General koji može da sruši Netanjahua

Bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Ajzenkot, koji je izgubio sina u Gazi i hvali se svojom „Doktrinom Dahije”- strategijom razbijanja neprijatelja nesrazmjernom silom - bilježi rast podrške u anketama i mogao bi da smijeni Benjamina Netanjahua sa mjesta premijera na predstojećim izborima.

Ajzenkot (66) gradi imidž političkog autsajdera, vojnika i bezbjednosnog jastreba, čije su skromno porijeklo i porodične žrtve u oštrom kontrastu sa Netanjahuovim decenijama na visokim funkcijama i dugotrajnim slučajevima korupcije.

Dok se Izraelci spremaju da glasaju prvi put od traume napada Hamasa 7. oktobra 2023. i razornih ratova bez jasnog ishoda koje je Izrael potom vodio u Gazi, Libanu i Iranu, ankete pokazuju da se mnogi birači okreću protiv aktuelne vlasti.

Prema izraelskim anketama, nova Ajzenkotova politička partija Jašar na putu je da po broju poslaničkih mjesta bude druga, iza Netanjahuovog Likuda, pri čemu su obje stranke daleko od većine.

Ali Jašar, što na hebrejskom znači „pravo” ili „pošteno”, mogao bi biti u boljoj poziciji od Likuda da formira vladajuću koaliciju, sarađujući sa širim krugom stranaka iz različitih djelova izraelskog političkog spektra.

Datum izbora nije određen. Oni treba da budu održani najkasnije do kraja oktobra, a u izraelskom parlamentarnom sistemu rezultate je teško predvidjeti. U igri je i druga stranka, koju predvodi bivši premijer Naftali Benet.

Pobjeda Ajzenkota možda ne bi dovela do značajnijeg ublažavanja izraelske oštre regionalne politike, koja je izazvala ogorčenje zapadnih kritičara Netanjahua i doprinijela padu popularnosti Izraela u Sjedinjenim Državama, njegovom glavnom savezniku.

Kao kratkotrajni član ratnog kabineta koji je nadgledao rat u Gazi, kritikovao je Netanjahua da je previše spremno popustio američkim zahtjevima za prekid vatre u Libanu kako bi se riješio sukob sa Iranom. Zahtjeve za palestinskom državom naziva „nebitnim”.

Kao komandant tokom rata 2006. sa Hezbolahom u Libanu, Ajzenkot je začetnik strategije odvraćanja koja podrazumijeva odgovor na napade militantnih grupa razornom silom, čak i prema civilnoj infrastrukturi, u područjima koja te grupe koriste.

Taj pristup je primijenjen tokom žestokog bombardovanja bejrutske Dahije, južnih predgrađa koja su uporište Hezbolaha. On je na konferenciji ove sedmice rekao da je tu „Doktrinu Dahije” sproveo napadima koje je i sam nazvao „nesrazmjernim”.

Dodao je da bi vojska trebalo da ima slobodu da napadne Hezbolah bilo gdje u Libanu i da je prekid vatre koji je zahtijevao američki predsjednik Donald Tramp stvorio „suludu realnost” koja vezuje ruke izraelskim snagama.

Taj beskompromisni stav o ratovima u Gazi, Libanu i Iranu, zajedno sa njegovom kritikom Netanjahuove ukupne strategije i odnosa prema Trampu, popularan je u Izraelu uprkos cijeni koju zemlja plaća u odnosima sa kritički nastrojenim zapadnim saveznicima.

Sin marokanskih imigranata, Ajzenkot pridobija birače među Jevrejima porijeklom sa Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike, odnosno među Mizrahi Jevrejima - grupom koja je u izraelskom društvu ponekad u nepovoljnijem položaju i koja je činila jezgro Netanjahuove biračke baze.

Napredujući kroz redove Izraelskih odbrambenih snaga, u kojima je većina građana obavezna da služi vojni rok, bio je jedan od vodećih komandanata u ratu sa Hezbolahom 2006. godine, a potom je od 2015. do 2019. bio načelnik Generalštaba.

Takvo porodično porijeklo i dugo vojno iskustvo dali su Ajzenkotu onu vrstu bezbjednosnog kredibiliteta koju Izraelci visoko cijene, čak i prije nego što je njegov sin Gal Meir, star 25 godina, poginuo na službi u Gazi u decembru 2023. U ratu su poginula i dvojica njegovih nećaka.

Ti gubici su snažno odjeknuli među Izraelcima poslije gotovo tri godine sukoba u kojima su poginule stotine njihovih vojnika.

„Djeluje kao iskrena osoba”, rekao je Eitan Šamir, direktor Centra Begin-Sadat za strateške studije na Univerzitetu Bar-Ilan. „Veoma je dopadljiv, nije političar, već običan čovjek, neko ko može biti vaš komšija ili kolega. Nije previše sofisticiran. Ljudi osjećaju da mogu da se poistovjete s njim.”

Netanjahuov tabor je koristio upravo te osobine da dovede u pitanje da li Ajzenkot dovoljno tečno govori engleski da bi mogao da održava ključne veze zemlje sa zapadnim saveznicima.

U političkom okruženju koje se posljednjih decenija sve više pomjeralo udesno, on važi za centristu, otvorenog za ulazak u koaliciju sa ljevičarskim strankama i za regrutaciju i Arapa i ultraortodoksnih Jevreja u vojsku, uz samo ograničena izuzeća.

U politiku je ušao prije samo četiri godine, osvojivši poslaničko mjesto 2022. kao nezavisni kandidat, a poslije napada 7. oktobra pridružio se ratnom kabinetu na osam mjeseci, prije nego što ga je napustio, kritikujući Netanjahuovo vođstvo.

Njegova nova stranka ulazi u predizbornu trku sa snažnim zamahom, nakon što joj je posljednjih sedmica porasla podrška u anketama.

Međutim, Tamar Herman, izraelska politikološkinja i viša saradnica Izraelskog instituta za demokratiju, rekla je da bi Netanjahu i dalje mogao da napravi povratak.

„Netanjahu je, na neki način, poput političkog Hudinija - uspijeva nekako da se izvuče iz nezamislivo teških situacija”, rekla je Herman.

( Rojters, A.Š. )