Hegset najavio reviziju američkih trupa u Evropi
Američki sekretar za odbranu poručio da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za sopstvenu odbranu, dok Vašington preispituje raspored snaga i doprinos NATO-u
Američki sekretar za odbranu Pit Hegset najavio je danas novu reviziju rasporeda američkih trupa u Evropi i zaprijetio da će uskratiti dio američkih uplata NATO-u ako saveznici koji se „švercuju” ne ispune svoje obaveze u pogledu izdvajanja za odbranu.
Hegset je, obraćajući se ministrima odbrane u sjedištu NATO-a u Briselu, rekao da će američka revizija trajati do šest mjeseci i da će obuhvatiti konsultacije s američkim Kongresom, koji je zakonom propisao minimalan broj američkih snaga u Evropi.
Iako nije izričito rekao da bi revizija mogla dovesti do smanjenja američkih snaga u Evropi, naglasio je da će cilj biti da se podstakne kontinent da učini više, uz istovremeno obezbjeđivanje da američka vojska bude u stanju da ispuni svoje globalne obaveze.
„Nemojte misliti da ovo neće biti stvarna revizija. Biće osmišljena tako da obezbijedi da se NATO brzo i nepovratno kreće ka tome da Evropa preuzme vođstvo, da istupi i preuzme primarnu odgovornost za odbranu Evrope”, rekao je Hegset.
Hegset je oštro kritikovao i saveznike koji nijesu podržali SAD tokom rata s Iranom, nakon što su neki odbili da SAD omoguće korišćenje baza i prelete za aktivnosti povezane s ratom.
Rekao je da će američka revizija obezbijediti da se SAD garantuju prava na korišćenje baza i prelete.
SAD su prošlog mjeseca obavijestile saveznike da su odlučile da smanje skup američkih vojnih kapaciteta dostupnih savezu u slučaju krize, što je otvorilo hitna pitanja u trenutku kada se lideri pripremaju za samit NATO-a u Ankari 7. i 8. jula.
Taj potez ima za cilj da se postepeno okonča „nezdrava međuzavisnost” od američkih snaga, dok se Vašington suočava s mogućnošću istovremenih sukoba na više poprišta, prema riječima vrhovnog komandanta NATO-a, generala američkog Ratnog vazduhoplovstva Aleksusa Grinkeviča.
Dolazeći na sastanak sa svojim kolegama u sjedištu NATO-a u Briselu, Hegset je rekao da će SAD javno i privatno biti iskrene kada je riječ o zemljama koje moraju učiniti više kako bi ispunile svoje obaveze.
„Neki i dalje moraju učiniti više, i bićemo iskreni u vezi s tim, i privatno i javno. Mislim da je to važno - da prijatelji budu iskreni jedni prema drugima”, rekao je Hegset.
Šef NATO-a Mark Rute potvrdio je da je smanjenje američkog doprinosa kriznim snagama NATO-a već stupilo na snagu.
„Juče se pojavilo pitanje: da li je to odmah ili ne? Jeste, odmah”, rekao je novinarima.
„Međutim, razlog zbog kojeg sam malo uzdržan da to kažem jeste to što je riječ o instrumentu planiranja. Dakle, šta bi se dogodilo u stvarnosti? Ako bi izbio rat... svi saveznici, uključujući SAD, dali bi maksimum onoga što mogu kako bismo bili sigurni da možemo da vodimo rat.”
Neki ministri su, ulazeći na sastanak u Briselu, iznijeli ponude da povećaju doprinos kriznom fondu NATO-a.
Belgijski ministar odbrane Teo Franken rekao je da će njegova zemlja više doprinijeti kriznim snagama NATO-a kako bi pomogla da se nadomjeste neki američki kapaciteti, uključujući borbene avione F-16 i dronove MQ-9B SkajGardijan.
„Biće teških rasprava o tome ko šta radi, ali mogu da kažem da Belgija doprinosi”, rekao je ministar.
Popunjavanje drugih praznina trajaće duže, jer Evropljanima nedostaje oružje poput raketa za duboke udare, što je navelo njemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa da pozove na usklađen proces kako bi se spriječile „opasne praznine u sposobnostima u Evropi”.
„Teško je i opasno za bezbjednost teritorije NATO-a u Evropi ako se kapaciteti povlače veoma brzo, a da nije jasno kada mogu biti nadomješteni”, upozorio je on, navodeći duboke udare kao jedan od kapaciteta koje je teško zamijeniti.
„Tu će nam biti potrebna ili privremena rješenja ili vrijeme prije njihovog povlačenja. O tome će morati da se pregovara s našim američkim partnerima. Generalno, moći ćemo mnogo toga da nadomjestimo, ali biće nam potrebno još vremena”, rekao je Pistorijus.
SAD nijesu javno objavile detalje svojih smanjenja, ali ona se kreću od aviona za dopunu gorivom u letu do borbenih aviona, dronova i brodova, prema podacima koje je Rojtersu dostavio vojni izvor.
Broj američkih borbenih aviona F-15 i F-15E dostupnih NATO-u smanjiće se za trećinu, na 99, a broj dronova MQ-4 i MQ-9 Riper za polovinu, na 12, naveo je izvor.
( Rojters, N.B. )