Latinska Amerika skreće udesno

Kolumbija je skrenula udesno, izabravši za predsjednika nacionalističkog pravnika i političkog novajliju Abelarda de la Esprijelju, čime je ubrzan desni zaokret koji se širi Latinskom Amerikom.

U Peruu tijesnu prednost u drugom krugu predsjedničkih izbora, održanom 7. juna, ostvarila je konzervativka Keiko Fudžimori sa nešto više od 0,2 odsto, čime bi osvojila predsjednički mandat poslije tri neuspjela pokušaja. Izborne vlasti već sedmicama razmatraju osporene glasove, a ljevičarski predsjednički kandidat Roberto Sančes rekao je juče da neće priznati rezultat, tvrdeći da je bilo prevare.

Kolumbija i Peru sada se pridružuju Argentini, Čileu, Ekvadoru, Boliviji i Panami u pomjeranju udesno, što predstavlja oštar preokret u odnosu na takozvani ružičasti talas u regionu, koji je početkom 2020-ih doveo na vlast nekoliko ljevičarskih vlada, uključujući predsjednika Gustava Petra, prvog ljevičarskog predsjednika Kolumbije.

Širom regiona, uključujući Kolumbiju, slabe ekonomije i rast kriminala promijenili su prioritete birača. Kandidati tvrde desnice, nekada na marginama, dobili su zamah obećanjima o oštrim obračunima, u trenutku globalnog uspona desničarskog nacionalizma i nastojanja predsjednika SAD Donalda Trampa da se suprotstavi sve većem uticaju Kine u Latinskoj Americi i nametne veću američku kontrolu nad regionom.

“Ovo je neuobičajeno poravnanje zvijezda za Trampa”, rekao je za Rojters Stiven Levicki, profesor latinoameričkih studija i političkih nauka na Univerzitetu Harvard. “Rijetko se dešava da vidite toliki broj vlada koje su ideološki toliko usklađene kao što je sada slučaj.”

Tokom protekle godine, Tramp je naredio napade u kojima je ubijeno više od 150 ljudi na navodnim brodovima za krijumčarenje droge u Karibima, pokrenuo desničarski regionalni savez nazvan Štit Amerika i zarobio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura u raciji u Karakasu.

Kolumbijski predsjednik Petro bio je najglasniji Trampov kritičar u regionu, zbog čega se suočio s prijetnjama vojnom akcijom i sankcijama. De la Esprijelja je, nasuprot tome, Trampov obožavalac, ističe britanska agencija.

Naturalizovani američki državljanin koji je živio u Majamiju, on je glasni pristalica Trampa, čiju je podršku dobio uoči drugog kruga izbora. Obećao je da će se pridružiti Štitu Amerika, obračunati se s trgovcima drogom, ublažiti propise za poslovanje, smanjiti poreze i oživjeti naftne i gasne projekte zaustavljene pod Petrom.

Ovo je neuobičajeno poravnanje zvijezda za Trampa. Rijetko se dešava da vidite toliki broj vlada koje su ideološki toliko usklađene kao što je sada slučaj, rekao je Stiven Levicki

Tramp je u ponedjeljak čestitao De la Esprijelji dodajući da se raduje zajedničkom radu na izgradnji snažnih odnosa između dvije zemlje.

Njegova pobjeda dolazi u trenutku kada se Kolumbija suočava s nestašicom gasa, a globalna energetska tržišta su i dalje potresena usljed rata s Iranom i zatvaranje Hormuškog moreuza.

Uz ogromne rezerve nafte u Gvajani i Venecueli, koje je Tramp obećao da će razvijati, i jednu od najvećih formacija škriljaca na svijetu u Argentini, stručnjaci kažu da Latinska Amerika može profitirati kao globalna energetska sila.

Ekonomski i bezbjednosni izazovi

Desničarski lideri u Argentini, Čileu, Peruu i Kolumbiji dobili su podršku obećanjima o smanjenju poreza, manjoj državi i labavijim pravilima za rudarstvo i fosilna goriva. Međutim, mnogi se suočavaju s budžetskim deficitima, što ih primorava na nepopularna smanjenja potrošnje koja su izazvala proteste.

Bolivija je ovog vikenda proglasila vanredno stanje i počela da uklanja blokade koje su paralisale zemlju više od 50 dana, dok su sindikati i drugi protestovali protiv mjera štednje koje je uveo predsjednik desnog centra Rodrigo Pas.

U Čileu je predsjedniku Hoseu Antoniju Kastu naglo pala popularnost nakon što je rat s Iranom podstakao njegovu vladu da poveća cijene goriva, dok su mjere štednje argentinskog predsjednika Havijera Mileja ponovo izazvale proteste.

Bezbjednosni izazovi i dalje traju uprkos obećanjima o oštrom obračunu s kriminalom. U Ekvadoru je broj ubistava prošle godine porastao za 30 odsto, pri čemu je vlada predsjednika Danijela Noboe za to okrivila ratove za teritoriju među rascjepkanim bandama koje se bore za prevlast.

Broj ubistava naglo je porastao i u Kostariki za vrijeme desničarskog populiste Rodriga Čavesa. Njegova nasljednica, predsjednica Laura Fernandes, obećala je rat protiv kriminala, ali je broj ubistava ostao visok pošto je ta mala centralnoamerička zemlja postala ključna tačka za isporuku južnoameričkog kokaina namijenjenog SAD i Evropi.

Težak test

Trgovina drogom, ilegalno rudarstvo i slabo prisustvo države u djelovima Kolumbije vjerovatno će se pokazati kao težak test za De la Esprijelju, ocijenili su analitičari.

De la Esprijelja je pobijedio s razlikom manjom od jedan odsto i moraće da vlada s podijeljenim Kongresom, u kojem stranka njegovog rivala Ivana Sepede, Istorijski pakt, ima više poslaničkih mjesta od bilo koje druge partije.

Sepeda je u ponedjeljak rekao da će sačekati rezultate konačnog prebrojavanja koje potvrđuju sudije prije nego što zvanično prizna poraz, te da je njegova kampanja osporila rezultate s više od 57.000 biračkih mjesta, što je oko polovine ukupnog broja u zemlji.

Njegova stranka i ljevica predstavljaju veliku političku snagu i otvorene su za dijalog, rekao je Sepeda, dodajući da De la Esprijelja mora da se ponaša s poštovanjem prema njemu, Petru i njihovim pristalicama. Pozvao je i svoje birače na smirenost, nakon sporadičnih protesta koji su tokom noći izbili u nekim gradovima.

Stil odijevanja De la Esprijelje i obećanja o mega-zatvorima podstakli su poređenja s liderom Salvadora Najibom Bukeleom, koji sebe naziva “najkul diktatorom na svijetu”. De La Esprijelja je negirao da oponaša Bukelea.

“Kolumbija je mnogo veća zemlja i daleko složenija za upravljanje od Salvadora, a uvoz salvadorskih bezbjednosnih rješenja u Kolumbiju nije izvodljiv - ni pravno, ni budžetski, ni u pogledu međunarodnog angažmana”, rekao je Serhio Gusman, osnivač organizacije Colombia Risk Analysis.

Levicki sa Harvarda rekao je da će De la Esprijelja morati da sarađuje s moćnim demokratskim institucijama Kolumbije kako bi sproveo reforme, te da “ako pokuša da bude radikalniji, može upasti u probleme”.

( N.B. )