Zakupnine od 100 do 120 eura po "bečkom modelu" ili Velje Brdo: Iz Ministarstva nijesu došli na konferenciju

Da li Crna Gora može riješiti stambenu krizu kroz model javnog i socijalnog stanovanja ili je projekat Velje Brdo najbrži put do krova nad glavom – pitanje je oko kojeg se sve više spore stručna i politička javnost.

Na konferenciji "Bečki model stanovanja – put ka pravednom i održivom stanovanju u Crnoj Gori", koju je organizovala Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), predstavljena je alternativa državnoj stambenoj politici, uz kritike projekta Velje Brdo.

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović na konferenciju nijesu došli, jer smatraju da je agenda unaprijed postavljena kao kritika državnog projekta.

Rezervisana stolica za Ministarstvo prostornog planiranja na konferenciji "Bečki model stanovanja – put ka pravednom i održivom stanovanju u Crnoj Gori" ostala je prazna, uz obrazloženje Radunovića: "Cijelokupan tok konferencije usmjeren je na kritiku projekta Velje Brdo."

Uprkos tome, učesnici današnjeg skupa insistirali su da se otvori javna rasprava o dugoročnom modelu stanovanja i kao primjer ponudili takozvani bečki model.

"Suština je da su svi stanovi u državnom vlasništu. 43 odsto stanova u Beču pripada socijalnom stanovanju. Cijena iznosi negdje po kvadratu od osam do 8,5 eura uz održavanje i buduće renoviranje. Ova cijena je zanimljiva sa aspekta uporedivosti sa prosječnom zaradom. Dakle, ovo se negdje svede na nekih desetak procenata prosječne zarade. Ako to svedemo na prosječnu zaradu u Crnoj Gori od 1.200 eura bruto, onda ćemo doći do podatka od one zakupnine od 100 do 120 eura", kazao je Miodrag Bujišić iz USSCG.

Toliko bi, po bečkom modelu, građani plaćali zakupninu stana od 60 kvadrata.

Ideja predstavljena na konferenciji predviđa formiranje Nacionalnog stambenog fonda i izgradnju državnih stanova koji bi ostali trajno u javnom vlasništvu i bili davani u zakup po subvencionisanim cijenama. Sve to, potpuno drugačije od stambene politike Vlade predviđene projektom Velje Brdo. Učesnici konferencije doveli su u pitanje njegovu ekonomsku, urbanističku i infrastrukturnu održivost.

"Ovdje se stalno priča stan od 100 kvadrata 390 eura, a stan od 60 kvadrata 290 eura je rata. Kad se to sračuna, ukupan dug uz uslove, rok otplate 30 godina, 1.000 eura po kvadratu, godišnja kamata 1,2. Ne znam ko je došao do ove kamate od 1,2 i kako se to može obezbijeti. Ali očigledno se ovde radi o određenoj prevari. Kad se ovo sračuna sa kamatom od 1,2, onda ovaj stan vrijedi 119 hiljada ukupno za otplatu", rekao je Radenko Pejović, profesor na Građevinskom fakultetu u penziji.

"Prema modelu socijalnog stanovanja iz Beča, mjesečna renta za stan veličine 40 do 50 kvadrata iznosi negdje 10 do 15% prosječne zarade u Beču, što bi u našem slučaju bilo do 125 eura, ako bi se za cijenu socijalnog stanovanja po kvadratu o metru u Crnoj Gori uzeli 2,5 eura. U Crnoj Gori, koja je prema Monstatu 2.200 eura bila u 2025. godini potrebno vam je 88.000 eura. Ako tih 80.000 eura se zadužite kod banke, za 20 godina, uz kamatnu stopu od 5,99%, zajmoprimac će platiti ukupno 151.428 eura, uz ratu od 630, odnosno 631 eura mjesečno. Po modelu socijalnog stanovnanja, u istom periodu platiće 24.000 eura sa rentom koja je 530 eura niže od kreditne rente", kazao je ekonomski analitičar Zarija Pejović.

Dok analitičari upozoravaju da bi projekat Velje Brdo pospješio ionako veliki problem iseljavanja sjevera, iz Direktorata za demografiju najavili su prvu nacionalnu demografsku strategiju Crne Gore. I tako Vlada najavljuje Velje Brdo kao strateški za stambenu politiku, sindikalci traže razvoj javnog stambenog fonda po uzoru na evropske modele, a građani, naročito podstanari nastavljaju da pitaju, kako da krova nad glavom po prihvatljivim uslovma.

( Nataša Stefanović )