Veliki problem u oblaku dima: Pušenje i dalje veoma rasprostranjeno, industrija se sve više okreće djeci

Pušač sam već 11 godina i ne mogu da zamislim nijedan dan bez cigarete. Svjesna sam da je to vrlo loša navika koja ugrožava moje zdravlje i ometa me u svakodnevnim aktivnostima. Usputna izvinjenja nepušačima, postavljanje pitanja da li i gdje smijem da zapalim cigaretu - i dalje mi stvaraju veliku nelagodu.

Tim riječima Bojana (26) opisuje koliko joj je pušenje postalo sastavni dio života, ali i višegodišnje pokušaje da se, kaže za “Vijesti”, “oslobodi nikotinske zavisnosti”.

“Probala sam da na više načina batalim cigarete. Čak sam čitala i knjigu Alana Kara i uspjela da, kao pušač zavisnik, ostavim cigarete. Jedini razlog zbog kojeg sam se vratila pušenju, nevezan za knjigu, je što sam bila u društvu pušača i pomislila sam da bih mogla ispušiti poneku, povremeno kao i svi drugi. I to sam uradila iz dosade, što je bila moja kardinalna greška”, priča Bojana.

Bijeg od stvarnosti i prividno smirenje, rekla je redakciji psihoterapeutkinja Dragana Đokić, samo su neki od načina na koji duvanski i nikotinski proizvodi “maskiraju stvarne probleme građana”.

I stručnjaci iz oblasti zdravstva ističu da je upotreba cigareta u Crnoj Gori i dalje među najvišim u Evropi, dodajući da “duvanska i nikotinska industrija targetiraju djecu kako bi među njima regrutovale nove potrošače”.

Dodaju i da je program odvikavanja od upotrebe duvana u Crnoj Gori razvijen prije gotovo 20 godina, istakavši da se proces odvikavanja od pušenja prilagođava potrebama svakog korisnika.

Ulaz u rizična ponašanja

Đokić, u odgovorima “Vijestima”, ističe da najveći problem nijesu same supstance, već poruke koju mlade osobe šalju sebi.

“Korišćenjem ovih proizvoda, oni nesvjesno poručuju: ‘Ja ne mogu da izdržim ovaj pritisak sam/a’. Dugoročno, to stvara pasivan stav prema životu uz pomoć kojeg se problemi ne rješavaju, već se ‘zatrpavaju’ trenutnim užitkom. Plastično rečeno, umjesto da uče kako da se prirodno nose sa stresom, dosadom ili tremom, mladi koji koriste duvanske i slične proizvode uče svoj mozak da za svaku neprijatnu emociju traže ‘brzo rješenje’ u obliku nikotinskog dima”.

To, poručuje ona, stvara psihološku zavisnost “utreniranog nervnog sistema”:

“Gdje osoba gubi vjeru u sopstvene mehanizme suočavanja sa problemima i oslanja se na svog hemijskog saveznika”.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da gotovo 750 miliona ljudi širom svijeta želi da prestane da puši, a više od 90 odsto pušača duvanske proizvode proba prije punoljetstva.

Đokić navodi da upravo upotreba duvanskih i nikotinskih proizvoda često služi kao ulaz u druga rizična ponašanja mladih.

“U psihologiji to posmatramo kroz prizmu pripadnosti grupi i pomjeranja granica. Recimo, kada mlada osoba pređe prvu granicu i proba nešto što je društveno neprihvatljivo ili zabranjeno za njen uzrast, u njenoj glavi se ruši jedna barijera. Sljedeći korak, bilo da je to bježanje sa časova, eksperimentisanje sa drugim supstancama ili agresivnije ponašanje, postaje mnogo lakši. Osim toga, nikotinska kriza (čak i ona blaga, koje osoba nije ni svjesna) izaziva razdražljivost, pad koncentracije i impulsivnost, što se direktno odražava na odnose sa roditeljima i uspjeh u školi”, izjavila je.

Brajović: Zabrinjava uticaj nikotina na djecu

Da se traži nova generacija zavisnika od duvanskih i nikotinskih proizvoda, kazala je za “Vijesti” i šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajović.

Pod “plaštom inovacija” danas se, ističe, kroz elektronske cigarete, nikotinske vrećice, “šarena pakovanja i agresivni digitalni marketing traži nova generacija korisnika”.

“Ono što danas gledamo više nije samo tržišna utakmica i pokušaj duvanske i nikotinske industrije da u populaciji odraslih nađe nove kupce... Industrija se preselila na društvene mreže, angažovala influensere i kreirala proizvode, koji izgledaju više kao tehnološki gadžeti ili slatkiši nego kao proizvodi koji stvaraju zavisnost. Surova realnost je da su globalno gledano djeca u prosjeku čak devet puta sklonija upotrebi vejpa i elektronskih cigareta nego odrasli. Dakle, ne govorimo više o izboru potrošača, već o industriji koja je svoju budućnost vezala za zavisnost naše djece”, rekla je.

Podsjeća da evropske regulative “nikotin klasifikuju kao akutni toksin”, a posebno zabrinjava njegov uticaj na djecu i adolescente.

“Poseban problem predstavlja činjenica da su ovi proizvodi dizajnirani da budu privlačni mladima. Industrija koristi veliki broj aroma koje prikrivaju gorčinu nikotina i stvaraju utisak bezazlenosti. Na tržištu su dostupne stotine različitih ukusa - od voća i bombona do aroma koje imitiraju alkoholna pića i energetske napitke. Istraživanja pokazuju da je upravo ukus jedan od najvažnijih razloga zbog kojih mladi prvi put posegnu za elektronskim cigaretama i drugim nikotinskim proizvodima. Dodatno zabrinjava razvoj novih tehnologija za isporuku nikotina. Nikotinske soli, kapsule i takozvani ‘biseri’ omogućavaju brže oslobađanje i apsorpciju nikotina, povećavajući potencijal za razvoj zavisnosti. Drugim riječima, ne govorimo samo o novim proizvodima, već o proizvodima koji su pažljivo dizajnirani da nikotin isporuče brže, efikasnije i na način koji je privlačniji mladim korisnicima”, ističe Brajović, dodajući da je “kod grijanih duvanskih proizvoda važno naglasiti da odsustvo sagorijevanja ne znači da nema rizika”.

Zaštita djece i mladih prioritet

Stav SZO, ističe Brajović, je jasan - zaštita djece i mladih mora da bude prioritet. Ona poručuje i da su nikotinske vrećice relativno novi proizvod na tržištu, istakavši da je “problem star - nikotin i zavisnost”.

“Razlika je što sada imamo proizvode koji su diskretni, atraktivni i teško ih je kontrolisati u praksi. Moramo biti realni: u Crnoj Gori već imamo izazov sa sprovođenjem propisa i postojećih zabrana, uključujući prodaju duvana i alkohola maloljetnicima. Zato se ne možemo osloniti na pretpostavku da će kontrola nikotinskih vrećica biti savršena. Ne možemo graditi politiku javnog zdravlja na ideji o efikasnoj kontroli koja u praksi ne postoji”.

Prema njenim riječima, ako želimo manje mladih pušača i korisnika nikotinskih proizvoda, “prvo moramo prestati da posmatramo problem kao pitanje individualnog izbora”.

“Podaci su alarmantni. Danas u svijetu više od 40 miliona djece uzrasta od 13 do 15 godina koristi neki duvanski ili nikotinski proizvod, a najmanje 15 miliona adolescenata već koristi elektronske cigarete. To nije rezultat nedostatka informacija. To je rezultat agresivnog marketinga duvanske industrije, privlačnih aroma, društvenih mreža i proizvoda koji su osmišljeni da zavisnost učine privlačnom”, kazala je Brajović.

Edukacija, informisanje i podizanje svijesti javnosti, kaže, jesu dio rešenja, ali “ne mogu biti jedino”.

“Zbog toga je važno naglasiti da edukacija, informisanje i podizanje svijesti jesu važan dio rješenja, ali nijesu i ne mogu biti jedino rješenje. Kada bi sama edukacija bila dovoljna, nijedna zemlja ne bi uvodila zabrane reklamiranja, upozorenja na pakovanjima, zabrane upotrebe u javnim prostorima ili akcize na duvanske proizvode. Upravo suprotno – iskustvo svih zemalja koje su ostvarile najveći napredak pokazuje da uspjeh dolazi isključivo kroz sveobuhvatan pristup”, izjavila je Brajović.

Odvikavanje zahtijeva dugoročno praćenje

Iz Ministarstva zdravlja (MZ), kojim upravlja Vojislav Šimun, rekli su “Vijestima” da kontinuirano unapređuju sistem mjera usmjeren na smanjenje upotrebe duvanskih proizvoda.

“U okviru aktuelnih aktivnosti predviđena je izrada nacionalnih protokola, stručnih smjernica i operativnih procedura za odvikavanje od pušenja, zasnovanih na savremenim naučnim metodama i međunarodno priznatim preporukama. Paralelno s tim, razvija se i strateški okvir koji će precizno definisati ciljeve, mjere, indikatore uspješnosti i mehanizme koordinacije svih relevantnih institucija uključenih u kontrolu upotrebe duvana. Cilj je da se obezbijedi ujednačen, kvalitetan i održiv pristup podršci za odvikavanje od pušenja na svim nivoima zdravstvene zaštite, uz snažnu međusektorsku saradnju Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, Fonda za zdravstveno osiguranje, domova zdravlja i drugih partnera”, rekli su iz resora zdravlja.

Podsjećaju da je kod programa odvikavanja od pušenja veoma teško mjeriti dugoročne efekte, jer uspješnost, tvrde, zahtijeva višegodišnje praćenje korisnika.

“Istovremeno, stručna praksa pokazuje da uspjeh u velikoj mjeri zavisi od motivacije samog pušača, dok najbolji rezultati nastaju kombinacijom stručnog savjetovanja, psihološke podrške i, po potrebi, farmakoterapije. Zbog toga se u narednom periodu poseban fokus stavlja na jačanje dostupnosti usluga, promociju programa i njihovu još snažniju integraciju u sistem primarne zdravstvene zaštite”, kazali su “Vijestima”.

Oni su dodali i da Dom zdravlja Podgorica u okviru svoje djelatnosti raspolaže savjetovališnim kapacitetima “kroz koje se realizuju različiti programi promocije zdravlje i prevencije bolesti”. Ističu da savjetovališni rad predstavlja sastavni dio sistema primarne zdravstvene zaštite u državi, dodajući da domovi zdravlja u svim opštinama raspolažu savjetovalištima.

“Kada je riječ o specifičnim podacima o broju osoba koje su prošle strukturirani program odvikavanja od pušenja, takva evidencija trenutno nije dostupna. Ipak, Dom zdravlja Podgorica kontinuirano sprovodi preventivne i edukativne aktivnosti usmjerene na smanjenje upotrebe duvanskih proizvoda, posebno među djecom i mladima”.

Procjena navika, savjetovanje, terapija...

Tvrde da su tokom 2024. godine, kroz aktivnosti Savjetovališta za mlade organizovali predavanja na temu prevencije narkomanije i štetnosti upotrebe duvanskih proizvoda u šest osnovih škola (OŠ):

“Kojima je prisustvovalo 1.204 učenika, kao i u dvije srednje škole sa ukupno 424 učenika. Ove aktivnosti predstavljaju važan segment preventivnog djelovanja i razvoja zdravih stilova života među mladima.”

Odgovarajući na pitanje “Vijesti” kako teče proces savjetovanja, iz zdravstvenog resora kažu da prvi korak podrazumijeva procjenu navika, stepena zavisnosti i motivacije za prestanak pušenja.

“Nakon toga slijedi savjetodavni rad usmjeren na prepoznavanje situacija koje podstiču pušenje, razvoj strategija za prevazilaženje izazova i jačanje motivacije za trajnu apstinenciju. Savremeni pristupi posebno ističu značaj kognitivno-bihejvioralnih metoda koje pomažu korisnicima da promijene obrasce ponašanja i usvoje zdravije životne navike”.

Ukoliko je to potrebno, odgovaraju, proces može biti dopunjen “farmakološkom terapijom i dodatnom psihološkom podrškom”.

“Međunarodna iskustva i stručna praksa potvrđuju da najbolje rezultate daju programi koji kombinuju stručnu podršku zdravstvenih radnika sa aktivnim učešćem i motivacijom samih korisnika. Upravo zato se posebna pažnja posvećuje razvoju pristupačnih, kvalitetnih i održivih programa koji će građanima pružiti adekvatnu podršku na putu ka prestanku pušenja”, rekli su iz Ministarstva zdravlja.

Duvan i nikotin među vodećim uzrocima smrti koje se mogu spriječiti

Brajović ističe da kada se razgovara o duvanu i nikotinu “ne govorimo o navici”.

“Govorimo o jednom od vodećih uzroka smrti koji se može spriječiti. Duvan nije običan proizvod, to je proizvod koji ubija do polovine svojih dugoročnih korisnika. Ne smijemo zaboraviti osnovnu činjenicu: duvanski proizvodi, uključujući cigarete i nargile, sadrže više od 7.000 hemikalija, od kojih je najmanje 250 poznato kao toksično ili kancerogeno. To nije pitanje mišljenja, već naučno potvrđena činjenica”, kazala je ona.

Brajović u odgovorima “Vijestima” upozorava da duvanska industrija “ne prodaje običnu robu”.

“Ona proizvodi i tržišno plasira proizvode koji stvaraju zavisnost od nikotina i koji imaju teške posljedice po zdravlje gotovo svakog organa u ljudskom tijelu.

Pušenje tokom života u prosjeku skraćuje život za najmanje 10 godina. To znači da se ne gubi samo kvalitet života, već i cijela jedna decenija života”, izjavila je Brajović, dodajući da u evropskom regionu, “čak jedna od pet prijevremenih smrti od hroničnih nezaraznih bolesti povezana je sa upotrebom duvana”.

Više od trećine Crnogoraca puši

V. d. direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) Ivan Samardžić je, početkom mjeseca, saopštio da duvan u državi konzumira gotovo 36 odsto stanovništva, dok 47 procenata građana navodi da je tokom cijelog života apstiniralo od takvih proizvoda.

Prema njegovim riječima, upotreba duvanskih proizvoda “među mladima je izrazito visoka”, naglašavajući da ih “koristi svaki peti šesnaestogodišnjak”.

Samardžić je naglasio i da se godišnje “oko 2.000 života izgubi u Crnoj Gori, pri čemu su gotovo polovina osobe mlađe od 70 godina”.

Visoka zastupljenost duvanskih i nikotinskih proizvoda kod mladih i djece, izjavio je, pripisuje se njihovom lakom dostupnošću i relativno niskim cijenama.

“Neophodno je obezbijediti aktivno i koordinisano učešće svih relevantnih subjekata u oblasti kontrole upotrebe duvana”, poručio je Samardžić, dodajući da su zdravstveno-vaspitni programi od velikog značaja.

Đorđije Krnjević, medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), poručio je da “pušenje predstavlja vodeći faktor rizika za mnoga hronična oboljenja”.

“Nameće se problem sve većeg broja mladih koji se susreću sa duvanskim proizvodima u ranom uzrastu... Adolescenti jesu buntovni, oni koji istražuju i probaju zabranjene i nedozvoljene stvari.”

( Nikola Saveljić )