Šimun: Nedopustivo da građani čekaju, Institut za onkologiju je za ponos

Nedopustivo je da ljudi čekaju, posebno jer na Institutu za onkologiju, kazao je danas u Skupštini Crne Gore ministar zdravlja Vojislav Šimun, odgovarajući na pitanje poslanika Nermina Abdića (DPS) da li sistem zdravlja može da odgovori na sve izazove.

Abdić je kazao da je od četvrtka veče „povećan broj stanovnika u Podgorici sa srčanim problemima, anksioznošću i depresijom“.

„Jednom pacijentu je CT pluća zakazan za treći decembar, drugom CT mozga 14. decembra, trećem CT abdomena 17. decembra, a četvrtom CT pluća 29. decembra. Jedna moja prijateljica otišla je u maju na pregled na Cetinje i kaže - nema termina za ispitivanje koštane gustine. Čovjek iz Budve me je pitao šta je kapilaroskopija, jer nema termina", upozorio je Abdić, navodeći da mu je jedna Budvanka saopštila „već šest mjeseci ne radi dijaliza“.

Šimun mu je odgovorio da ti slučajevi zaslužuju da ih revidira konzilijum.

"Nedopustivo je da ljudi čekaju, posebno jer na Institutu za onkologiju od konzilijarnog pregleda do samog uključivanja terapije protekne manje od 14 dana, što je evropski standard. Naš institut je za ponos. Što se Doma zdravlja Budva tiče, tamo će u narednih par nedjelja biti zaokružena investicija od oko milion i po eura. Potpuno će biti renoviran sprat. Upoznat sam sa tamošnjim problemom, ima problema i sa vodom i sa instalacijama, usled čega se aparat stalno kvari. Naložio sam da to što prije bude riješeno".

Kazao je da su radili na standardizaciji sistema zdravstvene usluge, dodajući da je u pitanju jedan opsežan proces.

„Institut Igalo, znate i sami, da je bio pred zatvaranjem... Što se tiče distribucije i praćenje kretanje lijeka, njihovih zaliha na odjeljenjima.. Završili smo tender za track and trace projekat. Mislim da ćemo tim rješenjem mnogo bolje racionalizovati korišćenje ljekova i distribuciju“.

Abdić je rekao da Šimun nije znao da sedam mjeseci jedan dio sistema ne funkcioniše.

„Sedam mjeseci se neko poigrao sa zdravljem građana Crne Gore... Zdravstveni sistem je jedinstven koga mogu da koriste svi građani i građanke... Moramo se saslušati. Moramo čuti sve ove stvari koje tište građane Crne Gore. Tu smo na zajedničkom zadatku. Kada je zdravlje u pitanju, nema kalkulacija“, poručio je Abdić.

Poslanik DPS-a je kazao da je od građana Tuzi i Ulcinja „zamoliću da se proširi nivo usluga u ovim domovima zdravlja“.

„Konkretno da se tu dovedu druge specijalnosti kao konsultativni pregledi jednom ili u dvije nedelje. Pa da, recimo, u Tuzima imamo i neurologa, endokrinologa, ortopeda i fizijatra... Da dolaze ljudi jednom ili dva puta mjesečno. Mislim da ćete smanjiti trošak, jer će ti građani doći u mjesto gdje žive“, rekao je Abdić.

Šimun mu je rekao da se od početka trudi da politiku svede na minimum u zdravstvu. On je kazao da je za Meljine napravio separaciju menadžmenta kako bi profunkcionisao sistem, dodajući da je bolnica stala na svoje noge.

„Za Tuzi imamo dobru saradnju. Obnavljamo jedinicu za rehabilitaciju. Čak sam i ginekologiju povećao ličnim konekcijama“.

Šimun: Imaćemo novu bolnicu za djecu

Bojana Pićan, poslanica Nove srpske demokratije (NSD), pitala je Šimuna da približi javnosti koncept novog univerzitetskog Kliničkog centra u Podgorici. Zanimalo ju je koje će tehnološke mogućnosti i usluge ova bolnica donijeti u odnosu na postojeći KCCG.

Šimun joj je kazao da su se, nakon više od pet decenija, stekli uslovi da Crna Gora dobije „najveću bolnicu“.

„Počeli smo tako što je premijer (Milojko) Spajić, nakon razgovora sa predsjednikom Francuske (Emanuelom) Makronom ponudio bilateralnu saradnju u više oblasti infrastrukture, među kojima je bilo i zdravstvo... Ovaj novi projekat donosi nam neke nove tehničke djelove. On je površine nešto preko 50.000 i preko 6.000 imamo bruto površinu parkinga... Prirodno je da će se dvije ustanove oslanjati jedna na drugu. On kao takav raspolagaće sa oko 560 kreveta za hospitalizaciju odraslih i djece“, kazao je, dodajući da će imati i novu Dječiju bolnicu.

Šimun je kazao da u dosta grana imaju dovoljan broj ljekara, ali da nemaju prostora za rad. Naglasio je da imati preko 20 operacionih sala, kao i jedan savremeni Urgentni centar. Najavio je da će imati savremeni IVF centar.

Vuković: Onkološki pacijenti na terapiju čekaju i do osam sati

Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković kazala je Šimunu da joj djeluje da nikada nije pošao na Institutu za onkologiju nenajavljen. „Vjerujte da to stanje nije dostojanstveno za ljude koji se liječe od tako teških bolesti“, ocijenila je Vuković.

Ministar zdravlja je kazao da je onkologija jako važna oblast i prioritetnih predmeta. Kazao je da ju je posjeti više puta i profesionalno i privatno, i naglasio da je problem centralizacija, jer se prave gužve.

„Međutim, što se tiče rada doktora, medicinskog osoblja – mislim da tamo radi ponajbolje osoblje u zdravstvenom sistemu koje ima znanje i empatiju... Takođe, projekat centralne pripreme citostatika nije samo služio da bismo uštedjeli na ljekovima. Njena poenta je bila da nam omogući da terapiju otpremamo u dalje centre i da pacijenti sa sjevera mogu da primaju terapiju bez dolaska u Podgoricu“, objasnio je Šimun.

Rekao je da tri puta godišnje revidiraju onkološke terapije, dodajući da starije teže mogu nabaviti, jer ih nema na tržištu Evrope.

„Sada naručujemo za godinu, godinu i po da imamo zalihe... Radimo i na skriningu koliko je moguće. Povećali smo broj mamografa, skoro duplo. Ideja je da to podignemo na nacionalni nivo. Bez adekvatne prevencije nemamo dobar tretman i manja je uspješnost...“.

Vuković mu je kazala da pacijenti „onog dana kada treba da prime terapiju čekaju sedam, osam sati“.

„Vi dobro to znate. To su imunološki oslabljeni pacijenti, koji često ne mogu da stoje i sjede. Trudila sam se da slušnem šta ti ljudi komentarišu. Vjerujte, bili su toliko razočarani i ljuti. Ljekari koji tamo rade najizloženiji su svim tim kritikama“.

Poslanica BS Kenana Strujić-Harbić pitala je Šimuna da li je zadovoljan rezultatima rada i dinamikom realizacije ključnih projekata koje je najavio početkom mandata.

Šimun joj je rekao da se radi dosta, ali da su imali mnogo administrativnih problema i kočnica da se do nečega dođe.

On je rekao da je bolnica u Pljevljima najavljivana, ali da su naslijedili loše idejno rješenje.

„Izgubili smo sigurno godinu dana da to izmijenimo, do to sve bude u skladu sa zakonom. Opština je onda morala da mijenja neke uslove... Crna Gora poslije više decenija, dobija prvu opštu bolnicu. Mislim da decentralizacijom sistema i ulaganjem u našu najsjeverniju opštinu možemo da damo nadu našim mladim, a pametnim Pljevljacima da pohađaju medicinsku školu, gimnaziju i Medicinski fakultet. Da će moći da rade u najsavremenijim uslovima“.

Šimun je najavio da će „Pljevlja, vrlo brzo, dobiti plastičnog hirurga“.

„Takođe, imamo mladog ortopeda koji je voljan i željan da radi. Nabavićemo za njega veći broj kukova. To smo naručili ove godine... Mislim da je dosta toga urađeno za ovaj kratak period. Vidio sam da je dječiji dispanzer sada mnogo ljepše urađen i da je prijatniji za boravak djeci i roditeljima“.

Šimun: Liste čekanja transparentne

Poslanik DPS-a Jevto Eraković opomenuo je Šimuna da nije ispunio zakonsku obavezu, tvrdeći da mu nije odgovorio na poslanička pitanja iz maja.

„Ako ste ovako revnosni prema ostalim obavezama u MZ, bojim se da je ovo veliki problem. Ili je možda problem u pitanjima koje sam postavio. Jedno pitanje je bilo da dostavite spisak zdravstvenih ustanova Crne Gore koje su potpisale ugovor sa određenim organizacijama o medijskoj promociji u zemljama Evropske unije... Potpisale su ugovore vrijedne desetine hiljada eura sa određenim organizacijama da se promovišu bolnice Crne Gore u zemljama EU“.

Drugo pitanje na koje Šimun nije odgovorio, kazao je Eraković, jeste „da dostavi analizu Svjetske banke za zdravstveni sistem Crne Gore“.

„... Kakva je raspoređenost i ujednačenost zdravstvenih usluga... Očekujem brzih dana odgovor na ova pitanja“.

Eraković ga je pitao da li bi danas „kao običan građanin bio zadovoljan zdravstvenom uslugom koju pruža zdravstveni sistem kojim rukovodi“.

Šimun je kazao da je pravi odgovor da je on kao ministar zdravlja tu da prepozna i riješi probleme. Poručio je Erakoviću da „imaju neko nasleđe“, te da se iz problema moralo izaći sistematičnim pristupom.

Istakao je da su liste čekanje sada transparentne i da daju veći broj termina.

„Klinički centar Crne Gore 2018. godine 13.400 operacija i 487.000 pregleda. U 2024. godini 24.000 operacija i 785.000 pregleda. Uz veći obim rada servisira se veći broj građana“, poručio je Šimun.

Ministar zdravlja je podsjetio na novi Zakon o ljekovima, kao i da imaju novu uredbu koja je ograničila maksimalnu cijenu ljekova i za one koji su izvan liste. Rekao je da su „zadnje tri godine uložili preko 30 miliona eura“.

„Bilo je godina kad se nije moglo ulagati, ali ipak brojke govore o tome. Tri godine i ovamo na drugoj strani preko deceniju“.

Šimun je kazao da se zna kolika je potreba za gradskom bolnicom, dodajući da očekuje da će biti u narednih pet godina:

„Znam da je bio blokiran program transplatacije. Evo smo uradili transplataciju matičnih ćelija, prvi put u istoriji Crne Gore. Gensku, inovativnu terapiju“.

Eraković mu je rekao da je trebalo osam godina da prođe „da bi neko nastavio pilot projekte“.

„Crna Gora ima jedan od najvećih problema sa vakcinacijom u Evropi... Danas se pominje kao upozorenje koje može urušiti povjerenje u javno zdravstvo. To nije problem roditelja, društvenih mreža, nego je poraz zdravstvene politike i institucija“, rekao je on.

Mišljenje je da je što je Šimun počeo da prihvata loše rezultate kao normalne, zapravo najveći problem zdravstvenog sistema.

„Kada sistem ne funkcioniše, odgovornost ne može biti na pacijentu, medicinskoj sestri, ljekaru u ambulanti. Odgovornost mora biti na onima koji ovaj sistem vode“, smatra Eraković.

Na specijalizaciji oko 400 specijalizanata

Elvir Zvrko, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), kazao je Šimunu da su liste čekanja duge i rekao da građane zanima da li bi oni mogli blagovremeno da dobiju određeno adekvatno liječenje. Pitao je ministra zdravlja koje medicinske specijalnosti danas najviše nedostaju crnogorskom zdravstvenom sistemu.

Šimun mu je kazao da je kičma svakog zdravstvenog sistema zdravstveni radnik i da treba voditi računa o njihovom zadovoljstvu.

„Od novembra 2023. kada sam stupio na funkciju do danas, u zdravstvenom sistemu, imamo 153 ljekara više. U periodu kada sam ja bio specijalizant i klinički ljekar, Crnu Goru je napustilo više od 100 ljekara. Zašto? Vrlo se malo raspisivalo specijalizacija, teško je bilo doći do posla. Diverzifikacija je bila veoma interesantna“.

On je kazao da su mladim ljekarima obezbijedili veće naknade za specijalizante u inostranstvu.

„Mislilo se na Medicinski fakultet. Povećali smo broj programa specijalizacije. U početku je to bila Porodična medicina, Radiologija, a danas imamo i specijalističke programe iz Pedijatrije, Preventivne stomatologije, Opšte hirurgije, Anesteziologije, Urgentne medicine i Epidemiologije. Dakle, povećali smo broj datih specijalizacija, broj programa za specijalizante i broj samih ljekara“, izjavio je Šimun.

Kazao je da na specijalizaciji ima oko 400 specijalizanata, a 60 svršenih ljekara steklo je uslove za polaganje stručnog ispita.

„Jedna grupa od 20 je to u junu završila, a u septembru i oktobru očekujemo još 40... Važno je napomenuti da se radi na kontinuiranoj medijskoj edukaciji... Već u ove tri godine imamo pozitivan bilans. Nažalost, mislim da smo platili ceh nekih ranijih politika – neadekvatnih raspisivanja specijalizacija, to nas je sada, možda, i stiglo. Polako oporavljamo sistem“.

Zvrko mu je kazao da u Domu zdravlja Pljevlja nedostaje 12 ljekara.

„Kada govorimo o listama čekanja. Podatak koji je javno iznešen jeste da se čeka i po pola godine čeka na kardiologiji, reumatologiji i endokrinologiji. To je ono što zanima građane... Kada govorimo o vakcinaciji, porazno je da smo na začelju svjetske liste. Dodatno zabrinjava što je Programom mjera za imunizaciju od 2026. do 2028. kao jedan od ključnih problema prepoznat manjak ljudskih resursa-naročito pedijatara, pedijatrijskih i patronažnih sestara“, ocijenio je poslanik DPS-a.

Decentralizovati zdravstveni sistem

Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Adel Omeragić pitao je Šimuna da li je upoznat sa stanjem u kojem se nalazi zdravstvena stanica u Opštini Gusinje, kao i šta su preduzeli kako bi se poboljšali uslovi.

On mu je rekao da mu je drago što Šimun danas pred poslanicima kako bi se raspravljalo o važnim pitanjima za Gusinje.

„Vidio sam da je Ministarstvo u prethodnom periodu uložilo određene napore kako bi se poboljšala zdravstvena zaštita i kako bi se u tom infrastrukturnom smislu uslovi, na neki način, unaprijedili. Ono što je stvarno stanje tamo jeste da definitivno ima mnogo prostora za unapređenje“, poručio je Omeragić.

Šimun je rekao da je od početka njegovog mandata želio da izvrši decentralizaciju zdravstvenog sistema Crne Gore.

„Činjenica je da pomenuta zdravstvena stanica funkcioniše u jako starom objektu... Ono što je urađeno jeste da se taj objekat malo osvježio. On je prostorno ograničen, ne može da se adekvatno širi svojim kapacitetima, a posebno je problematičan taj dio što je on dijelom u rezidencijalnoj zgradi. Što se tiče samog kadra, ima oko 2.700 registrovanih pacijenata. Tu imamo dva ljekara porodične medicine. Obezbijedili smo pedijatra iz KBC Berane, internistu koji dolazi adekvatno... Činjenica je da, ako želimo da proširimo pomenute usluge, ako želimo da se nešto vodi bolje, obično se to radi bolje kada imamo nekog ko je zadužen za taj objekat“, poručio je Šimun.

On je rekao da su službenici njegovog direktorata za kapitalne investicije obišli pomenuti objekat i došli su do zaključka da bi trebalo ići u pravcu obezbjeđivanja parcele, a onda planirati novi objekat sa kapacitetima „jednog manjeg, modernog doma zdravlja“. Izjavio je da su u Starom Baru obnovili projekat zdravstvene stanice u Pečuricama.

Omeragić mu je kazao da ga raduje što su njegovi saradnici bili u Gusinju i uvjerili se u kakvom stanju sve funkcioniše.

„Jeste jedinica doma zdravlja na nekih 10 kilometara, ali to nije svrsishodno ako nemate adekvatan prevoz do Plava. Morate, na neki način, tražiti dodatne mogućnosti. Ako ljudi imaju potrebu za zdravstvenom zaštitom u trenutku, čini se da je decentralizacija jedini način da do toga dođemo.

( Nikola Saveljić )