ANB reagovao na tekst CIN-CG: Stvara se utisak da je softversko rješenje sistem za prisluškivanje, što nije tačno
"Riječ je o standardnom alatu za upravljanje i zaštitu službenih uređaja, aplikacija i podataka", kazali su
Javnosti se kroz formu anonimnih prijava stvara utisak da je softversko rješenje za centralizovano upravljanje službenim mobilnim uređajima zapravo sistem za prisluškivanje ili tajni nadzor službenika, što nije tačno, saopšteno je iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Iz te institucije su reagovali na tekst objavljen na portalu Vijesti pod naslovom „CIN-CG "Pazi, snima se: Zaposleni u ANB-u podnijeli krivičnu prijavu SDT-u zbog sumnji u nezakonit nadzor“.
Reagovanje prenosimo integralno:
Povodom javno objavljenih navoda koji se zasnivaju na sadržajima anonimnih krivičnih prijava i obraćanjima subjektima za kontrolu i nadzor Agencije za nacionalnu bezbjednost, smatramo obavezom da javnosti ukažemo na stvarne činjenice, kao i na širi bezbjednosni kontekst ovakvog djelovanja.
U konkretnom slučaju, javnosti se kroz formu anonimnih prijava stvara utisak da je softversko rješenje za centralizovano upravljanje službenim mobilnim uređajima zapravo sistem za prisluškivanje ili tajni nadzor službenika.
To je netačno.
Riječ je o standardnom alatu za upravljanje i zaštitu službenih uređaja, aplikacija i podataka. Takva rješenja koriste državne institucije, velike kompanije, zdravstveni, obrazovni, finansijski, hotelski i avio-sektor, kao i organizacije koje moraju centralizovano štititi službene uređaje, aplikacije i podatke.
Njegova svrha je da se službeni telefoni zaštite od gubitka, krađe, neovlašćenog pristupa, instalacije rizičnih aplikacija, kompromitacije komunikacionih kanala i curenja povjerljivih službenih podataka. Ovakvi sistemi nijesu „špijunski softver“, nijesu namijenjeni za tajno prisluškivanje, uključivanje mikrofona i kamera, niti za čitanje sadržaja zaštićenih komunikacija.
Službeni uređaj nije privatno vlasništvo, već sredstvo za rad koje, ako nije zaštićeno, može predstavljati ozbiljan rizik po nacionalnu bezbjednost. Predstavljanje standardnog protokola sajber zaštite kao alata za ilegalno špijuniranje može imati za efekat stvaranje pritiska na instituciju da odustane od zaštite službenih uređaja i komunikacija, čime bi se otvorio prostor za stvarnu kompromitaciju povjerljivih podataka.
Agencija će, kao i do sada, u potpunosti sarađivati sa svim nadležnim organima koji imaju pravo da provjeravaju zakonitost njenog rada.
Istovremeno, Agencija smatra obavezom da ukaže i na širi obrazac djelovanja koji se može prepoznati u savremenom bezbjednosnom okruženju. Zatrpavanje tužilaštva i organa za nadzor neutemeljenim ili pogrešno postavljenim anonimnim prijavama može predstavljati zloupotrebu državnih institucija. Takve prijave mogu imati za efekat stvaranje osnova koji se potom koristi za kreiranje privida afere, iscrpljivanje resursa i vršenje pritiska na bezbjednosni sektor.
Takav metod podrazumijeva da se neprovjerena ili pogrešno postavljena teza prvo plasira kroz anonimnu prijavu ili sličan formalni akt, zatim se sama činjenica da je prijava podnijeta predstavlja kao javno relevantna informacija, a potom se na toj osnovi gradi narativ o navodnoj aferi.
S tim u vezi, Agencija visoko uvažava ulogu i značaj medija, a posebno istraživačkog novinarstva u demokratskom društvu. Pravo novinara da postavljaju pitanja i informišu javnost neupitno je. Upravo zato je važno jasno razlikovati rad medija od eventualnih pokušaja pojedinaca ili interesnih struktura da zloupotrijebe medijski prostor, dostavljajući selektivne, nepotpune ili pogrešno interpretirane informacije radi ostvarivanja ciljeva koji nijesu javni interes.
Pravo na uzbunjivanje i zaštitu savjesnih službenika ne smije biti paravan za anonimno plasiranje neutemeljenih tvrdnji. Otpor uvođenju strože zaštite službenih uređaja i podataka, kada se prikriva navodnom brigom za privatnost, može ukazivati na postojanje struktura kojima odgovara ranjiv bezbjednosni sistem iz kojeg se podaci mogu lako i neopaženo izvlačiti.
Agencija će, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, ispitati i bezbjednosni kontekst ovakvih aktivnosti, uključujući pitanje da li se radi o izolovanim prijavama ili dijelu šireg obrasca djelovanja usmjerenog na kompromitaciju institucije, izazivanje unutrašnjeg nepovjerenja i slabljenje sistema zaštite podataka.
Takvi obrasci, ukoliko postoje, posebno su značajni u trenutku intenzivne reforme, jačanja operativnih, analitičkih i tehničkih kapaciteta Agencije, kao i postizanja konkretnih rezultata u zaštiti nacionalne bezbjednosti. Ojačana i zaštićena Agencija može predstavljati prepreku za ostvarivanje ciljeva svih onih kojima odgovara slab, ranjiv i kompromitovan bezbjednosni sistem.
Agencija za nacionalnu bezbjednost neće podleći pritiscima niti odustati od daljeg jačanja sajber i operativne zaštite. Svaki pokušaj da se zaštita nacionalnih interesa predstavi kao nezakonito djelovanje biće razmotren sa punom pažnjom koju zahtijeva zaštita ustavnog poretka, bezbjednosti i strateških interesa Crne Gore.
Povjerenje građana gradi se na činjenicama i odgovornosti, a Agencija je spremna da svako pitanje, uz punu institucionalnu posvećenost, pravno i činjenično ispita do kraja, štiteći pri tome ustavni poredak, nacionalnu bezbjednost i interese Crne Gore.
( Vijesti online )