Analitičari i mediji u EU: Flamingo protesti u Albaniji prerasli u odbacivanje političkog modela

Vlast albanskog premijera Edija Rame uzdrmana je, mada ne i ugrožena, masovnim protestima zbog spornog američkog megaturističkog projekta, ali demonstracije pokazuju da veliki broj građana odbacuje politički sistem koji ih više ne predstavlja, ocjenjuju analitičari u EU.

Takođe je prenesena i ocjena jednog američkog politikologa da su masovni protesti u Albaniji nametnuli neugodna pitanja i zapadnim obožavaocima čvrste vlasti.

„Jer ti zapadnjaci često žele da preskoče, zažmure na brige oko demokratije da bi se zauzvrat dobila stabilnost, mogućnosti za investicije“, navodi se.

Mediji ističu da je buru nezadovoljstva građana Albanije izazvalo to što je vlada sklopila bez uvida javnosti dogovor sa zetom američkog predsjednika Donalda Trampa Džaredom Kušnerom za projekte vrijedne više milijardi dolara, uključujući zaštićenu zonu flore i faune, posebno ružičastih flamingosa.

Njemački portal „Dojče vele“ prenosi stav političkog analitičara u Tirani Blendija Kajsijua da protesti „svjedoče o dubokoj krizi albanskog demokratskog modela, jer ono što danas povezuje ove demonstrante nije ideologija, već uvjerenje da ih politički sistem više ne predstavlja“.

Evropski parlament i Evropska komisija stavili su do znanja albanskom premijeru Rami da mora ispoštovati odredbe EU o zaštiti prirodne sredine, ako misli da Albanija napreduje ka članstvu u EU, javljaju španski dnevnik „Vangvardija“ i drugi listovi.

Rama je odgovorio da će propisi o zaštiti prirodne sredine biti ispoštovani, ali ne i kako, i optužio „strane države“, „digitalne plaćenike“, kao i neke proizraelske i proiranske grupe da stoje iza upornih i masovnih protesta.

Stručnjak za političku komunikaciju sa Univerziteta u Tirani Jonila Godole smatra da Ramino tumačenje protesta odražava dobro poznatu komunikacionu strategiju: skretanje pažnje sa zahtjeva demonstranata na navodne strane sile, s ciljem da se pažnja udalji od onoga što traži građanski protest.

Politikolog Kajsiju smatra da protesti ukazuju na mnogo dublju krizu od spora oko zaštite životne sredine i da demonstranti pokušavaju da vrate javni prostor, za koji vjeruju da je postepeno stavljen pod kontrolu uskih političkih i privatnih interesa.

Neki mediji u EU prenijeli su i mišljenje američkog političkog analitičara albanskog porijekla Frona Nahzijua da se „većina Albanaca ne protivi investicijama, već zamjeraju što u to nema uvida, što se poslovi sklapaju iza zatvorenih vrata“.

I, kako dodaje, „zahtjev je da se polože računi umjesto političkih povlastica, traži se da institucije budu važnije od ličnosti“.

„Protesti u srce pogađaju Ramine planove“, rekao je američki analitičar.

Nahziu tvrdi da „oni koji podržavaju albanskog premijera hvale njegovu vještinu da presiječe birokratiju i sredi stvari“.

„Zapadne elite jako vole moćne vođe koji im isposluju arhitektonske poslove, potpišu sporazume i govore jezikom modernizacije“, navodi on.

Američki analitičar napominje da „građani moraju da žive s posljedicama toga i upravo je Flamingo pokret zato najmoćnije udario“.

„Obelodanio je jaz između Albanije koja postoji u međunarodnim časopisima i Albanije kakvu proživljavaju mnogi njeni građani“. A to je nametnulo neugodna pitanja zapadnim obožavaocima koji često žele da preskoče, zažmure na brige oko demokratije da se zauzvrat dobiju stabilnost, mogućnosti za investicije i harizmatični partner“, zaključuje Nahziu.

Profesorka sa Univerziteta u Tirani Godole primjećuje da „Evropa godinama poziva na jačanje civilnog društva kako bi se ojačala demokratija“.

„Danas Albanija ima snažno civilno društvo koje se pokrenulo u do sada nezabilježenim razmjerama, a ipak je međunarodna podrška toj mobilizaciji veoma slaba“, rekla je ona.

Godole je dodala da se „postavlja pitanje da li je civilno društvo dobrodošlo samo kada je slabo, a ne i kada postane stvarni politički akter“.

( BETA )