Kapetan “Štandarta”, replike ruske fregate pogođene sankcijama EU, Vladimir Martus za “Vijesti”: Nemamo veze s Putinom

Brod “Štandart” (“TS Shtandart”) nije ruski državni projekat, nema nikakve veze s Kremljom, a ni uprava, ni posada jedrenjaka ne podržavaju invaziju Moskve na Ukrajinu. U pitanju je privatna inicijativa, koja se godinama finansirala kroz učešće na pomorskim festivalima, filmskim produkcijama, donacijama posjetilaca i doprinosima dobrovoljnih pomoraca koji učestvuju u plovidbama.

To je “Vijestima” kazao Vladimir Martus, kapetan “Štandarta” - replike ruske fregate s početka 18. vijeka, koja je pogođena sankcijama Evropske unije (EU) protiv Moskve, jer je brod 24. februara 2022. godine - kad je režim Vladimira Putina započeo agresiju na Kijev - plovio pod ruskom zastavom.

Brod je privukao pažnju crnogorske javnosti jer je sredinom maja 15-ak dana boravio u Boki Kotorskoj, što je, prema tvrdnjama francuske organizacije “No ‘Shtandart’ in Europe”, predstavljalo potez kojim Crna Gora i njeni nadležni državni organi krše primjenu sankcija koje je EU uvela Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, a s kojim se Podgorica usaglasila.

To udruženje navelo je da “Štandart” potpada pod sankcije jer je replika istorijskog broda, te da to što je zastavu Rusije, pod kojom je plovio, zamijenio barjakom Kukovih Ostrva, ne isključuje režim primjene sankcija.

No, Martus je redakciji rekao da jedrenjak nije, niti je ikad bio, na listi sankcionisanih brodova EU, niti je bilo koje lice povezano s brodom pod sankcijama.

“Brod je pogođen sankcijama EU jer se propisi EU odnose na zastavu koju je plovilo vilo prvog dana ruske invazije na Ukrajinu. Iako je ‘Štandart’ promijenio zastavu 2024. i nema operativne ni finansijske veze s ruskom državom, propisi uzimaju u obzir samo status njegove zastave u februaru 2022”, naveo je sagovornik.

Taj brod je prilikom ulaska u Crnu Goru u maju bez problema obavio procedure prelaska državne granice kod nadležnih organa, a iz odgovora Ministarstva pomorstva “Vijestima” proizlazi da bi “Štandart” možda mogao da bude “procesuiran” (zadržan ili protjeran), umjesto da bez posljedica napusti državu nekoliko dana kasnije - da Vladin IT bezbjednosni sistem nije eliminisao mejl francuskog udruženja koje je 20. maja obavijestilo više ministarstava o prisustvu jedrenjaka u crnogorskim vodama.

Privatni, ne državni projekat

Martus ističe da je pristup Unije razuman kad se primjenjuje na komercijalna plovila koja prevoze rusku naftu ili pomažu u zaobilaženju sankcija. Međutim, on kaže da je “Štandart” mali, nekomercijalni školski brod - jedrenjak i projekat pomorske baštine, dodajući da ne prevozi teret, ne bavi se trgovinom i ne ostvaruje prihode za rusku državu.

“U tom smislu, brod je postao nenamjerni ‘usputni ulov’ propisa koji su osmišljeni za potpuno druge svrhe”, ocijenio je kapetan.

Na pitanje kako se brod finansira i da li u tome učestvuje Rusija ili ljudi bliski Putinu i njegovom režimu, Martus je odgovorio da je od samog početka “Štandart” bio privatna inicijativa bez ikakvih veza s ruskom vladom ili pojedincima povezanih s njom.

“Prema tome, brod nikad nije primao sredstva od ruske države. Dugi niz godina ‘Štandart’ se finansirao kroz učešće na pomorskim festivalima, filmskim produkcijama, donacijama posjetilaca i doprinosima dobrovoljnih pomoraca koji učestvuju u plovidbama”, konstatovao je on.

Martus tvrdi da je, otkako su sankcije uvedene, finansijska situacija postala izuzetno izazovna, kao i da je dugoročni opstanak projekta ugrožen.

Upitan koje argumente koristi da odgovori na optužbe da je brod instrument ruske meke moći, da se koristi za tzv. hibridno ratovanje, te da je dio ruske “flote u sjenci”, sagovornik je odgovorio da, prije svega, “Štandart” nije državni projekat, već da su ga izgradili volonteri, kao i da se njime upravlja nezavisno već više od 26 godina.

“Brod nema nikakve veze s ruskom vladom i ne prima državnu podršku. Naša misija je ostala nepromijenjena tokom svih ovih godina: obrazovanje kroz jedrenje, očuvanje tradicionalnog pomorstva, međunarodna kulturna razmjena i stvaranje prijateljstva među ljudima različitih nacija. Naše aktivnosti su potpuno javne i transparentne. Učestvujemo na pomorskim festivalima, sarađujemo s jedriličarskim organizacijama i zajednicama pomorske baštine, te izražavamo dobrodošlicu posjetiocima na brodu. Na veb-sajtu broda i društvenim mrežama nećete naći nikakvu podršku ruskoj propagandi”, podvukao je Martus.

Stidim se onoga što Rusija radi

Kapetan “Štandarta” poručio je da on ne podržava rusku invaziju na Ukrajinu i da je to javno rekao. Međutim, navodi da se prošlost i istorijska povezanost sa zemljom porijekla ne može promijeniti.

“Stidim se onoga što ruska država sada radi. Posljednjih nekoliko godina nismo vijali rusku zastavu, niti isticali bilo kakve simbole te vrste”, rekao je Martus.

Da je “Štandart” zaista bio instrument propagande, Martus kaže da bi bilo teško objasniti zašto je tokom proteklih 26 godina na hiljade ljudi iz mnogo različitih zemalja i različitih društvenih slojeva plovilo brodom i “objavljivalo svoje sjajne, entuzijastične recenzije”. Ocijenio je da posjetioci jedrenjaka na njemu nisu pronašli politiku, već “prijateljstvo, timski rad, odgovornost, pomorstvo i zajedničku ljubav prema moru”.

Na pitanje koji je njegov stav o Putinu, ruskoj vladi, takvoj politici i ruskoj invaziji na Ukrajinu, Martus je odgovorio da ni uprava, ni posada broda ne podržavaju rusku invaziju na Ukrajinu, dodajući da su njegovi porodični korijeni i ukrajinski i ruski, a da dio njegove porodice živi u Ukrajini.

“Za mene ovaj rat nije apstraktno političko pitanje, već lična tragedija. Nijedna zemlja nema pravo da silom nameće svoju volju drugoj. Rusija mora zaustaviti ‘operaciju’ i nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala”, poručio je sagovornik.

Raspored uslovio dolazak

“Štandart” je crnogorske vode napustio neposredno nakon pisma koje je udruženje “No ‘Shtandart’ in Europe” poslalo nadležnim državnim organima, podsjećajući ih na sankcije EU. Tom prilikom je isključio AIS transponder - sistem za praćenje brodova i pomorskog saobraćaja.

Upitan zašto je brod tada napustio Crnu Goru, te da li je možda mislio da bi mogao da bude konfiskovan, Martus je odgovorio da je odlazak jedrenjaka iz Crne Gore bio planiran mnogo unaprijed - što se, dodaje, može vidjeti iz njihovih objavljenih rasporeda plovidbe.

Tvrdi da odlazaka iz Boke nije bio povezan ni sa kakvim pismima ili kampanjama, kao i da su uvijek u potpunosti sarađivali s pomorskim vlastima u svakoj zemlji koju posjete.

“... Nikad nismo pokušali da izbjegnemo inspekcije, kontrole ili pravne procedure. Brod je napustio Crnu Goru jednostavno zato što je došlo vrijeme da nastavi putovanje prema rasporedu”, rekao je Martus.

On je 1999. sagradio repliku ruske fregate “Štandart” iz 1703, koja je tada bila dio flote ruskog cara Petra Velikog, s namjerom da brod plovi kao živi muzej i kao školski jedrenjak na kom mladi iz cijelog svijeta uče pomorski zanat i vještine navigacije.

U savladavanju tih vještina mladima, volonterima koji dolaze sa svih strana svijeta, pomaže deset stalnih članova posade broda. “Štandart” je vijorio rusku zastavu, a Martus je 2009. svoj brod iz Sankt Petersburga odveo u zapadnu Evropu jer se nije slagao s Putinovom politikom.

Nakon što je Rusija u februaru 2022. napala Ukrajinu, a EU počela da uvodi sve strože sankcije protiv Moskve i njenih komercijalnih interesa, Martus je svoju repliku stare ruske fregate u junu 2024. preregistrovao na zastavu Kukovih Ostrva. Većinu vremena od svog odlaska iz Rusije, “Štandardt” je provodio u Francuskoj gdje je i brod bio stacioniran u luci La Rošel.

Martus na sve načine u posljednjih nekoliko godina nastoji da se pred institucijama EU i pomorskim vlastima u zemljama Evrope distancira od Putinove Rusije i njene politike, te je s tim u vezi nedavno uputio i pismo Pomorskoj prefekturi Francuske.

“Kad je Rusija napala Ukrajinu 2022, ovaj događaj duboko je pogodio posadu. Kapetan i cijela posada nedvosmisleno odbacuju ovaj rat agresije, što je iskazano i u javnim izjavama. Važno je jasno istaći da ni kapetan, ni posada, ni projekat nikad nisu podržavali ruski rat protiv Ukrajine...”, naveo je Martus, dodajući da je njega i njegov brod posebno teško pogodila odluka EU iz 2024. da se obim sankcija prema ruskim brodovoma proširi na “replike istorijskih brodova”.

“Na ovaj način smo direktno asocirani s tzv. ruskom ‘flotom u sjenci’, a što je u potpunosti neprimjereno jer u istu ravan stavlja, na primjer, supertanker od 300 metara koji prevozi sankcionisanu rusku naftu, s našim malim školskim brodom koji nema nikakvih finansijskih veza s Rusijom i koji se jasno protivi ratu...”, ocijenio je on.

U kontaktu s Ministarstvom pomorstva

Vladimir Martus potvrdio je “Vijestima” da je “Štandart” u kontaktu s Ministarstvom pomorstva, te da se nadaju da će pronaći rješenje koje će im omogućiti planirani povratak u Crnu Goru.

“... Zemlju koja nam je postala veoma draga i koja nam je priredila veoma toplu dobrodošlicu. Dolazak u Bokokotorski zaliv i Kotor izgledao je kao povratak kući nakon što smo dugo bili nasukani na moru”, ocijenio je on.

Naveo je da pozivaju pomorske vlasti da dođu na brod, upoznaju posadu i sude o brodu na osnovu činjenica.

“Nadamo se da će Crna Gora nastaviti svoju dugu pomorsku tradiciju otvorenosti prema brodovima i ljudima koji dolaze u miru”, poručio je Martus.

Držanje straže, rukovanje jedrima, učenje navigacije...

Na pitanje koja je misija “Štandarta” i šta brod radi kad, npr. uplovi u vode Crne Gore, Vladimir Martus je odgovorio da je u pitanju školski brod-jedrenjak, projekat pomorske baštine i dom međunarodne zajednice pomoraca.

“Zajedno, ova zajednica upravlja brodom, održava ga i održava tradicionalno pomorstvo u životu”, kazao je on.

Ističe da je brod u Crnoj Gori, kao i u svakoj zemlji u koju uplovi, otvoren za posjetioce.

“Ljudi mogu otkriti kako funkcioniše tradicionalni jedrenjak i doživjeti živi dio pomorske baštine. Organizujemo obrazovna putovanja pod jedrima za mlade i odrasle. Učesnici drže straže, rukuju jedrima, uče navigaciju i rade zajedno kao posada. Kroz ovo iskustvo pokušavamo prenijeti jednostavnu ideju: samo nam prijateljstvo i ljubav daju budućnost. U našem krhkom svijetu, saradnja među ljudima važnija je nego ikad”, podvukao je sagovornik.

Martus je naglasio da je posljednja posjeta “Štandarta” Crnoj Gori bila posebno značajna jer je Perast rodno mjesto admirala Matije Zmajevića, čiji život povezuje pomorsku istoriju Crne Gore i istoriju originalnog “Štandarta”.

“Iskreno se nadamo da ćemo brod ponovo dovesti u Boku Kotorsku”, kazao je Martus.

( Balša Rudović, Nikola Dragaš )