Rojters: Veoma opasni plutonijum ne nudi brzo rješenje za nestašicu nuklearnog goriva u SAD
Komad plutonijuma, veličine grejpfruta, ako dospije u pogrešne ruke, mogao bi poslužiti za izradu atomske bombe jednake snage kao ona koju su SAD bacile na japanski grad Nagasaki tokom Drugog svjetskog rata. Čak je i prašina ovog radioaktivnog elementa, čiji je period poluraspada 24.000 godina, potencijalno smrtonosna ako se udahne
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa nastavlja pregovore sa kompanijama o pretvaranju plutonijuma iz doba Hladnog rata u gorivo za novu generaciju nuklearnih reaktora, što je dio višeslojne strategije za obezbjeđivanje dovoljne količine energije za nagli rast američkih data centara, piše danas agencija Rojters.
Međutim, taj plan nosi rizik od velikih kašnjenja i izuzetno visokih troškova bezbjednosti – do mjere da bi mogao postati neizvodljiv – zbog jedne jednostavne činjenice: plutonijum je izuzetno opasan, navodi Rojters u analizi "Veoma opasni plutonijum ne nudi brzo rješenje za nestašicu nuklearnog goriva u SAD".
Komad plutonijuma, veličine grejpfruta, ako dospije u pogrešne ruke, mogao bi poslužiti za izradu atomske bombe jednake snage kao ona koju su SAD bacile na japanski grad Nagasaki tokom Drugog svjetskog rata. Čak je i prašina ovog radioaktivnog elementa, čiji je period poluraspada 24.000 godina, potencijalno smrtonosna ako se udahne.
"Ovo je plutonijum koji se može koristiti za izradu oružja. Veoma sam zabrinut da postoje veliki dijelovi rizika s kojima će se na kraju suočiti poreski obveznici", rekao je Ros Matzkin-Bridžer, koji je radio na obezbjeđivanju plutonijumskih materijala širom svijeta u američkom Ministarstvu energetike i njegovoj Nacionalnoj upravi za nuklearnu bezbjednost, navodi Rojters
Trampova administracija prošlog mjeseca objavila je da je izabrala pet kompanija za završnu fazu pregovora o pretvaranju 19,7 metričkih tona različitih oblika plutonijuma, uključujući materijal iz demontiranih nuklearnih bojevih glava, u gorivo za reaktore.
Skladištenje plutonijuma dugo je predstavljalo problem za američku vladu, a nastojanje da se on iskoristi pokazuje kako industrija traži nove načine da ostvari Trampov cilj četvorostrukog povećanja američkih nuklearnih kapaciteta do 2050. godine, dok potražnja za električnom energijom zbog razvoja data centara naglo raste.
Američki kongresmen Bil Foster, demokrata iz Ilinoisa i jedini fizičar u Kongresu SAD, rekao je da mu se "upalio alarm u glavi" kada je čuo za taj predlog.
Foster smatra da bi program mogao zahtijevati ogromne troškove bezbjednosti kako bi bio "otporan na terorizam", te da bi zainteresovane strane trebalo pažljivo da procijene ekonomsku isplativost takvih postrojenja prije nego što nastave dalje.
Ministarstvo energetike SAD saopštilo je da očekuje da će većina zaposlenih u objektima koji rukuju plutonijumom morati imati najviši nivo bezbjednosnih dozvola.
Kompanije će morati da dostave planove za bezbjednost materijala, uključujući stabilizaciju, pakovanje, transport i skladištenje plutonijuma, rekao je portparol Kancelarije za nuklearnu energiju.
"Ministarstvo energetike ne očekuje da snosi troškove specijalizovanih mjera protiv proliferacije, bezbjednosti i zaštite zdravlja koje su potrebne za preradu viška plutonijuma", rekao je portparol.
Izabrane kompanije
Kompanija Oklo, jedna od firmi koje žele da proizvode energiju koristeći plutonijum, smatra da taj materijal može biti izvor goriva barem dok SAD ne prošire domaće zalihe uranijuma, uključujući i HALEU, vrstu goriva koje se uglavnom proizvodi u Rusiji i koje je više obogaćeno od goriva koje koriste današnji američki reaktori.
Bonita Čester, portparolka Okla, odgovarajući na pitanje da li će poreski obveznici na kraju snositi velike troškove programa, rekla je da bi korišćenje plutonijuma kao goriva eliminisalo potrebu za drugim skupim i rizičnim državnim planom – razblaživanjem i odlaganjem tog materijala.
Trampova administracija prošle godine obustavila je aktivnosti na odlaganju plutonijuma kada je prvi put najavila plan za njegovo korišćenje kao goriva.
"Oklo će ulagati u transport, prateću infrastrukturu za proizvodnju goriva, kao i u sve regulatorne zahtjeve, uključujući bezbjednost, zaštitu i kontrolne mehanizme", rekla je Čester, ne navodeći procjenu troškova.
Ministar energetike Kris Rajt bio je član upravnog odbora Okla prije nego što je ušao u administraciju.
Portparol Ministarstva energetike rekao je da Rajt nije učestvovao u izboru kompanije Oklo, da se odrekao akcija koje još nisu bile stečene i da se "izuzeo iz svih pitanja koja se direktno odnose na Oklo".
Karl Perez, izvršni direktor kompanije Egzodis enerdži, koja planira da na saveznom zemljištu izgradi postrojenje za preradu viška plutonijuma u nuklearno gorivo, rekao je da nijedan objekat ne može dobiti potrebne američke dozvole "bez potpunog rješavanja pitanja zaštite radnika, opšte bezbjednosti i zaštite materijala prema priznatim standardima".
Greg Pajfer, osnivač i direktor kompanije Šajn tehnolodžis, rekao je da njegova firma ima veliko iskustvo u preradi i rukovanju nuklearnim materijalima i da se plutonijum nakon fisije u reaktoru više ne može koristiti za izradu bombi.
"Jedna od najodgovornijih stvari koje možemo uraditi sa plutonijumom za vojnu upotrebu jeste da ga sagorimo", rekao je.
Kompanije Standard nuklear i Flajb enerdži, preostale dvije firme uključene u pregovore, nijesu odgovorile na zahtjeve za komentar, navodi Rojters.
Teška istorija
Američka istorija pretvaranja plutonijuma u gorivo bila je puna problema. SAD su 2000. godine pristale da plutonijum pretvaraju u takozvano MOKS gorivo (mješoviti oksid) za upotrebu u nuklearnim reaktorima. Prva Trampova administracija ukinula je MOKS program 2018. godine, navodeći da bi njegova realizacija koštala oko 48 milijardi dolara više od već potrošenih 7,6 milijardi.
Oklo planira da koristi plutonijum u takozvanim brzim reaktorima koje razvija i za koje tvrdi da su efikasniji od reaktora predviđenih za MOKS gorivo. Prema internim procjenama kompanije, jedna metrička tona plutonijuma korišćena u brzom reaktoru mogla bi godinu dana da obezbjeđuje električnu energiju za gotovo milion američkih domaćinstava.
Brzi reaktori u SAD do sada su korišćeni samo u istraživačke svrhe, a ne za proizvodnju električne energije.
Ernest Moniz, ministar energetike SAD u vrijeme predsjednika Baraka Obame, rekao je da je jednostavnije i jeftinije razblažiti i odložiti taj materijal.
"Očekujem da će vlada na kraju platiti ogroman dio svega što se ovdje dešava, uključujući svu bezbjednosnu infrastrukturu potrebnu za plutonijum koji se može koristiti za izradu nuklearnog oružja", rekao je Moniz.
( Rojters, Ne.V. )