Alarm se pali na 50.000 eura: Funkcioneri će morati da prijave i kriptovalute, trastove i vanknjižnu imovinu

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) uskoro bi mogla, radi provjere dostavljenih imovinskih izvještaja da pristupa podacima o depozitima, stanju i prilivima na računima javnih funkcionera i članova njihovog domaćinstva.

Ukoliko poslanici izglasaju predlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije koji je Vlada juče utvrdila, funkcioneri bi ubuduće morali da prijavljuju i kriptovalute, adrese kripto novčanika, trastove, vanknjižno vlasništvo...

Taj Predlog zakona dobio je zeleno svjetlo Evropske komisije, što je nedavno i najavio ministar pravde Bojan Božović u Skupštini Crne Gore.

Jedna od ključnih novina je i to što bi ASK mogao da pokrene postupak upoređivanja prijavljenih prihoda i imovine javnog funkcionera i članova njegovog domaćinstva od početka obavljanja javne funkcije. Ako utvrdi da su prijavljeni prihodi i imovina značajno različiti od realnih, funkcioner će morati da dostavi dokaze o osnovu sticanja prihoda i imovine. Značajnom razlikom, prema Predlogu zakona, smatra se razlika veća od 50.000 eura.

Prema predlogu propisa, postupak provjere i upoređivanja prijavljenih prihoda i imovine mogao bi se pokrenuti i protiv funkcionera kojem je prestala funkcija.

Predviđeno je i da ako ASK posumnja da funkcioner prenosi imovinu na povezano lice, funkcioner mora dostaviti lične podatke za tu osobu u roku i na način koji odredi Agencija. U tom slučaju, ASK može od povezanog lica zatražiti da dostavi izvještaj o imovini i prihodima.

Prema predlogu, u koji su “Vijesti” imale uvid, funkcioneri će postati i notari i javni izvršitelji. Predloženo je donošenje tog propisa po hitnom postupku, što je obrazloženo obavezama iz pregovaračkog Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, kao i činjenicom da su izmjene povezane sa Predlogom zakona o zaštiti zviždača.

Šta bi funkcioneri morali da prijave

Predlogom proširuje listu onoga što funkcioneri i članovi njihovog domaćinstva moraju prijaviti u izvještaju o prihodima.

Funkcioneri bi, između ostalog, morali da prijave pravo svojine na nepokretnostima i pravo zakupa nepokretnosti duže od godinu, pokretne stvari čija vrijednost prelazi 10.000 eura ili za koje postoji obaveza registracije, poput vozila, plovila, vazduhoplova i oružja, kao i vanknjižno vlasništvo na nepokretnim i pokretnim stvarima.

Agenciji će morati da dostave podatke o trastovima, depozitima u kreditnim i drugim finansijskim institucijama, akcijama, udjelima i drugim hartijama od vrijednosti, gotovom novcu većem od 10.000 eura, dugovima, potraživanjima, prihodima od naučne, nastavne, kulturne, umjetničke i sportske djelatnosti, kao i pravima po osnovu autorskih, patentnih i sličnih prava, intelektualne i industrijske svojine i imovinskim pravima.

Posebno je propisano i prijavljivanje digitalne imovine: kriptovaluta, adresa kripto novčanika, nezamjenljivih tokena (NFT), kao i svakog drugog oblika digitalne imovine.

Predlog predviđa i da se prijavljuje pravo svojine nad nepokretnim i pokretnim stvarima privrednog društva, ustanove ili drugog pravnog lica čiji su vlasnici ili osnivači javni funkcioner ili članovi njegovog domaćinstva.

ASK dobija pristup računima

Predlogom se uvodi posebna odredba u vezi sa pravom ASK-a da radi provjere podataka iz imovinskih kartona, pristupa podacima na računima javnog funkcionera i članova njegovog domaćinstva.

Ti podaci odnose se na pojedinačno stanje depozita kod kreditnih institucija, kao i na stanje i prilive na pojedinačnim računima u kreditnim i drugim finansijskim institucijama.

Pravo uvida imali bi direktor ASK-a, ovlašćeni službenik i službenik Agencije koji, prema opisu posla, obrađuje lične podatke javnih funkcionera. Podaci bi se mogli koristiti samo za provjeru podataka prijavljenih u izvještaju i ne bi se smjeli koristiti u druge svrhe.

Predlogom je propisano da se ti podaci mogu čuvati u elektronskoj formi, u bazi podataka Agencije na zaštićenom serveru, a pristup bi se ostvarivao samo korišćenjem posebne zaštićene šifre.

Podaci bi se čuvali pet godina od dana pribavljanja, dok bi se podaci iz elektronske baze čuvali deset godina od izvršavanja platne transakcije, odnosno promjene na računu za plaćanje korisnika platnih usluga, u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet.

ASK bi bio zadužena da obezbijedi tehničke, kadrovske i organizacione mjere za zaštitu ličnih podataka, dok bi bliži način pristupa podacima na računima i njihove obrade propisivalo Ministarstvo.

U obrazloženju se navodi da je ovo rješenje predloženo u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i GRECO-a, kao i sugestijama nevladinog sektora.

Strože posljedice odluka ASK-a

Povreda odredaba koje se odnose na sprečavanje sukoba interesa, ograničenja u vršenju javnih funkcija, poklone, sponzorstva i donacije, izvještaje o prihodima i imovini javnih funkcionera, kao i posebnih zakona kojima su utvrđene nadležnosti ASK-a, ako je utvrđena pravosnažnom odlukom, predstavljala bi osnov za izricanje disciplinskih sankcija, uključujući razrješenje zbog nesavjesnog vršenja javne funkcije.

ASK bi o tome obavještavao organ vlasti u kojem funkcioner vrši javnu funkciju i organ nadležan za njegov izbor, imenovanje ili postavljenje, radi pokretanja postupka razrješenja, suspenzije ili izricanja disciplinske mjere. Organ vlasti bio bi dužan da o preduzetim mjerama povodom odluke ASK-a obavijesti Agenciju u roku od 60 dana od prijema te odluke, uz pisano obrazloženje.

Ako javni funkcioner bude razriješen, suspendovan ili mu bude izrečena disciplinska mjera zbog nesavjesnog vršenja javne funkcije, organ nadležan za izbor, imenovanje ili postavljenje morao bi o tome da obavijesti ASK u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Funkcioner koji bi bio razriješen zbog povrede zakona ne bi mogao da vrši javnu funkciju, niti poslove državnog službenika, četiri godine od dana razrješenja. To ograničenje ne bi se odnosilo na funkcionere koji se biraju neposredno na izborima.

Predlogom je propisano i da funkcioner razriješen zbog povrede zakona nema pravo na naknadu po osnovu prestanka javne funkcije. Ako je ostvarivanje tog prava već počelo, prestajalo bi danom pravosnažnosti odluke.

Veće kazne za funkcionere

Visina kazni za kršenje propisa je izmijenjena, pa bi tako javni funkcioner mogao biti kažnjen od 1.000 do 3.000 eura za niz povreda zakona, uključujući nepostupanje po mišljenju ASK-a, učestvovanje u raspravi ili odlučivanju uprkos sukobu interesa, neprijavljivanje tačnih i potpunih prihoda, kršenje ograničenja u obavljanju funkcija, neprijavljivanje imovine, kršenje ograničenja po prestanku fukcije, nepodnošenje izvještaja ili nedostavljanje podataka koje traži Agencija.

Posebno je predviđena kazna od 1.000 do 4.000 eura za javnog funkcionera, kao i lice kojem je prestala javna funkcija, ako na zahtjev ASK-a ne dostavi dokaze o osnovu sticanja prihoda i imovine u postupku provjere prijavljenih prihoda i imovine.

Za povredu dvogodišnjih ograničenja po prestanku funkcije predviđena je kazna od 1.000 do 2.000 eura, a uz novčanu sankciju može funkcioneru biti izrečena i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do jedne godine.

Fizičko lice može biti kažnjeno od 500 do 3.000 eura ako na zahtjev ASK-a ne dostavi izvještaj o imovini i prihodima ili ako u roku i na način koji odredi Agencija ne dostavi tražene podatke i obavještenja, odnosno ne stavi na uvid traženu dokumentaciju. Za bračnog i vanbračnog supružnika i djecu javnog funkcionera koji žive u zajedničkom domaćinstvu predviđena je kazna od 300 do 500 eura ako prime poklon u vezi sa javnim funkcionerom, odnosno vršenjem javne funkcije.

( Tina Popović )