučajevima, a u septembru je parlament zatražio održavanje kontrolnog saslušanja vrhovnog i specijalnog državnog tužioca o konkretnom slučaju korupcije na visokom nivou, “što nije u skladu s pravnim i ustavnim okvirima”.

Zatim, tokom parlamentarne rasprave o Godišnjem izvještaju Tužilačkog savjeta za 2024, nekoliko članova parlamenta i njegovo rukovodstvo otvoreno je kritikovalo tužilaštvo i pozvalo vrhovnog državnog tužioca (Milorada Markovića) da podnese ostavku.

Nakon hapšenja bivše ministarke (Vesna Bratić) u februaru, rukovodstvo parlamenta otvoreno je kritikovalo rad državnog tužilaštva, što je dovelo do pritužbe Tužilačkom savjetu. Nakon odluke Savjeta da je nezavisnost državnog tužioca ugrožena takvim javnim izjavama, parlament je dodatno reagovao kritikama na autonomnu odluku savjeta, piše u dokumentu.

“I dalje se dešava da visoki zvaničnici i političke ličnosti javno komentarišu aktuelne slučajeve visokog profila, što može doprinijeti potkopavanju percepcije javnosti o nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa”, kaže EK.

Komisija ukazuje da je primjerena javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštvo, legitimna u demokratskom društvu, ali da se politički akteri, posebno oni na visokim pozicijama, moraju suzdržati od izjava koje bi mogle predstavljati ili biti protumačene kao pokušaji uticaja na sudske ili tužilačke odluke ili potkopavanja njihovog rada.

EK ističe da funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje otežava nedostatak strateških ulaganja u ljudske resurse, informaciono-komunikacione tehnologije i infrastrukturu.

“Na svim nivoima, broj sudnica, radnih prostora i radnih uslova, uključujući službenike, pravne savjetnike i opremu, i dalje su neadekvatni, posebno za Specijalno državno tužilaštvo”, navodi se.

Ojačati odgovor na korupciju

EK ocjenjuje da je Crna Gora nastavila da ostvaruje rezultate u borbi protiv korupcije, ali naglašava da je potrebno dodatno ojačati institucionalni odgovor, posebno kad je riječ o slučajevima korupcije na visokom nivou.

Komisija konstatuje da je institucionalni okvir za borbu protiv korupcije uglavnom uspostavljen, ali da zahtijeva dodatne napore kako bi se obezbijedile puna nezavisnost, efikasnost i koordinacija.

“Zajednički napori Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva, Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalne policijske jedinice i Jedinice za finansijske istrage u rješavanju sistemskih izazova u borbi protiv korupcije na visokom nivou, na nezavisan, nepristrasan i profesionalan način, nastavljaju da daju pozitivne rezultate”, ocjenjuje EK.

Podsjeća da je u aprilu Vlada usvojila predlog za izmjenu Ustava kojim se ukida imunitet premijera i ministara u slučajevima krivičnih djela protiv službene dužnosti, a koji obuhvata sva krivična djela povezana s korupcijom. Ovaj predlog se, kako je pojašnjeno odnosi na postojeću preporuku GRECO.

Ocijenjeno je da je pravni okvir koji reguliše finansiranje političkih stranaka i dalje otežan nedostacima u njegovom obimu, jasnoći i primjeni.

“Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja još nije izmijenjen kako bi bio u potpunosti usklađen s evropskim standardima, uprkos obavezi Crne Gore da to učini prioritetno do kraja 2024”, piše u non-pejperu.

Dodaje se da pravni okvir nije usklađen s preporukama GRECO-a i OSCE/ODIHR-a koje se odnose na značajno povećanje transparentnosti, kontrole trošenja političkih stranaka i sprečavanja zloupotrebe državnih resursa...

“Stoga, još nijesu obezbijeđene efikasne zaštitne mjere i kazne za zaobilaženje pravila”, navodi EK.

Pored toga, kako dodaje EK, Zakon o izboru odbornika i poslanika još nije usklađen sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, što dodatno sprečava ispravnu i efikasnu kontrolu finansiranja kampanja.

Stop za politički uticaj na policiju

U non-pejperu je ocijenjeno da je pravni okvir za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala uglavnom usklađen s pravnom tekovinom EU, a uspostavljen je i odgovarajući strateški okvir.

Podsjeća se da je u decembru 2025. direktor Uprave policije imenovan u punom mandatu nakon dužeg perioda tokom koga je tu funkciju obavljao kao vršilac dužnosti. Međutim, pomoćnici direktora (izuzev rukovodioca Finansijsko-obavještajne jedinice), rukovodilac Specijalne policijske jedinice i rukovodioci regionalnih centara bezbjednosti i dalje obavljaju funkcije u v. d. statusu.

“Ovakva situacija utiče na stabilnost i održivost rukovođenja policijom, zbog čega bi Crna Gora trebalo što prije da sprovede imenovanja u punom mandatu na preostalim pozicijama”, upozorava EK.

Kampanja zapošljavanja policijskih službenika za 2025. je, kako se dodaje, završena, a zaposleno je 350 novih službenika od planiranih 815 radnih mjesta. Pokrenuta je i nova kampanja za 2026. s ciljem zapošljavanja 534 službenika.

“Crna Gora treba da obezbijedi da tekući proces zapošljavanja bude zasnovan na zaslugama i stručnim kriterijumima, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije koje će spriječiti neprimjeren politički uticaj na organe za sprovođenje zakona”, poručuje EK.

Diskriminacija zbog polarizacije

Navodi se da je Crna Gora nastavila da ostvaruje napredak u ispunjavanju završnih mjerila iz Poglavlja 24, ali se naglašava da su potrebni dodatni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala, pranju novca, upravljanju granicama i usklađivanju vizne politike s EU.

Crna Gora još nije usvojila sveobuhvatan sistem praćenja i prikupljanja podataka kako bi se procijenio nivo implementacije zakonodavstva i politika o ljudskim pravima.

“Bilo je slučajeva javne kritike i optužbi od strane visokopozicioniranih javnih zvaničnika koji su diskreditovali rad i ugled branitelja ljudskih prava”, piše u izvještaju.

Diskriminacija je, kako se navodi, i dalje prisutna u crnogorskom društvu, uglavnom zbog polarizacije. Najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ+ osobe) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

Ističe se da Crna Gora još nije ispunila zaključne preporuke Komiteta UN-a za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz maja 2024. o nedostatku kazni za nepoštovanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti...

“Glavni izazovi ostaju zbog upornih rodnih stereotipa i neadekvatne obuke, što slabi institucionalne odgovore na nasilje nad ženama u sektorima sprovođenja zakona, pravosuđa, socijalnog i zdravstvenog osiguranja. Postoje ozbiljni nedostaci u zaštiti žrtava, uslugama podrške, koordinaciji i prikupljanju podataka, uz nedovoljnu upotrebu zaštitnih mjera i nedosljedno rješavanje slučajeva”, upozorava EK.

Slab napredak u rješavanju napada na novinare

EK ukazuje da vlasti i dalje pružaju uglavnom brz i efikasan institucionalni i policijski odgovor na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali da je zabilježen mali napredak u vezi sa starim slučajevima.

“Iako su vlasti široko osudile akte nasilja nad novinarima, nastavili su se slučajevi snažnih verbalnih napada na medije i predstavnike civilnog društva od strane javnih zvaničnika i političkih stranaka, uključujući visoke ličnosti iz sektora bezbjednosti i odbrane”, piše u non-pejperu.

Ocijenjeno je da je transparentnost vlasništva nad medijima poboljšana, međutim, praznine i dalje postoje jer ne postoji javno dostupna baza podataka o vlasništvu za neaudiovizuelne medije, a i dalje postoji zabrinutost u vezi s nedostatkom transparentnosti vlasništva neregistrovanih onlajn medija, posebno novinskih portala.

“Povećana je zabrinutost zbog snažnog uticaja srbijanskih medijskih kuća i lokalnih medija u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji. Onlajn nadzor i provođenje pravila koja se primjenjuju na sadržaj i dalje predstavljaju izazov”, ukazuje EK.

Ocijenjeno je da je transparentnost u raspodjeli javnog finansiranja za medije poboljšana, ali da sprovođenje obaveza ostaje problem. Podsjeća se na niz stalnih izazova u tom sektoru i da gotovo tri četvrtine zaposlenih u medijima zarađuje ispod prosječne nacionalne plate.

U dokumentu je notirano da je Skupština u martu pokrenula proceduru za imenovanje novih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge i RTCG-a.

“Krivični postupci su i dalje u toku u vezi s optužbama protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja pri imenovanju generalnog direktora u novembru 2024. U međuvremenu, generalni direktor koga je imenovao Savjet RTCG ostao je na funkciji”, piše u dokumentu.

Nastaviti usklađivanje vizne politike

EK upozorava da Crna Gora ima bezvizni režim sa šest zemalja koje se nalaze na listi EU zemalja kojima je potrebna viza, od kojih pet uživa trajno izuzeće (Bjelorusija, Kina, Rusija, Saudijska Arabija i Turska).

“Sezonsko ukidanje viza nije kompatibilno s pravnom tekovinom EU. Crna Gora mora nastaviti usklađivanje svoje vizne politike s politikom EU kako bi ispunila kriterije za zatvaranje pregovora o viznoj politici”, poručuje EK.

Spriječiti ponovni razvoj ekonomskog državljanstva

U non-pejperu se navodi da kako bi osigurala usklađenost sa zakonodavstvom EU, Crna Gora treba da ukine pravni osnov koji omogućava (ponovni) razvoj programa državljanstva za investitore.

Pozivajući se na jednu od presuda Suda pravde EU, EK ocjenjuje da takvi programi krše zakonodavstvo EU o državljanstvu i princip iskrene saradnje.

“Takvi programi, takođe, predstavljaju rizike vezane za bezbjednost, pranje novca, utaju poreza, finansiranje terorizma, korupciju i infiltraciju organizovanog kriminala”, navodi EK.

( Biljana Matijašević )