Ćinćur: Da li Vlada ignoriše kulturu?
"Nedolazak Ministra finansija na Odbor za prosvjetu nauku, kulturu i sport pokazuje zabrinjavajući odnos ovog ministarstva prema kulturi i nauci", smatra Ćinćur
Izostanak ministra finansija Novice Vukovića sa rasprave o problemima koji godinama opterećuju muzejsku djelatnost šalje poruku da se pitanja kulture, nauke i zaštite nacionalne baštine ne smatraju prioritetom, saopštila je nezavisna poslanica Radinka Ćinćur.
Kako je istakla, najoštrije osuđuje njegovo nepojavljivanje na konsultativnom saslušanju održanom u okviru 44. sjednice Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, posvećenom položaju visokoobrazovanih stručnjaka zaposlenih u muzejima, kao i potrebi usklađivanja koeficijenata zarada radi obezbjeđivanja jednakog vrednovanja muzejskih zvanja i sprečavanja diskriminacije u oblasti kulture.
"Izostanak ministra Vukovića sa rasprave o problemima koji godinama opterećuju muzejsku djelatnost šalje poruku da se pitanja kulture, nauke i zaštite nacionalne baštine ne smatraju prioritetom. Posebno zabrinjava činjenica da se radi o temi koja direktno utiče na status stručnjaka koji svojim radom čuvaju identitet Crne Gore. Suvišno je govoriti o značaju muzejskih savjetnika, kustosa i drugih stručnjaka zaposlenih u muzejima. Bez očuvanja kulturne i prirodne baštine nema očuvanja identiteta, istorijskog pamćenja i samopoštovanja jednog društva. Nema države koja može graditi svoju budućnost ukoliko zanemaruje one koji čuvaju njene najvrednije tragove prošlosti", saopštila je.
Nezavisna poslanica ističe da muzejski stručnjaci nijesu samo čuvari eksponata, već da oni "istražuju prirodno i kulturno nasljeđe, sprovode naučno-istraživački rad, pripremaju stručne i naučne publikacije, organizuju izložbe, obrazuju javnost i odgovorni su za zaštitu nacionalne baštine za buduće generacije".
"Posebno je značajna uloga stručnjaka u prirodnjačkim muzejima. Njihov rad podrazumijeva stvaranje i održavanje referentnih zbirki koje predstavljaju osnov za istraživanje biodiverziteta, procjenu ugroženosti vrsta, planiranje mjera zaštite prirode i izradu državnih strategija u oblasti životne sredine. Takve zbirke nijesu samo muzejski fondovi – one predstavljaju dio nacionalne naučne infrastrukture. Crna Gora je s pravom bila ponosna kada su naše ugledne naučnice Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović otkrile novu biljnu vrstu: Petrolanium crnojevići. Međutim, rijetko se postavlja pitanje u kakvim uslovima rade naše naučnice i uopšte, muzejski stručnjaci, koliko su njihov trud, znanje i međunarodno priznati rezultati adekvatno vrednovani i da li država prepoznaje značaj njihovog doprinosa", smatra Ćinćur.
Kako dodaje, zvanje muzejskog savjetnika predstavlja vrhunac stručne karijere u muzejskoj djelatnosti.
"Ono se ne stiče protokom vremena niti godinama radnog staža, već dugotrajnim i zahtjevnim stručnim i naučnim radom, realizacijom projekata, objavljivanjem publikacija i kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem. Po svojoj složenosti i značaju, ovo zvanje je uporedivo sa zvanjem višeg savjetnika u prosvjeti, višeg naučnog saradnika ili naučnog savjetnika u naučnoistraživačkoj djelatnosti. U razvijenim evropskim državama muzejski savjetnici, kustosi i konzervatori prepoznati su kao dio visokostručnog kulturnog i naučnog kadra. U Francuskoj kustosi državnih muzeja imaju status visokih državnih službenika, u Njemačkoj su vodeći kustosi često izjednačeni sa univerzitetskim predavačima, dok u Ujedinjenom Kraljevstvu vodeći stručnjaci nacionalnih muzeja uživaju status uporediv sa akademskim osobljem", objašnjava.
Ćinćur ukazuje da je "zato neprihvatljivo da se u Crnoj Gori i dalje održavaju nejednakosti u vrednovanju muzejskih zvanja i da stručnjaci koji nose najveći teret očuvanja kulturne i prirodne baštine budu dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge profesije sa sličnim nivoom odgovornosti, stručnosti i društvenog značaja".
"Njihov koeficijent zarade je 9,1 – što ih svrstava u najslabije plaćene visokoškolce u Crnoj Gori, iako su većina od njih sa visokim naučnim zvanjima – doktora i magistara nauka. Uz to dodatak koji dobijajaju za stručna i profesionalna zvanja, ne vrednuje se kroz koeficijent zarade, već kroz dodatak na osnovnu zaradu, koji se oduzima u slučaju bolovanja. Minuli radni staž se obračunava samo na osnovnu zaradu, čime se trajno stečen stručne kvalifikacije tretiraju kao privremeni dodatak. Na ove nepravilnosti je ukazala i Svjetska banka banka u svojoj analizi GKU iz 2023. godine, kao i OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) koji su saglasni da prilikom implementacije Zakona iz 2016. godine, narušen je princip – jednaka plata za jednak rad. Crna Gora nema taj luksuz da kaže da je ne interesuju ovi stavovi, jer smo mi potpisnici mnogih inicijativa koje ukazuju na potrebu poštovanja ovog principa", kazala je.
Ćinćur dodaje da "očekuje da Ministarstvo finansija, umjesto ignorisanja problema, hitno pristupi njihovom rješavanju i pokaže spremnost za dijalog sa stručnom zajednicom".
"Kulturna i prirodna baština nijesu trošak, već temelj identiteta i razvoja države. Odnos prema ljudima koji je čuvaju pokazuje koliko zaista cijenimo sopstvenu prošlost i koliko ozbiljno promišljamo svoju budućnost. U suprotnom, sve manje ljudi će se opredjeljivati za ova važna zanimanja, a Crna Gora će izgubiti identitet", poručuje.
( A.T. )