Švedski parlament podržao zakone koji pooštravaju obračun s imigracijom

Švedski parlament izglasao je dodatno pooštravanje politike prema imigrantima, usvojivši zakone koji vlastima omogućavaju da oduzimaju boravišne dozvole na osnovu nejasno definisanih kriterijuma „lošeg ponašanja“, kao i da obavežu većinu zaposlenih u javnom sektoru da prijavljuju osobe za koje sumnjaju da nemaju regulisan boravak, prenosi Gardijan.

Nova legislativa dolazi uoči parlamentarnih izbora u septembru, na kojima će se centrističko-desna vlada, koja trenutno zavisi od podrške krajnje desnih Švedskih demokrata, suočiti s krajnjom desnicom koja otvoreno zagovara stvaranje jednog od najneprijateljskijih okruženja za neevropljane u Evropi.

Kasno u ponedjeljak poslanici su izglasali takozvani zakon o „dobrom vladanju“, koji će se odnositi na buduće i postojeće nosioce boravišnih dozvola, a u mnogim slučajevima primjenjivaće se i retroaktivno.

„Svako ko ne ulaže napor da postupa ispravno ne bi trebalo da računa na to da može ostati“, izjavio je švedski ministar za migracije Johan Forsel u martu, kada je predstavio prijedlog zakona.

Iako zakon ne precizira koja će ponašanja biti smatrana neprihvatljivim, vlada je ranije kao primjere navela neplaćene dugove, izbjegavanje plaćanja poreza, kriminalne aktivnosti i veze s ekstremističkim organizacijama.

Procjenu boravišnih dozvola vršiće Švedska agencija za migracije, a na njene odluke biće moguće uložiti žalbu.

Zakon je izazvao oštre reakcije opozicionih političara i organizacija za ljudska prava, koje kriterijume ocjenjuju proizvoljnim.

„Ovo stvara rizik da boravišne dozvole budu odbijene ili oduzete zbog ponašanja koje nije ni nezakonito ni kažnjivo za švedske državljane“, upozorio je nedavno Amnesty International.

Organizacija Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stokholmu ocijenila je da zakon „podriva vladavinu prava“.

„Zakon o dobrom vladanju ostavlja ljude u neizvjesnosti u pogledu toga koje radnje ili izražavanja mogu biti iskorišćeni protiv njih“, navela je organizacija.

Parlament je takođe tijesnom većinom usvojio kontroverzni takozvani „zakon doušnika“, kojim se mnogi zaposleni u javnom sektoru obavezuju da prijave osobe za koje vjeruju da borave u zemlji bez potrebne dokumentacije.

Zakon je usvojen sa 174 glasa za i 172 protiv.

Kritičari već dugo upozoravaju da će nova mjera negativno uticati na fizičko i mentalno zdravlje migranata, kao i da će povećati rizik od rasnog profilisanja.

„Ovo je okrutna i neefikasna politika koja otvara Pandorinu kutiju prijavljivanja – zaštitni znak autoritarnih država“, rekao je Jakob Lind, istraživač međunarodnih migracija na Univerzitetu u Malmeu.

„Današnje glasanje imaće razorne posljedice po migrante bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na margine društva jer će im pristup pravima biti ograničen.“

Nakon širokih kritika, nastavnici, ljekari i socijalni radnici izuzeti su od obaveze prijavljivanja. Međutim, zaposleni u poreskoj upravi, službama za zapošljavanje i socijalno osiguranje moraće da obavijeste policiju ako posumnjaju da su bili u kontaktu s osobama bez regulisanog boravka.

Luiz Bono iz Platforme za međunarodnu saradnju o migrantima bez dokumenata ocijenila je da se radi o „ozbiljnom nazadovanju ljudskih prava“ u Švedskoj.

„Takozeti izuzeci za zdravstvo, škole i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu. U praksi će informacije kružiti između pružalaca usluga, državnih agencija i imigracionih vlasti“, rekla je ona, upozoravajući da bi mnogi mogli izbjegavati kontakt sa zdravstvenim ustanovama.

Njen stav podržavaju i švedski istraživači, koji su nakon razgovora sa zaposlenima u javnom sektoru upozorili da će zakon faktički pretvoriti državne službenike u graničnu policiju.

Kao primjer navode majku koja se porađa uz pomoć babice. Iako babica nije obavezna da prijavi porodicu, dijete mora biti registrovano kod poreskih vlasti, koje potom mogu obavijestiti policiju.

Švedska vlada dugo brani ove mjere, tvrdeći da su neophodne kako bi osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka u zemlji mogle biti vraćene u matične države.

Slične obaveze prijavljivanja rijetke su u Evropi. Finska razmatra njihovo proširenje, dok se u Njemačkoj socijalne službe već dvije decenije suočavaju sa sličnim zahtjevima.

Britanska premijerka Tereza Mej je 2012. godine uvela politiku „neprijateljskog okruženja“, kojom je osobama bez dokaza o legalnom boravku ograničen pristup poslu, socijalnim davanjima, bankovnim računima, vozačkim dozvolama i drugim osnovnim uslugama.

Kasnije se pokazalo da mnogi koji su legalno živjeli u Ujedinjenom Kraljevstvu nisu mogli dokazati svoj status, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova često pogrešno klasifikovalo zakonite stanovnike kao prekršioce imigracionih propisa. Nacionalna revizorska kancelarija zaključila je 2018. godine da ta politika nije predstavljala dobru vrijednost za novac poreskih obveznika.

Evropska federacija sindikata javnih službi u ponedjeljak je odbacila ideju da radnici budu pretvoreni u doušnike.

„Sada nije vrijeme za novi lov na vještice“, rekao je Jan Vilem Gudrijan iz sindikata.

On je pozvao vlade da imaju na umu da „javne službe u Švedskoj i mnogim državama EU ne bi mogle funkcionisati bez migrantskih radnika“.

Nova legislativa, dodao je, podstaći će atmosferu „sumnje, straha i rasizma“, a istovremeno ugroziti osnovno pravo na azil.

„Ona samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja sa zadovoljstvom gleda kako se ostvaruju njeni najradikalniji snovi o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportacijama, nauštrb etike javnih službi.“

( A.T. )