Više od tri četvrtine novinara smatra da publika ima pravo da zna kada se medijski sadržaj pravi uz pomoć AI
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković kazala je tokom predstavljanja istraživanja da je ono sprovedeno sa ciljem da se zabilježe rani obrasci upotrebe generativne AI u crnogorskim redakcijama, kao i da se utvrdi kako novinari i urednici doživljavaju njen uticaj na svakodnevni rad.
Više od tri četvrtine novinara u Crnoj Gori smatra da publika ima pravo da zna kada je medijski sadržaj napravljen uz pomoć vještačke inteligencije (AI), stoji u istraživanju Sindikata medija Crne Gore (SMCG), pod nazivom "AI u redakciji: Prve promjene u novinarskoj praksi u Crnoj Gori".
Istovremeno, istraživanje sprovedeno među 71 novinara, pokazalo je da i više od polovine ispitanika - njih 54,93 odsto koristi vještačku inteligenciju svakodnevno ili povremeno.
"Najčešće upotrebe se odnose na istraživanje informacija i izvora (57 odsto), stilizovanje, lekturu i preformulisanje (38 odsto). Koristi se i za prevod i parafrazu (35 procenata), naslove i podnaslove (33 procenata), pripremu pitanja (29 procenata) i kreiranje nacrta teksta (22 procenata)", ističe se u istraživanju.
Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković kazala je tokom predstavljanja istraživajna da je ono sprovedeno sa ciljem da se zabilježe rani obrasci upotrebe generativne AI u crnogorskim redakcijama, kao i da se utvrdi kako novinari i urednici doživljavaju njen uticaj na svakodnevni rad.
"U istraživanju je učestvovao 71 ispitanik iz različitih tipova medija, dok je dodatni kvalitativni uvid dobijen kroz 11 polustrukturisanih intervjua sa novinarima i urednicima. Istraživanje je uključilo i eksperimentalni dio u kojem su učesnici procjenjivali dva kratka informativna teksta bez informacije o tome da li ih je napisao čovjek ili su nastali uz pomoć AI", rekla je Camović Veličković.
U istraživanju se naglašava da su novinarima i urednicima neophodne praktične obuke, "ne samo tehnička uputstva". Dodaje se i da upotrebu vještačke inteligencije u novinarstvu treba kontinuirano pratiti kroz nova istraživanja.
"Obuke treba da obuhvate provjeru sadržaja, zaštitu izvora i podataka, autorska prava, etiku i transparentnost. Profesionalne i samoregulatorne organizacije treba da razviju zajedničke sektorske smjernice. U odlučivanje o uvođenju AI moraju da budu uključeni zaposleni, urednici, sindikati i njihovi predstavnici...".
Autor istraživanja Dražen Đurašković kazao je da je generativna vještačka inteligencija već dio svakodnevnog rada u novinarstvu, te da tehnološke promjene utiču na autonomiju, autorstvo, profesionalnu odgovornost, kao i odnos sa publikom.
"...Naši nalazi su pokazali da je profesionalna autonomija pod pritiskom o čemu govori podatak da 36,62 odsto ispitanika smatra da se njihov rad koristi za treniranje AI bez znanja ili saglasnosti", naveo je Đurašković.
Kazao je i da je najvažniji nalaz da se AI u redakcijama uglavnom koristi kroz neformalna ili "prećutna" pravila.
"Najveći problem nije sama upotreba AI, već nedostatak jasnih redakcijskih pravila, provjera i podjele odgovornosti", istakao je Đurašković.
( Nikola Saveljić )