Smiju li škole i bolnice na pauzu petkom?

Predlog da zaposleni u Crnoj Gori jednom mjesečno imaju pravo na produženi vikend mogao bi ozbiljno zakomplikovati rad škola i zdravstvenog sistema, upozoravaju sagovornici “Vijesti”.

Dok predlagači zakonskog rješenja tvrde da bi dodatni dan odmora doprinio boljem fizičkom i mentalnom zdravlju zaposlenih, smanjenju stresa, većoj motivaciji i produktivnosti, iz sektora prosvjete upozoravaju da bi to u školama praktično značilo devet radnih dana manje tokom školske godine, dok iz zdravstva poručuju da sistem ne može stati ni na jedan dan i da bi neko svakako morao da radi.

Poslanik Demokratske Crne Gore Duško Stjepović, koji je prošle sedmice predstavio taj predlog, juče nije odgovarao na pozive i poruke novinarke, kako bi dodatno objasnio da li su u toj partiji razmišljali o modelu koji se odnosi na zaposlene u douniverzitetskom obrazovanju, odnosno na ljekare i zdravstvene radnike posebno na primarnom nivou zdravstvene zaštite (domovi zdravlja).

Prema obrazloženju predloga koji je od kraja prošle sedmice u skupštinskoj proceduri, a koji su podnijeli poslanici Zdenka Popović, Boris Bogdanović, Nikola Rovčanin, Albin Ćeman, Momčilo Leković i Stjepović, izmjena propisa predviđa da zaposleni u sedmici koja prethodi posljednjem vikendu u mjesecu ima pravo na “neradni petak”, kojem se dodaje vikend i koristi se neprekidno.

U obrazloženju predloga navodi se da se uvodi novo pravo zaposlenog na jedan dodatni dan odmora mjesečno - “produženi vikend”, kako bi se unaprijedila zaštita fizičkog i mentalnog zdravlja zaposlenih, ojačala ravnoteža između profesionalnog i privatnog života i domaće zakonodavstvo prilagodilo savremenim trendovima organizacije rada.

“Savremena istraživanja ukazuju da duži neprekidni periodi odmora doprinose smanjenju stresa, profesionalnog sagorijevanja (burnout), povećanju motivacije zaposlenih i većem stepenu zadovoljstva na radu, što se pozitivno odražava i na produktivnost rada”, piše u obrazloženju.

Na pitanja u vezi sa tim predlogom juče nijesu odgovorili ni iz resornog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kojim rukovodi Naida Nišić.

MPNI: Nastava ne smije da trpi

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija odgovorilo je “Vijestima” da pažljivo analizira svako zakonsko rješenje koje je predmet razmatranja u Skupštini Crne Gore, ali da se, kada je riječ o douniverzitetskom obrazovanju, mora voditi računa o specifičnostima nastavnog procesa, školskom kalendaru i ostvarivanju nastavnih planova i programa.

“Eventualno uvođenje prava na produženi vikend jednom mjesečno zahtijevalo bi detaljnu procjenu njegovog uticaja na organizaciju rada obrazovno-vaspitnih ustanova, broj nastavnih dana i ukupni kvalitet obrazovnog procesa”, kazali su iz tog resora.

Iz Ministarstva upozoravaju da bi takvo rješenje za škole predstavljalo poseban organizacioni izazov, jer se raspored časova planira unaprijed za svaki radni dan u sedmici, uz precizno definisan fond časova po predmetima i nastavnicima.

“Svako odsustvo jednog nastavnog dana tokom mjeseca zahtijevalo bi dodatna prilagođavanja kako bi se osiguralo nesmetano ostvarivanje nastavnih planova i programa”, naveli su iz Ministarstva.

Poručili su da ostaju posvećeni unapređenju uslova rada zaposlenih u prosvjeti, ali uz očuvanje kontinuiteta nastave i najboljeg interesa učenika.

I predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović ocijenio je da se mora ozbiljno razmisliti kako bi se takvo rješenje primijenilo u obrazovanju, a da na kraju ne ispaštaju đaci.

“Taj predlog bi značio da školska godina ima devet radnih dana manje. Onda bismo morali da mijenjamo zakone i smanjimo aktuelnih 180 radnih dana na nivou školske godine ili da tih devet slobodnih dana nadoknađujemo na druge načine”, kazao je Božović.

On je pitao kako su predlagači zamislili da prosvjetni radnici iskoriste produženi vikend i na koji način bi se izgubljeni nastavni dani nadoknadili.

“Kako da ih nadoknadimo? Jedna od opcija je, pretpostavljam, produžetak školske godine, pa se ne bi završavala 12. juna, već i do 30. juna”, rekao je Božović.

Dodao je da bi se morao pronaći model koji ne bi bio na štetu učenika.

“O tome treba ozbiljnije razmisliti kad je u pitanju prosvjeta. Ja nisam čuo da je iko predložio neki model, ali možda predlagači znaju”, kazao je Božović.

SDM: Rješenje bi pogodilo i ljekare i pacijente

Predlagači tvrde da bi zaposleni jednom mjesečno dobili produženi period odmora koji bi mogli koristiti za porodične obaveze, obrazovanje, rekreaciju, putovanja ili druge aktivnosti od značaja za kvalitet života. Navode i da bi mjera mogla imati pozitivne društvene i ekonomske efekte, uključujući jačanje porodične kohezije, veće učešće zaposlenih u društvenim, kulturnim i sportskim aktivnostima, kao i podsticanje domaćeg turizma i lokalne privrede.

“Produženi vikend predstavlja mjeru koja podstiče veću efikasnost rada kroz bolje upravljanje vremenom, unapređenje organizacije radnih procesa i povećanje motivacije zaposlenih, pri čemu se gubitak radnih sati kompenzuje povećanim kvalitetom i produktivnošću rada tokom preostalih radnih dana”, navodi se u obrazloženju predloga.

Iz Sindikata doktora medicine poručuju da podržavaju svaku inicijativu koja ima za cilj poboljšanje položaja zaposlenih, uključujući ljekare i druge zdravstvene radnike, ali upozoravaju da bi predlog morao biti precizno normiran i finansijski pokriven.

“Ako se predlaže da posljednji petak u mjesecu bude neradni dan, onda mora biti jasno propisano da se taj dan ne nadoknađuje drugim danima u toku mjeseca”, saopštili su iz tog sindikata.

Oni upozoravaju da Zakon o radu sada propisuje puno radno vrijeme od 40 časova sedmično, što u praksi iznosi oko 174 časa mjesečno. Ako se uvede još jedan neradni dan mjesečno, a ne smanji ukupan fond radnih sati, postoji opasnost da poslodavci traže od zaposlenih da taj dan “odrade” drugim danima.

“U tom slučaju zaposleni ne bi stvarno dobili dodatni slobodan dan, već samo drugačiji raspored rada”, poručili su iz SDM-a.

Iz tog sindikata ističu da je pitanje posebno osjetljivo u zdravstvu, jer zdravstveni sistem ne može stati nijedan dan.

“Pacijenti moraju imati zdravstvenu zaštitu svakog dana, i na primarnom, i na sekundarnom, i na tercijarnom nivou. To znači da moraju raditi domovi zdravlja, bolnice, Klinički centar, hitne službe, dežurstva, dijagnostika, operacije i drugi planirani pregledi i postupci”, naveli su iz SDM-a.

Ukoliko bi posljednji petak u mjesecu bio neradni dan, kažu, neko bi toga dana, ipak, morao da radi, a zdravstveni sistem bi morao organizovati rad kroz dežurstva, prekovremeni rad, dopunski rad ili drugačiji raspored kako bi pacijenti dobili uslugu.

“To bi značilo i dodatni trošak za sistem, jer zdravstveni radnici koji rade tog dana moraju biti adekvatno plaćeni”, upozorili su iz Sindikata doktora medicine.

Poručili su da se o takvim predlozima mora unaprijed dobro razmisliti, jer bi loše pripremljeno rješenje moglo ponovo opteretiti zdravstvene radnike, ali i pogoditi pacijente.

“Ako se rješenje ne pripremi ozbiljno, može se desiti da teret ponovo padne na zdravstvene radnike, ali i da pacijenti posljedice osjete kroz duže čekanje na preglede, dijagnostiku, terapije i operacije”, saopštili su iz SDM-a.

Taj sindikat poručuje da podržava mjere koje mogu poboljšati položaj ljekara i drugih zdravstvenih radnika, ali očekuje da one budu zakonite i finansijski pokrivene.

( Tina Popović )