Privilegovanima 104 miliona, gubici na mreži pojeli 134: Ministarstvo energetike odgovorilo na pitanje Mikića

Potrošači električne energije za 11 godina platili su takozvanim povlašćenih proizvođačima električne energije iz održivih izvora (OIE - male hidroelektrane i vjetroelektrane) 104,5 miliona eura, a za period 2017-2025. i još 134 miliona eura za odobrene tehničke gubitke na mreži.

To je navedeno iz Ministarstva energetike i rudarstva na pitanja poslanika GP URA Zorana Mikića.

Na računima za električnu energiju nalazi se stavka O1E koja se naplaćuje potrošačima prema ukupnoj potrošnji, a zatim je Crnogorski operator tržišta električne energije (COTE) raspoređuje proizvođačima. Te subvencije su uvedene Zakonom o energetici iz 2010. godine, a primjenjuju se od 1. januara 2015. godine za proizvođače koji su dobijali status povlašćenih. Oni osim subvencija dobijaju i novac za proizvedenu struju koju im mora otkupiti Elektroprivreda po ranije utvrđenom cijenovniku, koji nije u vezi sa berzanskim cijenama.

Nova vlast je od 2021. godine prestala sa dodjeljivanjem ovih statusa, dok je za nekoliko ranije odobrenih (koji nisu bili izgrađeni) raskinut ugovor o čemu se vode sudski postupci.

Propisi omogućavaju onima koji dobiju privilegovani status da mogu izlaziti i vraćati se iz sistema sigurnih otkupnih cijena, ukoliko su tržišne cijene veće od otkupnih. To se vidi iz podataka koje je u odgovoru dostavilo ministarstvo. Kada je na berzama bila niska cijena električne energije 2020. i 2021. godine (tada je proradila i VE “Možura”) isplaćeno je najviše podsticaja 19,4 i 21,7 miliona eura, a zatim kada je 2022. došlo do rasta cijena struje na berzama “privilegovani” su izlazili iz otkupnog sistema i prodavali struju na berzi. To je razlog što su subvencije u toj godini pale na 5,8 miliona.

EPCG prosječno struju od ovih proizvođača otkupljuju po ranije definisanim cijenama od preko 90 eura po megavat satu, dok je građanima prodaje za oko 55 eura. Cijena na međunarodnim berzama je 2022. dostizala i preko 400 eura za megavat, pa je većina privilegovanih prelazila na prodaju struje na berzi kako bi još više zaradili. Odnosno cijeli sistem definisan prije 2015. godine je utvrđen tako da EPCG i potrošači (građani) trpe sav rizik i trošak dok se privilegovanim proizvođačima garantuju visoki prihodi bez rizika.

“Podatak da su građani kroz račune za struju, u periodu od 2015. do kraja 2025. godine, platili 104,5 miliona eura podsticaja za OIE zaista je nevjerovatan. To je ogroman iznos koji smo svi zajedno platili - građani, privreda, ugostitelji, zanatlije, škole, bolnice, penzioneri i svi ostali, kroz račune za struju. Najveći problem je što je taj novac za subvencije najčešće išao privilegovanim tajkunima i biznismenima bliskim prethodnom režimu. Građani već godinama kroz račune za struju plaćaju razne podsticaje, ali i gubitke na mreži, a da nemaju jasnu informaciju kome ide taj novac, koliko ga je i koliko dugo će ga još plaćati”, kazao je Mikić.

On je kazao da je GP URA za proizvodnju zelene električne energije, ali ne da se taj teret prebacuje na građane.

“Imajući u vidu da ugovori iz prethodnog perioda za povlašćene proizvođače električne energije uglavnom obavezuju državu da tokom 12 godina plaća različite vidove subvencija, to znači da će građani, pored ovih 104 miliona eura, u narednih desetak godina vjerovatno platiti još najmanje 100 miliona eura. Na sve ovo treba dodati da je u periodu od 2017. do 2025. godine trošak tehničkih gubitaka na mreži iznosio 134,4 miliona eura, direktno na teret građana. Kada sve ovo imamo u vidu, jasno je da razne subvencije i opravdani tehnički gubici na mreži predstavljaju ogromne stavke na računima za struju građana i privrede. Jedina koja je razmišljala o građanima bila je 43. Vlada Dritana Abazovića, koja je u aprilu 2023. godine za 50% smanjila naknadu za OIE na računima za struju i oslobodila sva domaćinstva koja troše do 300 kWh mjesečno od plaćanja ove naknade. To je najbolji primjer kako se državna politika može voditi odgovorno i u interesu građana”, naveo je Mikić.

Na njegovo pitanje o plaćenim podsticajima, iz Ministarstva su kazali da su oni utvrđeni Zakonom o energetici u koji su implementirane evropske direktive.

“Zakonom o energetici su se utvrdile podsticajne mjere za korišćenje obnovljivih izvora energije koje su se ogledale kroz obavezni otkup električne energije, podsticajne cijene po kojima se ta energija otkupljuje, period važenja obaveznog otkupa električne energije, oslobađanje od plaćanja usluga balansiranja sistema, prvenstvo pri preuzimanju proizvedene električne energije u sistem, kao i druge mjere u skladu sa ovim zakonom. Propisano je i da je krajnji kupac električne energije (potrošač) dužan da plaća naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora kao dodatak na cijenu električne energije”, naveli su iz Ministarstva.

Oni su kazali da je Vlada 2014. godine donijela Uredbu kojom je definisana visina naknade za podsticanje OIE, kao i način raspodjele tog novca sa stavke na računima. Ministarstvo je Mikiću dostavilo podatke COTTE za isplaćene subvencije od 2015. do prošle godine. U prvoj godini 2015. isplaćeno je 624 hiljade, od kada je ta suma imala veliki rast do 2021. kada je iznosila 21,7 miliona eura, nakon čega je dio proizvođača izlazio iz sistema jer mu se više isplatilo da radi preko berze.

Mikić je postavio i pitanje o isplatama za vjetroelektranu “Možura2 koja je počela sa radom u novembru 2019. godine, a koja je predmet istrage crnogorskog i malteškog tužilaštva, kao i saslušanja pred skupštinskim anketnim odborom zbog sumnji u visoku korupciju.

Iz Ministarstva su naveli da ovaj proizvođač koristi podsticaje od 30. decembra 2019. godine, kao i da su od tada do kraja prošle godine dobili samo od podsticaja 14,9 miliona eura. U ovom periodu VE “Možura” je proizvela ukupno 753 GWh električne energije.

Ukupni gubici se smanjuju, stavka raste zbog berzanske cijene

Za gubitke električne energije na mreži sa posebnih stavki na računima za struju od 2017. do 2025. godine naplaćeno je ukupno 134,4 miliona eura, prema metodologiji Regulatorne agencije za energetiku (REGAGEN), navedeno je u odgovoru Ministarstva Mikiću.

Oni su naveli da se to odnosi samo na tehničke gubitke koje je prihvatila agencija, a ne na ukupne gubitke, kao i da se oni procentualno smanjuju.

Ukupni gubici obuhvataju priznate tehničke gubitke koji nastaju prilikom transformacije naponskih sistema i koje priznaje REGAGEN, kao i oni koji nastaju kroz krađu struje i neovlašćenu potrošnju, koji nisu dio stavke.

“Građani ne snose trošak ukupnih, već iskijučivo regulatorno odobrenih gubitaka, i u posmatranom periodu došlo je do njihovog smanjenja. U 2017. ukupni gubici su iznosili 15 odsto ukupne potrošnje, a lani 10 odsto, što ukazuje na unapređenje efikasnosti sistema, odnosno poboljšanja i unapređenja kvaliteta elektodistributivne mreže”, naveli su iz Ministarstva.

Prema dostavljenim tabelama, ukupna potrošnja u distributivnom sistemu za 2017. godinu iznosila je 2,27 GWh, a u 2025. je narasla na 2,92 gigavat sata. Regulator je dijelimično smanjio procenat opravdanih gubitaka sa 8,43 u 2017. na 8,31, odsto u prošloj godini.

Ukupni gubici na distributivnoj mreži su 2017. iznosili 400 gigavat sata, od čega su prihvaćeni tehnički gubici bili 209 GWh, a neopravdani 191. U 2025. i pored rasta potrošnje ukupni gubici su smanjeni na 328 GWh, od čega su 265 prihvaćeni tehnički i 63 gigavat sata neprihvaćenih.

Kako je objašnjeno, ukupni gubici su smanjeni za oko 20 odsto i pored rasta potrošnje, kroz modernizaciju mreže i borbu protiv nelegalne potrošnje.

Međutim, u ovom periodu je došlo do rasta berzanske cijene električne energije koju koristi REGAGEN, pa je cijena koja se nadoknađuje sa stavke na računima za prihvaćene tehničke gubitke u 2017. iznosila 38,41 euro po megavat satu, a u protekle dvije godine je bila po 119,37 eura po megavat satu.

Zbog toga je za prihvaćene tehničke gubitke u 2017. plaćeno osam miliona eura, a u prošloj godini 31 milion.

( Goran Kapor )