Poglavlja 1 i 2 otvaraju za Crnu Goru evropsko tržište, gdje će domaći proizvodi biti konkurentni

Poglavlja 1 i 2, koja se odnose na slobodu kretanja robe i radnika, otvaraju za Crnu Goru ogromno evropsko tržište, gdje će domaći proizvodi biti konkurentni, a crnogorski državljani moći da osvare sva prava po osnovu rada bez mogućnosti diskriminacije u odnosu na državljanstvo.

Šef pregovaračke radne grupe za Poglavlje 1, Dragan Vukčević, kazao je da to poglavlje obuhvata sve robe - industrijske i poljoprivredne.

“Sloboda kretanja roba u jednostavnom tumačenju znači pristup zajedničkom tržištu Evropske unije (EU). Drugim riječima, što god ovdje proizvedemo, ukoliko ostvarimo uslove iz Poglavlja 1, onda možemo bez dodatnih carina i bilo kakvih drugih prepreka da plasiramo na zajedničko tržište EU”, saopštio je Vukčević u intervjuu agenciji Mina-business.

On je objasnio da Crnu Goru, koja ima oko 620 hiljada stanovnika, čeka tržište od 500 miliona ljudi.

“Naša je generalno-ekonomska politika da moramo da diversifikujemo našu ekonomiju, da se pridružimo drugim zemljama članicama i da imamo jedan dio ekonomskog rasta i u industrijskoj proizvodnji, tako da je ovo poglavlje ključno u tom dijelu priče”, rekao je Vukčević.

On tvrdi da ovo poglavlje daje šansu.

“Ne daje na poklon ništa, ali daje šansu da se jednim strukturiranim razvojem, na koji računamo kada su u pitanju unutrašnje i direktne strane investicije, razvije taj industrijski dio Crne Gore koji danas jako nedostaje”, naveo je Vukčević.

Što se tiče Poglavlja 1, Crna Gora je imala četiri mjerila za privremeno zatvaranje, od kojih bi neka trebalo da budu zatvorena do sredine juna.

“U ovom trenutku imamo jedan intenzivni dijalog sa Komisijom vezano za izvještaj o ispunjenju mjerila i za poziciju zajedničku, tako da očekujem veoma brzo dobre vijesti po tom pitanju”, rekao je Vukčević.

Šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 2, Ivana Šućur, kazala je da je sloboda kretanja radnika jedna od četiri osnovne slobode u okviru EU.

“Samim tim, značaj ovog poglavlja je izuzetno bitan i predstavlja u suštini evropsku ideju stvaranja EU, koja se zasnivala na ostvarivanju ove četiri slobode”, rekla je Šućur u intervjuu agenciji Mina-business.

Crna Gora bi u ponedjeljak, na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu, trebalo da zatvori Poglavlje 2.

Ona je, govoreći o benefitima, navela da će građani Crne Gore moći da osvare ista prava na zaposlenje i na ostvarivanje svih prava po osnovu rada u okviru svake države članice, bez mogućnosti diskriminacije u odnosu na državljanstvo.

“To konkretno znači osvarivanje prava na penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i koordinaciju socijalnih davanja”, objasnila je Šućur.

Ona je navela da je Crna Gora ispunila sve formalne kriterijume koji su bili definisani kroz zajedničku pregovaračku poziciju 2017. godine.

“Nijesmo sada ispunili. Ispunili smo sve zahtjeve u februaru. Međutim, zbog kompleksnosti ovog poglavlja, naša pregovoračka pozicija već dva mjeseca se razmatra u Savjetu EU i mi očekujemo vrlo brzo zatvaranje pregovora u okviru ovog poglavlja”, rekla je Šućur.

Prema njenim riječima, pored crnogorskih građana koji žive i rade u Crnoj Gori, izuzetne benefite od zatvaranja ovog poglavlja i same implementacije politika će imati crnogorski državljani koji već rade i imaju prebivalište u nekoj drugoj državi članici.

“Predano radimo jer smo svijesni značaja koje će ovo poglavlje imati na naše državljane. Tako da vrlo brzo očekujemo zatvaranje i nakon toga mi smo posvećeni radu i mnogo institucija i mnogo državnih službenika je uključeno kako bi ispunili sve kriterijume”, rekla je Šućur.

Vukčević je, govoreći o benefite za građane, kompanije i državu kroz Poglavlje 1, saopštio da u ovom trenutku imamo 15 proizvoda iz Crne Gore koji se već duže godina izvoze na zajedničko tržište EU i poštuju sve direktive i regulative.

“Donošenjem, odnosno preuzimanjem tih direktiva i regulativa, njima će biti mnogo olakšan rad i pristup. Takođe, stvaramo motive za otvaranje novih proizvođačkih kapaciteta koji bi bili oslonjeni na bitne zahtjeve koje su sada u našem zakonodavstvu harmonizovani, a ujedno bi im proizvod bio prihvatljiv na zajedničkom tržištu EU. To donosi jedan stepen konkurentnosti u odnosu na zemlje koje nijesu članice EU”, tvrdi Vukčević.

Još jedan važan benefit, kako je naveo, je što su svi proizvodi koji su ponuđeni na našem tržištu bezbjedni.

“To je možda jedna od najvažnijih stvari. Dakle, svi proizvodi koji su pravilno označeni i stavljeni u skladu sa našim zakonodavstvom su bezbjedni za upotrebu”, rekao je Vukčević.

On smatra da treba stvoriti sistem i posvetiti se obukama i kontaktu sa realnim tržištem, građanima i privredom.

“To je nešto što je imperativno u ovom kratkom periodu do ulaska u EU”, dodao je Vukčević.

A kada je riječ o benefitima kroz Poglavlje 2, Šućur je navela da će građanima biti omogućen pristup svim radnim mjestima koji su slobodni u okviru EU.

“Mi spremamo Zavod za zapošljavanje da obavlja ulogu EURES-a, odnosno oni će biti ta kontakt tačka koja će vršiti razmjenu podataka sa drugim državama članicama. Tako da će u svakom trenutku crnogorski državljani imati na raspolaganju i pregled svih radnih mjesta u Uniji”, navela je Šućur.

Ona je kazala da u ovom trenutku imamo dosta izraženu crnogorsku dijasporu, ali da je pitanje koji procenat naših ljudi koji rade u EU imaju i ostvaruju prava po osnovu rada u procentu koji će biti kada Crna Gora postane članica.

“Mi smo odradili izmjene našeg zakonodavstva koji ima uticaj reciprociteta. Da svaki crnogorski državljanin, kada nađe zaposlenje u nekoj drugoj državi članici, ima isti tretman kao što imaju državljani država članica EU. Znači, neće biti diskriminacija po osnovu državljanstva”, navela je Šućur.

Ona je dodala da će i mobilnost biti izražena, a postojaće i mogućnost unapređenja, razmjena iskustava i slično.

Prema njenim riječima, benefit će imati i privreda, jer će strane investicije biti više prisutne u Crnoj Gori, jer će ambijent biti usaglašan s evropskim standardima.

“Mislim da će Crna Gora biti izuzetno konkurentna i da će upravo evropski stručnjaci birati Crnu Goru da žive tu, ali Crna Gora do tada mora da napravi taj nivo izjednačavanja s evropskim standardima što se tiče i plata i obezbjeđivanja radnih uslova i zaštite prava radnika”, navela je Šućur.

Ona smatra da Crna Gora, pogotovo kroz zadnje reforme radnog zakonodatstva, gdje je došlo do veće transparentnosti zarada i unapređenja zaštite prava radnika i balansa između privatnog i poslovnog ambijenta, pravi jedan ambijent u kome je radnik zaštićen.

“Nije samo na državnoj administraciji da napravi sav okvir. Moramo da imamo i feedback od građana, da se mladi ljudi malo pokrenu, da počnu da vjeruju državnoj administraciji, koja je tu zbog njih, a ne da se sve poistovjećuje sa politikom”, poručila je Šućur.

Ona je posebno istakla značaj evropskih fondova, pozivajući građane da ih iskoriste kako bi unaprijedili poslovanje, kapacitete i vještine radnika.

Vukčević je, na pitanje kako će se ulazak na tržište od 500 miliona ljudi odraziti na cijene i izbor proizvoda, odgovorio da Crna Gora još nije razvila sopstvenu proizvodnju, zbog čega je uvozničko tržište.

“Ponuda naša prema Evropi nije dovoljna i trebalo bi da je povećamo. A što se tiče ponude za potrošače, uvoz proizvoda će ostati isti, kao i cijene proizvoda”, rekao je Vukčević.

On je ohrabrio paletu proizvođača iz Crne Gore da se uključe i da nađu tu svoj interes u toj dobiti.

„Mi i danas imamo benefite od evropskih integracija. Tako da mislim da naši građani treba ovih dana da razmišljaju o tome kako da se uklope u taj sistem, prije nego da li je taj sistem dobar, loš, zao”, zaključio je Vukčević.

Tekst je nastao u okviru projekta „EU Reality Check", koji realizuje agencija MINA. Projekat je podržan kroz širi program „MedIA-Lit" koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji (HCHRS), Helsinškim komitetom za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji (MHC), Tiranskim centrom za novinarsku izvrsnost (TCJE) iz Albanije i Atlantskom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva za regionalni razvoj, investicije i saradnju sa NVO Vlade Crne Gore.

Sadržaj je isključiva odgovornost MINA i ne odražava nužno stavove Evropske unije, niti CGO-a i projektnih partnera.

( MINA business )