Petina Njemaca nema novca ni za sedam dana ljetovanja
Ovih dana ima mnoštvo posebnih ponuda za ljetovanje, ali čak 21 odsto Njemaca to sebi ove godine ne može da priušti. Jer i ljetovanje je postalo skuplje za najmanje desetak odsto u odnosu na prošlu godinu
Kada se pogledaju plakati u turističkim agencijama, teško je povjerovati da neko u današnjoj Njemačkoj ne može da priušti neku od tih specijalnih ili last minute ponuda: 350 do 400 eura za sedam dana ljetovanja u Turskoj ili Bugarskoj, a ima ponuda i za Albaniju. U paket su uključeni prevoz i smještaj u – barem prema fotografijama – pristojnom hotelu ili apartmanu.
Međutim, treba obratiti pažnju i na ono što piše sitnim slovima – ili uopšte ne piše. Cijena po pravilu obuhvata samo prevoz i noćenje, a na odmoru treba i jesti. Čak i uz maksimalnu štednju, taj iznos u praksi treba najmanje udvostručiti. I naravno, riječ je o cijeni po osobi – ako se putuje s partnerom i djecom, ukupni trošak brzo postaje veoma značajan.
Uz to, ove godine je sve dodatno poskupjelo: već 2025. godine za sedam dana odmora, čak i na takozvanim low-cost destinacijama, trebalo je računati oko 1.000 eura po osobi, dok je ove godine to u prosjeku još stotinak eura više.
Prema sopstvenim navodima, oko petine stanovnika Njemačke (21 odsto) ne može sebi da priušti sedam dana odmora. To naročito često ističu samci i samohrani roditelji, saopštio je njemački Zavod za statistiku u Vizbadenu. Na nivou Evropske unije taj udio je još veći i iznosi 28 odsto stanovništva.
Samohrani roditelji posebno pogođeni
„To da li neko sebi može da priušti odmor u velikoj mjeri zavisi od visine prihoda“, navodi Zavod za statistiku.
U najsiromašnijoj petini stanovništva, s mjesečnim prihodima od oko 1.600 eura, gotovo polovina ispitanih (48 odsto) izjavila je da ne može da priušti sedam dana odmora. U sljedećoj grupi, s prihodima do 2.100 eura, taj udio iznosi 28 odsto.
Posebno su pogođeni ljudi koji žive sami – njih 29 odsto kaže da ne može da priušti sedam dana odmora. Situacija je još nepovoljnija u domaćinstvima samohranih roditelja. Podaci se zasnivaju na evropskoj zajedničkoj statistici o prihodima i životnim uslovima, a za 2025. godinu baziraju se na procjeni iz ankete sprovedene 2022. godine.
Njemcima je godišnji odmor i dalje među najvažnijim stvarima u životu, pa čak 42 odsto građana i dalje štedi za „najljepše dane u godini“. Međutim, struktura razloga za štednju jasno pokazuje pad kupovne moći i rast zabrinutosti za budućnost. Ranije je štednja za automobil ili skuplju tehničku opremu bila na drugom mjestu, dok je sada pala na četvrto. Čak 39 odsto građana navodi da štedi „za crne dane“, dok njih 32 odsto odvaja novac za dodatnu penzijsku sigurnost – što je ranije bio znatno rjeđi razlog za štednju.
Velike razlike unutar EU
Za obračun prihoda statističari koriste takozvani neto ekvivalentni dohodak, odnosno prihod po članu domaćinstva prilagođen njegovim potrebama, kako bi se mogla uporediti finansijska situacija različitih tipova domaćinstava. Tako neto ekvivalentni dohodak od 1.600 eura odgovara mjesečnom neto prihodu od 2.400 eura za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe, odnosno oko 2.900 eura za domaćinstvo sa dvoje odraslih i jednim djetetom mlađim od 14 godina. U ovoj statistici djecom se smatraju i mladi od 18 do 24 godine ako su finansijski zavisni.
Razlike između država Evropske unije su velike. Najveći udio građana koji ne mogu da priušte odmor zabilježen je u Rumuniji (61 odsto), zatim u Grčkoj (47 odsto), kao i u Bugarskoj i Mađarskoj (po 39 odsto). Na drugoj strani liste nalaze se Luksemburg (11 odsto), Švedska (12 odsto) i Holandija (13 odsto).
( Deutsche Welle )