Tri od pet Britanaca iz generacije Z željelo bi novo glasanje o povratku u EU, pokazuje anketa

Generacija mladih Britanaca kojoj je zbog godina bilo uskraćeno pravo da glasa na referendumu o EU 2016. sada smatra da je Bregzit propao, a većina traži novo glasanje o ponovnom ulasku u EU, pokazuje ekskluzivno istraživanje.

Britanci iz generacije Z pokazuju duboko nezadovoljstvo izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, prema novom istraživanju među osobama od 18 do 28 godina koje je sprovela organizacija More in Common i podijelila sa Gardijanom.

Podaci pokazuju da bi 60 odsto ove grupe glasalo za ponovni ulazak u blok ako bi im se pružila prilika, u poređenju sa devet odsto onih koji bi glasali za ostanak van EU.

Kada se rezultati filtriraju tako da obuhvate samo one koji bi vjerovatno izašli na glasanje na hipotetičkom drugom referendumu, razlika postaje ubjedljiva: proevropski tabor za ostanak/povratak u EU osvojio bi 81 odsto glasova, naspram samo 19 odsto za ostanak van bloka.

Istraživanje More in Commona, koje je obuhvatilo 440 mladih ljudi širom Britanije, pokazuje da 50 odsto Britanaca iz generacije Z Bregzit smatra neuspjehom. Nasuprot tome, samo 16 odsto taj projekat vidi kao uspjeh, dok je 34 odsto neodlučno.

Luk Trajl, izvršni direktor More in Commona, rekao je: „Za mnoge Britance iz generacije Z referendum o Bregzitu bio je presudan za njihovo političko sazrijevanje. U fokus grupama mnogi iz ove starosne grupe kažu da je Bregzit bio prvi politički događaj kojeg se živo sjećaju — bili su premladi da glasaju, ali imaju jasna sjećanja na tu kampanju i godine rasprava koje su uslijedile.

Deset godina kasnije, naše istraživanje među Britancima starim od 18 do 28 godina otkriva kako se osjećaju u vezi s Bregzitom: uglavnom smatraju da je propao, a tri od pet želi novi referendum o ponovnom ulasku. Ali zanimljivo je da malo njih misli da je sama ideja Bregzita od početka bila osuđena na propast — kao i ostatak javnosti, uglavnom kažu da je mogao dobro da funkcioniše, ali da su ga političari upropastili.

I dok mladi Britanci uglavnom podržavaju ponovni ulazak u EU u načelu, razgovori u fokus grupama sa biračima iz generacije Z pokazuju da su oprezni prema povratku beskrajnim debatama o Bregzitu kojih se sjećaju iz mladosti, jer bi to moglo skrenuti pažnju sa pitanja koja su im najvažnija — troškova života, pristupačnog stanovanja, radnih mjesta i klimatskih promjena.“

Neprijateljstvo prema izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU najjače je među najmlađim odraslim osobama. Među onima starim od 18 do 21 godine — koji su 2016. bili djeca od šest do devet godina — 53 odsto smatra Bregzit neuspjehom, dok ga samo 12 odsto vidi kao uspjeh. Taj stav je nešto blaži među starijim pripadnicima generacije Z, starim od 25 do 28 godina, iako i dalje preovladava negativan pogled: 48 odsto ga smatra neuspjehom, a 20 odsto uspjehom.

Iako postoji saglasnost da sadašnje stanje ne funkcioniše, mladi Britanci su podijeljeni oko toga da li je projekat bio pogrešan u osnovi ili ga je politička klasa loše sprovela. Oko 37 odsto vjeruje da je Bregzit mogao dobro da funkcioniše, ali da su ga „upropastili političari“ koji su njime loše upravljali, dok 29 odsto smatra da taj projekat „nikada nije mogao da uspije“ od samog početka.

Samo 11 odsto tvrdi da je Bregzit do sada dobro funkcionisao, dok 23 odsto nije izrazilo mišljenje.

Istraživanje dolazi u trenutku šire nacionalne rasprave o demografskoj transformaciji biračkog tijela u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tijesan rezultat referenduma iz 2016. — na kojem je opcija za izlazak pobijedila sa 51,9 odsto prema 48,1 odsto — u velikoj mjeri su donijele starije generacije.

Međutim, vrijeme je značajno promijenilo biračke spiskove. Anketar Piter Kelner tvrdi da je probregzitovska većina iz 2016. nestala. Pišući na Substacku, naveo je da je više od šest miliona Britanaca umrlo od referenduma 2016. i ustvrdio da je, pošto su starije demografske grupe ubjedljivo glasale za izlazak iz EU — 64 odsto starijih od 65 godina glasalo je za izlazak — smrtnost nesrazmjerno pogodila tabor za izlazak.

Prema proračunima zasnovanim na podacima Nacionalne statističke kancelarije i objavljenim u Financial Timesu, oko 15 odsto prvobitnih glasača za izlazak je umrlo, u poređenju sa 10 odsto glasača za ostanak.

U međuvremenu, oko šest miliona mladih ljudi koji 2016. nijesu imali pravo glasa ušlo je u biračko tijelo. Ta generacijska smjena navela je analitičare da tvrde da je probregzitovska većina zapravo nestala prirodnom smjenom stanovništva, stvarajući aktivnu „antibregzitovsku“ većinu od nekoliko miliona živih birača.

Prema istraživanju More in Commona, tri od pet mladih Britanaca — 62 odsto — reklo je da bi u narednih pet godina trebalo održati referendum o ponovnom ulasku u EU. Samo 11 odsto mlađih od 29 godina protivi se održavanju novog glasanja, dok je 27 odsto nesigurno.

Apetit za drugim referendumom najveći je među onima koji žele povratak u evropsko okrilje, pri čemu 88 odsto potencijalnih glasača za ponovni ulazak podržava novo izjašnjavanje.

( A.T. )