Dugo čekanje pred najteže bitke: Duplo više pacijenata na onkologiji KCCG-a, premalo kadra

Pacijentkinja s malignom bolešću, uprkos zakazanom jutarnjem terminu kod onkologa u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), provela je sa desetak osoba iz različitih krajeva Crne Gore koji imaju slične zdravstvene probleme oko sedam sati u čekaonici, kako bi primila terapiju.

U pismu “Vijestima”, pacijenti koji su početkom sedmice proveli sate u zagušljivom hodniku Instituta za onkologiju upozoravaju da mnogi od njih, usljed terapija, imaju oslabljen imunitet i da takav pristup osjetljivoj kategoriji pacijenata predstavlja profesionalni grijeh. Među njima su i oni sa uznapredovalom bolešću, koji najvećoj zdravstvenoj ustanovi zamjeraju i zbog administrativnih poteškoća jer, pored ostalog, moraju lično odlaziti po laboratorijske analize, umjesto da taj proces bude digitalizovan.

Prebukiranost onkologa, koji u jednoj smjeni moraju primiti veliki broj pacijenata, posebno je došao do izražaja nakon odlaska većeg broja ljekara u penziju i na specijalizaciju, dok je mali broj srednjeg medicinskog kadra koji želi da radi u Institutu. Iz KCCG-a pojašnjavaju da se broj kontrolnih pregleda kod onkologa udvostručio, dok se istovremeno suočavaju sa problemom kadra kakav postoji u brojnim zemljama regiona i Evrope, ali da sprovode brojne aktivnosti i reorganizacije kako bi olakšali i pacijentima i osoblju Instituta.

S metastazama prolaze kroz agoniju

“Onkološki pacijenti, usljed agresivnih terapija, često pate od teške neutropenije - stanja u kojem su im leukociti ispod svakog minimuma, a imunitet praktično ne postoji. Držati takvog pacijenta satima u prepunom, zagušljivom hodniku, gdje je hirurška maska jedina slaba odbrana od bolničkih infekcija, predstavlja čist profesionalni grijeh… Da stvar bude gora, među onima koji satima broje bolničke sekunde su i pacijenti s metastazama na kostima i kičmi. Za njih je svaki minut sjedjenja u anatomski neprilagođenim stolicama izvor neopisivog fizičkog bola”, navode pacijenti u pismu.

Tvrde da za one, koji nakon višesatne agonije konačno uspiju da uđu kod onkologa, proces “mrcvarenja” tek ulazi u novu fazu, jer predstoji čekanje na samu terapiju.

Poručuju da porast broja oboljelih od kancera nije elementarna nepogoda koja se dogodila sinoć, već višedecenijski, statistički jasan trend.

U pismu pitaju i zašto se priprema citostatika i biološke terapije ne organizuje u smjenama koje rasterećuju jutarnje gužve, ali i zbog čega laboratorija KCCG nema posebnu, brzu traku koja onkološke nalaze obrađuje prioritetno i digitalno ih prosljeđuje klinici, bez potrebe da pacijenti odlaze po njih.

Kadrovski problemi i napori ljekara i osoblja

KCCG, u odgovoru “Vijestima”, ističu da se trenutno osam ljekara nalazi na specijalizaciji i supspecijalizaciji iz oblasti onkologije, čime stvaraju osnov za dugoročno unapređenje dostupnosti zdravstvene zaštite.

“Porast broja kontrolnih pregleda u posljednjih 15 godina, se udvostručio. Istovremeno, suočavamo se s nedostatkom zdravstvenog kadra, što predstavlja problem s kojim se suočavaju brojni zdravstveni sistemi u regionu i Evropi, a koji je djelimično nastao lošim planiranjem specijalizacija prije 20 godina, ali i osjetno slabijim odzivom srednjeg medicinskog kadra i ljekara za rad na onkologiji. U međuvremenu veći broj onkologa je otišao u penziju, dok su mladi doktori na specijalizaciji u inostranstvu”, pojašnjavaju iz ove ustanove.

Tvrde da, uprkos svemu, ljekari, medicinske sestre, farmaceuti, medicinski fizičari i ostali zaposleni ulažu izuzetne napore kako bi svi pacijenti dobili potrebnu zdravstvenu uslugu, a da jednom mjesečno imaju podršku kolege onkologa iz Mostara, što dodatno doprinosi zbrinjavanju pacijenata.

Ističu da Institut za onkologiju, uprkos značajnom porastu broja pacijenata i ograničenim kadrovskim resursima, nema liste čekanja za onkološko liječenje, te da svi pacijenti kojima je terapija indikovana dobijaju liječenje u skladu sa medicinskim prioritetima i važećim stručnim smjernicama, u vremenu za prve preglede do deset dana i bez odlaganja za kontrole, što je bolje nego u većini regionalnih i evropskih centara.

“Pored aktivnosti na optimizaciji ukupnih procesa u KCCG, a naročito u dijelu uvođenja informatičkih rješenja, u planu je reorganizacija zakazivanja pregleda u Polikliničkom dijelu Instituta za onkologiju, kada je u pitanju primjena sistemske terapije, kao i kontrolnih pregleda u ambulanti za hemoterapiju, čime bi se u budućnosti dodatno unaprijedio i ovaj segment rada Instituta”, poručili su iz KCCG-a.

Aktivnost terapije najveća do podneva

Odgovarajući na pitanja “Vijesti”, iz KCCG-a kažu da priprema i propisivanje sistemske terapije predstavlja složen i strogo kontrolisan proces koji mora biti usklađen sa najvišim standardima bezbjednosti pacijenata.

Prije same pripreme terapije, tvrde, neophodno je da ljekar pregleda pacijenta, analizira laboratorijske nalaze, procijeni opšte stanje i eventualne neželjene efekte prethodnog liječenja, te odredi tačnu vrstu i dozu terapije.

“Priprema specifične onkološke terapije u laboratoriji za Centralnu pripremu se i sada obavlja, kako u redovnom radnom vremenu, tako i u dopunskom radu, od sedam sati ujutru do18 časova, izuzetnim naporom zaposlenih farmaceuta i farmaceutskih tehničara.”

U KCCG-u tvrde da je, prema aktuelnim vodičima, aktivnost sistemske onkološke terapije najveća ukoliko se primjenjuje u prijepodnevnim časovima, te da pokušavaju da pripreme sve terapije do podneva. Iz tog razloga se najveći dio propisivanja terapija obavlja tokom jutarnjih sati, nakon čega slijedi farmaceutska priprema i aplikacija.

“Prioritet Instituta je bezbjedna i adekvatna primjena terapije, uz poštovanje svih važećih procedura i standardnih operativnih procedura. Centralna priprema citostatika je veliki pomak za našu onkološku službu, posebno uzevši u obzir da većina susjednih država nema ovu mogućnost”, navode u odgovorima.

Još se čeka informaciono povezivanje

Iz KCCG-a najavljuju da će projekat koji je u toku omogućiti da nalazi iz laboratorije te ustanove stižu u elektronski karton pacijenata.

“Direktno elektronsko prosljeđivanje konačnih laboratorijskih izvještaja (nalaza) ljekarima Instituta za onkologiju za ambulantne pacijente trenutno nije moguće, jer još uvijek nije uspostavljena potpuna integracija informacionih sistema. Međutim, u toku je realizacija projekata koji će omogućiti povezivanje laboratorijskog informacionog sistema sa informacionim sistemom Fonda za zdravstveno osiguranje, čime će laboratorijski nalazi biti dostupni kroz elektronski zdravstveni karton pacijenta. Na taj način biće omogućena brža i efikasnija dostupnost nalaza izabranim i ordinirajućim ljekarima, uključujući i ljekare Instituta za onkologiju”, piše u odgovoru.

Pojašnjavaju da laboratorija KCCG-a, u okviru postojeće organizacije rada i prostornih kapaciteta, već prepoznaje onkološke pacijente kao prioritetnu kategoriju.

“U skladu sa ustaljenom praksom, Služba obezbjeđenja daje prioritet onkološkim pacijentima prilikom prijema, omogućavajući im da budu usluženi prije ostalih pacijenata koji čekaju na prijem i uzorkovanje”, kažu iz KCCG-a. Ističu i da na uput onkologa pacijenti mogu uraditi kompletnu krvnu sliku u Centralnoj laboratoriji u roku od 20 minuta, bez čekanja.

“Kada je riječ o posebnoj ‘brzoj traci’ za obradu laboratorijskih analiza, potrebno je naglasiti da se prioritetnost ne ostvaruje kroz fizički odvojenu liniju rada, već kroz organizaciju prijema i postupanje prema onkološkim pacijentima kao prioritetnim korisnicima usluga. Istovremeno, laboratorijska obrada uzoraka organizovana je u skladu sa stručnim i medicinskim prioritetima, vodeći računa o hitnosti i vrsti analiza”, poručuju iz KCCG-a.

Zaključuju i da Institut redovno razmatra i analizira sve primjedbe i sugestije pacijenata koje predstavljaju važan izvor informacija za unapređenje rada, a koje se najčešće odnose na administrativne procedure i eventualne dodatne dijagnostičke i terapijske predloge koji su dati od strane ljekara drugih zdravstvenih ustanova.

( Ana Komatina )