Država Jugopetrolu dužna 23 miliona za povrat PDV-a: Revizor najveće naftne kompanije ukazao na spornu proceduru

Država je Jugopetrolu za povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV) dužna 22,8 miliona eura, jer povraćaj viška plaćenog PDV-a poreske vlasti ovoj kompaniji nisu radile od marta 2021. godine, navedeno je u revizorskom izvještaju ove najveće nafte kompanije u Crnoj Gori.

Ukupno potraživanje Jugopetrola po osnovu više plaćenog PDV-a na dan 31. 12. 2025. iznosi 22.882.195 eura i za šest miliona je veći nego na kraju 2024. godine. Revizorski izvještaj je uradila agencija “Ernst & Young Montenegro”. Većinski vlasnik Jugopetrola je grčki “Heleniq”.

Kompanije i preduzetnici imaju pravo na povrat PDV-a, kada je iznos poreske obaveze (izlazni porez) u poreskom periodu manji od iznosa ulaznog PDV. Prema Zakonu o PDV-u rok je 60 dana od dana podnošenja prijave za obračun PDV, odnosno u slučaju posebnih kontrola rok može biti do 90 dana. U ovom slučaju, država je novac Jugopetrola zadržala pet godina.

Koliko je povrat PDV-a važan privrednicima ukazuje ranije objavljeni podatak Poreske uprave da je u toku prošle godine ukupno naplaćeno PDV-a 590 miliona eura, a da je povrat iznosio 109 miliona eura.

Privredna komora i Unija poslodavaca godinama upozoravaju da poreske vlasti krše svoj zakon i da se na povrat PDV-a čeka mjesecima, pa i godinama nakon podnesenog zahtjeva. Ukazivali su i da poreske vlasti na svaki zahtjev za povrat PDV-a organizuje dubinske kontrole poreskog obveznika, što produžava rokove u kojima država zadržava njegov novac i obeshrabruje privrednike da traže povrat ukoliko se radi o manjim iznosima.

Revizor Jugopetrola u izvještaju, koji je usvojen na Skupštini akcionara 5. juna, navodi da je kompanija 4. marta ove godine dobila zapisnik o kontroli zahtjeva za povrat PDV-a iz 2021. godine, kao i da očekuje da će narednih dana biti završene preostale administrativne procedure i da će kompanija dobiti svoj novac.

“Društvu je 4. marta 2026. uručen Zapisnik o završetku poreske kontrole pokrenute po osnovu zahtjeva za povraćaj PDV kredita za period od marta 2021. do jula 2023. godine u iznosu od 9.106.917 eura, kao i za period od avgusta 2023. do januara 2025. godine u iznosu od 8.216.206 eura. U narednom periodu očekuje se okončanje svih preostalih procedura u vezi sa ovim postupkom i povraćaj PDV kredita. U periodu od februara 2025. do kraja 2025. godine Društvo je generisalo dodatni PDV kredit u iznosu od 5.096.287, a zahtjev za povraćaj ovog dijela biće podnijet nakon završetka svih procedura u vezi sa prethodnom poreskom kontrolom”, navedeno je u izvještaju revizora

Nakon što je objavljen izvještaj revizora, “Vijesti” su pitale Ministarstvo finansija i Poresku upravu šta je sporno u ovom potraživanju Jugopetrola, da li su kontrole otkrile neke nepravilnosti, zbog čega ovoliko dugo kasni njegov povraćaj, kao i kada će država i na koji način izmiriti ovu obavezu.

Iz Ministarstva finansija su odgovorili da je obračun povrata PDV-a u nadležnosti Poreske uprave, a iz ove institucije su kazali da ne mogu komentarisati pojedinačne slučajeve, već su uopšteno kazali da dužina kontrola zavisi od obima i kompleksnosti poslovanja tog poreskog obveznika, kao i da nastoje da one traju što kraće.

“Potraživanja po osnovu poreza na dodatu vrijednost koja se iskazuju u finansijskim izvještajima predstavljaju stanje na određeni dan (presjek), te po svojoj prirodi podliježu promjenama u zavisnosti od dinamike podnošenja zahtjeva, obima poslovanja poreskog obveznika i toka redovne procedure obrade. U skladu sa odredbama Zakona o poreskoj administraciji koje se odnose na poresku tajnu, Poreska uprava ne komentariše podatke, postupke ni status pojedinačnih poreskih obveznika. Odgovor koji slijedi odnosi se na opšta pravila i procedure koje se primjenjuju jednako na sve poreske obveznike, bez izuzetka. Obrada zahtjeva za povrat PDV-a sprovodi se u redovnom poreskom postupku, u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrijednost, pratećim podzakonskim aktima i internim procedurama. Dužina trajanja postupka zavisi od niza faktora, prije svega od obima i kompleksnosti poslovanja poreskog obveznika, broja transakcija koje je potrebno provjeriti, te eventualne potrebe za dodatnom kontrolom radi utvrđivanja osnovanosti zahtjeva. Ovi koraci se sprovode u cilju zaštite javnih prihoda i obezbjeđivanja da povrat bude izvršen u skladu sa zakonom utvrđenim uslovima”, naveli su iz Poreske uprave.

Oni su kazali da intezivno rade na unapređenju internih procedura koje se bave pitanjem povrata PDV-a kroz uvođenje novog procesa rada.

“Novi proces rada će s jedne strane ubrzati postupak povrata za poreske obveznike koji uredno izvršavaju svoje obaveze, a s druge strane uvesti znatno strože mehanizme kontrole i sankcionisanja u slučajevima utvrđenih nepravilnosti. Ovome doprinosi i činjenica da sistem e-fiskalizacije, koji je u primjeni već pet godina, omogućava potpun uvid u dokumentaciju za čitav period koji može biti obuhvaćen kontrolom, što značajno unapređuje mogućnost pravovremenog otkrivanja eventualnih propusta ili zloupotreba”, naveli su iz Poreske uprave.

Potraživanje skoro iste vrijednosti kao i akumulirana dobit

Koliko je iznos novca Jugopetrola koji država godinama zadržava za sebe značajan, pokazuju uporedni podaci.

Potraživanje po osnovu povrata PDV-a od 22,8 miliona eura je tri puta veće od neto dobiti kompanije u 2025. godini od 9,3 miliona eura.

Ukupna akumulirana dobit kompanije, umanjena za ovogodišnju isplatu dividende, iznosi 23 miliona eura.

Privrednici se godinama žale da zadržavanje povrata PDV-a mjesecima i godinama mimo zakonskog roka ugrožava njihovu likvidnost, kao i da ih često tjera da uzimaju kredite za redovno poslovanje dok čekaju svoj novac.

Država prihode trgovcima goriva reguliše uredbom o malopodajnim cijenama i oni zarađuju oko šest centi po litru goriva, bez obzira kolika je maloprodajna cijena.

Velikim trgovcima država je nametnula obavezu da oni svojim novcem finansiraju dio državnih rezervi. U krizi sa početka marta ove godine država nije imala ni litar rezervi u svom vlasništvu, već je to bilo gorivo koje su svojim kupili i morali da drže trgovci derivatima.

( Goran Kapor )