Ne odustaju od akciza na vino i slatkiše: Ministarstvo finansija odbilo većinu predloga Privredne komore

Ministarstvo finansija odbilo je predloge Privredne komore da odustane od akciza na vina i slatkiše, tako da će oni i dalje ostati 0,25 eura po litru vina i 0,5 eura po kilogramu slatkiša od šećera, kakaoa i sladoleda.

To je između ostaog navedeno u izvještaju sa javne rasprave o nacrtu izmjena Zakona o akcizama.

Akciza na slatkiše uvedena je u julu 2023. godine, a na vina od januara 2025. godine. One ulaze u osnovicu za obračun PDV-a, što ove iznose povećava za još 21 odsto, pa dažbina na vino iznosi 30 centi, a za slatkiše 60,5 centi. Samo uvrštavanje nekog proizvoda u akcizni znači i dodatne administrativne troškove za proizvođače. Privreda se i tada protivila ovim dažbinama, pa su i ovu javnu raspravu iskoristili da ukažu da njihovu problematičnost.

Privredna komora je u svojim primjedbama navela da ne postoji evropski standard o dodatnim akcizama na slatkiše, da je ova dažbina ugrozila domaće proizvođače, kao i da je povećala cijene tih proizvoda. Kazali su i da u većini članica EU nema akcize na vino, da postoji u nekim zemljama koje nisu proizvođači već uvoznici vina, kao i da je jedini izuzetak Francuska gdje je akciza četiri centa po litru, odnosno da je neuporedivo niža nego u Crnoj Gori.

Ministarstvo finansija je predlog za ukidanje akciza na slatkiše odbilo uz obrazloženje da oni ne postoje samo zbog fiskalnog uticaja već i kako bi zaštitili zdravlje građana od pretjerane upotrebe, dok razlog za ostanak akciza na vina vide u tome što je ona predviđena Fiskalnom strategijom.

Dodatnih dažbina na slatkiše nema u EU

“Predstavnici prehrambenog sektora su od početka bili protiv uvođenja akciza na proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, navodeći da će takvo rješenje dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije i u krajnjem, smanjenja prihoda za državu. Naime, navedeno rješenje (tzv. “porez na slatkiše”) nije utemeljeno u evropskim standardima, pa uvođenje ovog nameta predstavlja dodatni udar za domaće proizvođače, jer sve manje mogu imati cijenu kao adut u borbi za potrošača. Stoga se opet predlaže da se u Nacrtu zakona o akcizama brišu proizvodi od šećara, kakaoa i sladoled kao predmet oporezivanja”, naveli su iz Privredne komore.

MF: Brinemo o zdravlju

Ministarstvo odgovara da predlog ne prihvata.

“Osnovni cilj uvođenja akcize na navedene proizvode nije isključivo fiskalni, već i javno-zdravstveni. Brojna međunarodna istraživanja ukazuju na povezanost prekomjerne konzumacije proizvoda s visokim sadržajem šećera s rastom stope gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i drugih hroničnih nezaraznih oboljenja. U tom smislu, poreske mjere predstavljaju jedan od instrumenata javne politike kojim se podstiče umjerenija potrošnja proizvoda čija prekomjerna upotreba ima negativne posljedice po zdravlje stanovništva”, naveli su iz Ministarstva.

Nisu im prihvatljivi ni navodi da ovakvo rješenje nije utemeljeno u evropskoj praksi, iako priznaju da na nivou EU ne postoji jedinstven model oporezivanja proizvoda od šećera i kakaoa.

“Značajan broj evropskih država primjenjuje različite oblike posebnih poreza ili akciza na proizvode s visokim sadržajem šećera, uključujući bezalkoholna pića, konditorske proizvode i druge kategorije prehrambenih proizvoda. Stoga se ne može zaključiti da je predloženo rješenje suprotno evropskim standardima, već da predstavlja jednu od mogućih mjera koju države koriste radi ostvarivanja zdravstvenih i fiskalnih ciljeva”, smatraju u Ministarstvu.

Ne očekuju da će biti šverca slatkiša

Odbacuju i tvrdnje privrede da će akcize dovesti do povećanja nelegalne prodaje i time smanjenja budžetskih prihoda, navodeći da to nije dovoljno potkrijepljeno relevantnim analizama.

“lskustva brojnih zemalja pokazuju da efekti ovakvih mjera zavise od strukture tržišta, visine poreskog opterećenja i ponašanja potrošača. lstovremeno, eventualno smanjenje potrošnje proizvoda sa visokim sadržajem šećera može dugoročno doprinijeti smanjenju troškova zdravstvenog sistema, što predstavlja značajnu društvenu i ekonomsku korist. Takođe, nije moguće unaprijed prihvatiti tvrdnju da će doći do značajnog povećanja sive ekonomije. Povezanost između uvođenja akcize i rasta nelegalnog tržišta mora biti zasnovana na konkretnim pokazateljima i procjenama rizika. Efikasnim nadzorom tržišta i adekvatnim inspekcijskim kontrolama moguće je ograničiti eventualne negativne posljedice i obezbijediti ravnopravne uslove poslovanja za sve učesnike na tržištu”, naveli su iz Ministarstva.

Oni kažu da ove dažbine na slatkiše neće posebno uticati na domaće proizvođače, jer će oni jednako važiti i za uvoznike, odnosno da se ne narušava konkurentnost domaćih proizvođača u odnosu na uvoznike.

“lmajući u vidu navedeno, ocjenjuje se da razlozi iznijeti u predlogu nijesu dovoljni za brisanje proizvoda od šećera, kakaoa i sladoleda iz sistema akciznog oporezivanja. Predložena mjera je u skladu s ciljevima zaštite javnog zdravlja, odgovorne fiskalne politike i usmjeravanja potrošačkih navika ka zdravijim izborima, zbog čega se predlog za njeno ukidanje ne prihvata”, naveli su iz Ministarstva.

PKCG: Vinarski sektor jedan od rastućih, akciza ga ugrožava

Iz Privredne komore ukazuju da se uvođenje akcize na vina negativno odrazilo na poslovanje crnogorskih vinara.

“Vinogradarsko-vinarski sektor jedan je od rijetkih rastućih proizvodnih sektora u našoj zemlji, koji je važan za turističku ponudu, a time i za ukupan ekonomski razvoj. Danas u Crnoj Gori imamo 112 registrovanih vinarija, dominantno malih, koje svoje proizvode plasiraju isključivo na domaćem tržištu, a 99% vina koja proizvode su mirna (nepjenušava) vina. Predloženo uvođenje akcize dovelo je do povećanja troškova proizvodnje, povećanja cijena i smanjenja konkurentnosti crnogorskih vina”, naveli su iz PKCG.

Ukazali su i da je ovim pričinjena i velika šteta najvećem domaćem proivođaču “Plantažama”, koje imaju godišnju proizvodnju od devet miliona litara vina.

Ukazali su da akciza na vino postoji u članicama EU koje su uvoznice kao što su Poljska, Danska, Estonija, Finska, lrska, Letonija, Litvanija, a da je od proizvođača izuzetak jedini Francuska gdje akciza iznosi četiri centa.

“Druge velike vinske zemlje, ujedno i značajne turističke destinacije, kao što su ltalija, Portugalija, Španija i Hrvatska nemaju akcize na vino. Vino i turizam su komplementarne i povezane grane, pa je neophodno i te kako voditi računa da se sačuva i podstakne razvoj vinogradarstva i vinarstva, da se proizvođači vina rasterete postojecih nameta, a ne da se uvode novi”, naveli su iz PKCG.

Iz Ministarstva navode da je akciza na vina uvedena u skladu s ciljevima Fiskalne strategije Crne Gore za period 2024-2027 - koji su očuvanje fiskalne stabilnosti i održivosti budžetskih prihoda.

Oni kažu da su smanjili akcizu za male proizvođače vina za 50 odsto, kao i da direktiva EU 2020/1151 omogućava uvođenje ovakvih akciza kao i olakšica za male proizvođače.

( Goran Kapor )