Zašto je reforma izbornog zakonodavstva više od decenije bila talac političkih kalkulacija i partijskih interesa...?

Zašto je reforma izbornog zakonodavstva više od decenije bila talac političkih kalkulacija i partijskih interesa i kako je Crna Gora ponovo došla u situaciju da o izmjenama ključnih izbornih zakona raspravlja svega godinu uoči parlamentarnih izbora 2027. godine, uprkos preporukama Venecijanske komisije i OEBS-a da se izborna pravila ne mijenjaju neposredno pred izbore?

Istovremeno, najnoviji non-pejper Evropske komisije upozorava da je upravo završetak izborne reforme jedan od uslova koje Crna Gora mora ispuniti kako bi do kraja godine stvorila pretpostavke za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

Kako pomiriti evropske zahtjeve i demokratske standarde i da li će ovog puta prevladati javni interes nad partijskim računicom?

Izborna reforma je uvijek bila žrtva politike jer ni jedna vlast do danas nije htjela, znala ili umjela da je izvede do kraja. To kažu u dijelu opozicije i civilnog sektora.

"U Crnoj Gori kad se god formira Odbor za sveobuhvatno izbornu reformu i kad treba nešto konkretno treba da se radi, konkretno da se završi, odbori za sveobuhvatnu izbornu reformu budu žrtve političkih prepucavanja. I to je bilo u svakom sazivu Skupštine od kad se ja bavim politikom", kazao je za Televiziju Vijesti, Zoran Mikić, poslanik Građanskog pokreta URA.

"Formalno, pravno ili u nekom verbalnom nivou svi će reći kao što su rekli da su, je li za izbornu reformu, a onda su kad su procijenili poslije julskih promjena da je to dovoljan ustupak to nešto što je urađeno, zapravo su u septembru potpuno uništili ili ugasili Odbor za izbrnu reformu", rekao je Dragan Koprivica izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Iako su vlast i opozicija prošlog jula postigli dogovor da se izbori održavaju u jednom danu i da se poveća zastupljenost žena na izbornim listama, ključni zakoni o prebivalištu, finansiranju partija i otvorenim listama i dalje čekaju na izmjene. Za većinu je potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu, do koje je teško doći dok opozicija bojkotuje rad Odbora za izbornu reformu zbog spornih bezbjednosnih zakona. A vrijeme ističe...

U najnovijem non-pejperu o vladavini prava, Evropska unija je od Crne Gore zatražila da što prije provede izbornu reformu, izmijeni izborno zakonodavstvo i uskladi ga sa evropskim standardima kako bi ispunila uslove za zatvaranje ključnih poglavlja 23 i 24. upravo o vladavini prava.

Ipak, dio javnosti ovu poruku tumači kao novo popuštanje Brisela zarad cilja da Crna Gora do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja. Sagovornici Televizije Vijesti smatraju da je EU spremna da prihvati i izmjene izbornih zakona manje od godinu pred izbore, uprkos preporukama Venecijanske komisije i OEBS-a, da se to ne radi zbog mogućeg uticaja na izborni proces.

"Jasno je da mi dobijamo dosta nekih ustupaka od naših partnera iz Evropske komisije u brojnim oblastima jer jasno da to je gotovo nemoguće da ispoštujemo sve stroge norme u narednih pola godine kad je Vlada zacrtala da se zatvore sva pogodlja. Ja mislim da će izborni zakoni morati da pretrpe makar minimalne promjene, tehničko-proceduralne pravne prirode da bi se izbori mogli održati", kazao je Mikić.

"Ono što je trebalo da bude sveobuhvatna reforma postala je sveobrlatna reforma. Nijesmo dobili ono što je napisano u odluci osnivanja odbora, nijesmo dobili ono što je običajno građanima, i nijesmo dobili nikakav do sada jasni efekat te reforme. Da li ćemo dobiti, vidićemo, kako će se stvari odigravati, vidićemo, ali ja vjerujem da će se na naredni izbori, u suštini, desiti po izbornim pravilima koja sada važe", rekao je Koprivica.

Budući da je rad Odbora za seobuhvatnu izbornu reformu blokiran, URA će uskoro na Odboru za politički sistem prvosudje i upravu organizovati nekoliko tematskih sjednica gdje će se razmatrati izmjene zakona o registrima prebivališti I boravišta, koje je predložilo MUP, i zakona o odbornicima i poslanicima, u dijelu koji se odnosi na uvođenje otvorenih lista.

( Predrag Tomović )