Nišavić: Ustavni sud da hitno odluči o ustavnosti Zakona o legalizaciji bespravnih objekata
Advokat smatra da su osporene odredbe zakona nesaglasne sa Ustavom jer se, kako tvrdi, retroaktivno primjenjuju na već stečena prava građana i ograničavaju vlasnicima jedno od osnovnih ovlašćenja koje proizlazi iz prava svojine – pravo raspolaganja imovinom, zbog čega i očekuje da Ustavni sud postupi po hitnom postupku.
Advokat Miloje Nišavić pozvao je Ustavni sud Crne Gore da bez odlaganja odluči o inicijativama za ocjenu ustavnosti Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, ocjenjujući da višemjesečno nepostupanje po tom pitanju stvara ozbiljnu pravnu nesigurnost za veliki broj građana.
Nišavić je u saopštenju dostavljenom "Vijestima" naveo da je još u septembru prošle godine podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba tog zakona, te da su slične inicijative podnijeli i drugi subjekti, ali da Ustavni sud do danas nije donio odluku.
"Riječ je o pitanju koje zadire u jedno od temeljnih ljudskih prava garantovanih Ustavom – pravo svojine, zbog čega očekujem da Ustavni sud postupi po hitnom postupku", naveo je Nišavić.
On smatra da su osporene odredbe zakona nesaglasne sa Ustavom jer se, kako tvrdi, retroaktivno primjenjuju na već stečena prava građana i ograničavaju vlasnicima jedno od osnovnih ovlašćenja koje proizlazi iz prava svojine – pravo raspolaganja imovinom, zbog čega i očekuje da Ustavni sud postupi po hitnom postupku.
"Pravo svojine predstavlja najpotpuniju pravnu vlast na stvari. Vlasnik mora imati pravo da svoju imovinu koristi, uživa i njome slobodno raspolaže, osim u slučajevima kada Ustav izričito dozvoljava ograničenja pod strogo propisanim uslovima. Država ne može rješavati administrativne i urbanističke probleme tako što će teret sopstvenih propusta prebacivati na građane i ograničavati njihova ustavna prava", poručio je on.
Nišavić je podsjetio da problem bespravne gradnje nije nastao preko noći i da je država u vrijeme nastajanja takvih objekata imala institucije koje su bile dužne da spriječe nezakonitu gradnju.
"Država je u tom periodu imala inspekcijske organe, organe lokalne uprave, urbanističke službe i druge nadležne institucije koje su bile dužne da blagovremeno reaguju i spriječe nastanak bespravnih objekata. Ukoliko institucije nijesu radile svoj posao kada je trebalo, taj propust danas ne može biti razlog da se ograničavaju prava savjesnih vlasnika i da se zadire u ustavom garantovano pravo svojine. Posljedice institucionalnih propusta ne smiju snositi građani", naveo je advokat.
On je upozorio da će država snositi ozbiljne finansijske posljedice zbog neustavnog ograničavanja prava vlasnika nepokretnosti.
"Uvjeren sam da su osporene odredbe Zakona nesaglasne sa Ustavom Crne Gore. Kada Ustavni sud to potvrdi, neminovno će se otvoriti pitanje odgovornosti države za štetu koju su građani pretrpjeli zbog višemjesečnog ograničavanja raspolaganja svojom imovinom. Takvi odštetni zahtjevi mogu proizvesti značajne posljedice po budžet države, a odgovornost za to neće snositi oni koji su donosili neustavna rješenja, već svi građani Crne Gore", ocijenio je Nišavić.
Upravo zbog težine pravnih i ekonomskih posljedica, dodao je advokat, Ustavni sud ne smije više odlagati odlučivanje.
"Ustavni sud postoji da štiti Ustav, zakonitost i prava građana. Njegova dužnost nije da vodi računa o političkoj podobnosti svojih odluka niti o interesima bilo koje vladajuće većine. Građani imaju pravo da dobiju jasan odgovor da li je zakon kojim se ograničava raspolaganje privatnom svojinom u skladu sa Ustavom ili nije. Ustavni sud mora pokazati punu nezavisnost i autoritet i bez daljeg odlaganja odlučiti o ovim inicijativama, bez obzira kome se takva odluka politički dopadala, a kome ne. Vladavina prava podrazumijeva da je Ustav iznad svake vlasti. Zato očekujem da Ustavni sud u najkraćem roku donese odluku i otkloni stanje pravne neizvjesnosti koje traje predugo za jedno ovako važno ustavnopravno pitanje", zaključio je Nišavić.
( S.S. )