Mnogi Amerikanci sumnjaju da će SAD potrajati još 250 godina

Kako se SAD približavaju obilježavanju 250. godišnjice svog postojanja narednog mjeseca, dvoje od petoro Amerikanaca ne vjeruje da će država opstati još narednih 250 godina, pokazala je anketa Rojtersa i Ipsosa koja ukazuje na duboke podjele u načinu na koji nacija doživljava samu sebe.

Četvorodnevno istraživanje, završeno u ponedjeljak, sprovedeno je u vrijeme polarizujućih proslava koje je predsjednik Donald Tramp vezao za 4. jul, dan kada će biti obilježeno 250 godina otkako su ljudi koji su kasnije postali poznati kao očevi osnivači SAD proglasili nezavisnost od Britanije.

Tramp je sebe stavio u središte mnogih događaja povodom jubileja, uključujući organizovanje borbe u kavezu u Bijeloj kući na svoj rođendan u nedjelju. U ponedjeljak je rekao da će biti glavna zvijezda proslave 4. jula u Vašingtonu, koja će ujedno poslužiti i kao politički skup republikanaca, dok njegova stranka nastoji da zadrži kontrolu nad Kongresom na novembarskim izborima na polovini predsjedničkog mandata.

Tramp svoj predsjednički mandat predstavlja kao pokušaj da spasi Ameriku od uništenja za koje optužuje demokrate. Demokratski lideri, međutim, tvrde da je upravo Tramp prijetnja demokratiji i optužuju ga da koristi federalne organe za sprovođenje zakona kako bi ciljao političke kritičare.

Oko 38 odsto ispitanika u anketi, uključujući 40 odsto demokrata i 26 odsto republikanaca, reklo je da ne vjeruje da će SAD postojati kao jedinstvena država za 250 godina. Samo 62 odsto smatra da će njihova zemlja opstati.

Tramp je optužio demokrate, a naročito prethodnu administraciju demokratskog predsjednika Džoa Bajdena, da su nezakonito progonili njegove saveznike, uključujući učesnike napada na Kapitol 6. januara 2021, koji je predstavljao pokušaj da se poništi njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine. Republikanci takođe ukazuju na više pokušaja atentata na Trampa kao dokaz da su njegovi protivnici skloni političkom nasilju.

Dvije trećine ispitanika, uključujući 85 odsto demokrata i 50 odsto republikanaca, saglasilo se sa tvrdnjom da je američka demokratija u opasnosti da doživi slom. Ukupan udio onih koji smatraju da je demokratija ugrožena porastao je sa 57 odsto u anketi sprovedenoj u avgustu prošle godine, a rast je podstaknut većom zabrinutošću republikanaca za otpornost demokratije.

Tramp godinama tvrdi da je njegov poraz 2020. bio rezultat masovne izborne prevare i zalaže se za izmjene izbornih zakona.

Oko 77 odsto ispitanika reklo je da je vjerovatno da će političko nasilje porasti u narednih pet godina.

Anketa je takođe pokazala da opada udio Amerikanaca koji svoju zemlju vide kao bez premca u svijetu. Oko 30 odsto ispitanika reklo je da Ameriku smatra najvećom zemljom na svijetu, što je pad u odnosu na 38 odsto u anketi Rojtersa/Ipsosa sprovedenoj u novembru 2017, tokom Trampovog prvog mandata. Udio demokrata koji dijele taj stav pao je sa 26 na 11 odsto, dok je među republikancima ostao stabilan, na oko šest od deset.

Većina Amerikanaca, uključujući tri četvrtine demokrata i polovinu republikanaca, rekla je da smatra da su događaji povodom obilježavanja 250. godišnjice zemlje postali previše politički.

Amerikanci su podijeljeni i oko svakodnevnijih pitanja, poput načina proslave Dana nezavisnosti. Oko 52 odsto republikanaca reklo je da će njihova proslava uključivati nošenje crvene, bijele i plave odjeće, boja američke zastave, u poređenju sa 20 odsto demokrata. Republikanci su češće od demokrata navodili da planiraju da prisustvuju vatrometu - 46 prema 28 odsto.

Anketa, sprovedena onlajn, obuhvatila je odgovore 1.537 odraslih Amerikanaca širom zemlje, a rezultati imaju marginu greške od tri procentna poena u oba smjera.

( Rojters, N.B. )