Kabinet Milatovića: Dvorac na Kruševcu zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro

Dvorac na Kruševcu zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro, saopšteno je danas iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Iz Milatovićevog kabineta su kazali da prosleđuju "izvod iz rješenja i fotografiju", koju su "dobili od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kojim se nedvosmisleno potvrđuje da je Dvorac na Kruševcu zaštićen kao nepokretno kulturno dobro".

"Predmetni objekat uživa status kulturnog dobra na osnovu Rješenja o stavljanju pod zaštitu broj 1230 od 27. 11. 1957. godine, Rješenja o uvođenju u Registar broj 01-1106/1-61 od 4. 9. 1961. godine i Rješenja o upisu u Centralni registar broj 02-502 od 5. 8. 1993. godine - Dosije broj 69, Knjiga XI, strane 137-138. Podsjećamo da je Skupštini Crne Gore vraćen na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, uz ukazivanje na potrebu da se predloženo rješenje dodatno preispita sa stanovišta njegove usklađenosti sa Ustavom Crne Gore i važećim zakonodavstvom", piše u saopštenju.

Iz Milatovićevog kabineta su rekli da "dostavljeni izvod iz rješenja dodatno potvrđuje opravdanost takvog postupanja, budući da se radi o nepokretnom kulturnom dobru u državnoj svojini, koje uživa poseban režim pravne zaštite".

"Posebno podsjećamo da je članom 42 stav 1 Zakona o zaštiti kulturnih dobara izričito propisano da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti. Imajući u vidu navedeno, odluka da se zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje potvrđuje odgovoran odnos prema zaštiti ustavnosti i zakonitosti, kao i prema obavezi države da kulturnu baštinu čuva u skladu sa važećim pravnim poretkom", navodi se u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Skupština Crne Gore je na sjednici 1. juna usvojila predloge Zakona o zaštiti životinja i statusu potomaka Dinastije Petrović Njegoš, čije su predložene izmjene prošle godine izazvale buru u javnosti.

Iz teksta Zakona koji je usvojen sa 40 glasova za, tri protiv i dva uzdržana, ipak neće biti izbrisana riječ "nasilna", koja se odnosi na aneksiju Crne Gore od Srbije 1918. godine, jer je vladajući Pokret Evropa sad (PES) od toga odustao i fokusirao se na rješavanje imovinskih pitanja porodice princa Nikole Petrovića - Njegoša.

Novim predlogom zakona ostale su u proceduri izmjene da se rad Fondacije "Petrović Njegoš" finansira iz državnog budžeta, obezbjeđivanjem 100.000 eura na godišnjem nivou, kao i da potomcima dinastije pripadne dvorac "Kruševac" u Podgorici s pripadajućim zemljištem, da troškove rekonstrukcije i opremanja te građevine snosi država, dok bi sredstva bila obezbjeđena iz kapitalnog budžeta.

U predlogu zakona se navodi i da potomci dinastije ne mogu da prodaju dvorac "Kruševac", niti da otuđe zemljište na drugi način. Jedini "kupac" može da bude država, i to po cijeni utvrđenoj na dan sticanja svojine.

Predviđen je i da institucije smještene u dvorcu "Kruševac" imaju pravo da do izgradnje Muzeja savremene umjetnosti nastave rad uz plaćanje zakupnine koju određuje nadležni organ državne uprave za kulturu.

Milatović je 8. juna vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, ocjenjujući da su pojedina usvojena rješenja upitna sa aspekta usklađenosti sa Ustavom i Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.

Kako je tada saopšteno iz Kabineta predsjednika, Milatović je iskoristio ustavno pravo i vratio zakon koji je Skupština usvojila 1. juna na Devetoj sjednici Prvog redovnog zasjedanja u 2026. godini.

U obrazloženju odluke navodi se da je posebno sporna odredba kojom se dvorac Kruševac u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenosi u privatnu svojinu princa Nikole Petrovića.

Iz Milatovićevog kabineta je 2. juna saopšteno da je dvorac na Kruševcu kulturna baština Crne Gore i dobro svih građana.

( Ne.V. )