Kancelarija za ljudska prava Službe gradonačelnika: Spomenik partizanu borcu na Gorici da bude pristupačan za OSI
Inicijativom koja je upućena Upravi za zaštitu kulturnih dobara traži se da se razmotre mogućnosti i nalože određene radnje
Spomenik partizanu borcu na brdu Gorica, u Podgorici, centralno je mjesto obilježavanja najvažnijih državnih praznika, ali je trenutno potpuno nepristupačan za osobe s invaliditetom, zbog čega je Kancelarija za ljudska prava Službe gradonačelnika Glavnog grada uputila inicijativu Upravi za zaštitu kulturnih dobara da razmotre mogućnost da se učini pristupačnijim.
Inicijativa je, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, upućena početkom juna, kao dio studije “Podgorica i pristupačnost njene kulture”.
“Kao ozbiljno pitanje isključenja osoba s invaliditetom iz kulturnog života identifikuje se i nepristupačnost spomen-obilježja na teritoriji Glavnog grada. Određeni spomenici imaju izvanredan istorijski i nacionalni značaj, ali mu osobe s invaliditetom ne mogu pristupiti te ravnopravno s drugim građanima/kama učestvovati u komemorativnim i memorijalnim aktivnostima”, navodi se, pored ostalog, u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.
Kako se dodaje, osobe s invaliditetom žele da su na odgovarajući način, kao i svi drugi, dio kulture sjećanja i zahvalnosti.
Inicijativom koja je upućena Upravi za zaštitu kulturnih dobara traži se da se razmotre mogućnosti i nalože određene radnje kako bi se Spomenik partizanu borcu - spomen grobnica palih heroja, konačno učinio pristupačni(ji)m za osobe s invaliditetom.
“Trenutno je potpuno nepristupačan bez obzira o kojem je invaliditetu riječ. Ovaj spomenik je simbol Glavnog grada i centralno mjesto obilježavanja najvažnijih državnih praznika”, stoji u inicijativi.
Iz Kancelarije za ljudska prava Glavnog grada navode da je spomenik zaštićeni objekat, te da to nije i ne može biti u suprotnosti sa domaćim i međunarodnim standardima i obavezom da se osigura neometana pristupačnost svima.
“Novi pristupni elementi (rampe, taktilne trake i dr.) trebaju i mogu biti projektovani, dizajnirani, s poštovanjem prema postojećem spomeniku, korišćenjem istih materijala (bijeli kamen) kao i drugih prikladnih materijala kako bi se kreirale konstrukcije, naročito mislimo na rampe, stalnog ili mobilnog karaktera. Obilježavanje trase do spomenika i osiguranje samog pristupa spomeniku za osobe sa oštećenjem vida naročito nije zahtjevno”, stoji u inicijativi.
Skupština Glavnog grada usvojila je krajem 2025. godine Povelju o društvenoj koheziji sa Planom implementacije.
Povelja se zasniva na nekoliko načela, među kojima je i načelo ljudskih prava, jednakosti i nediskriminacije.
“Svi građani Podgorice su ravnopravni, bez obzira na pol, porijeklo, etničku pripadnost, vjeru, invaliditet, starost, rasu, seksualnu orijentaciju ili bilo koje drugo lično svojstvo. Nulta tolerancija se primjenjuje prema bilo kojem obliku diskriminacije ili govora mržnje, u skladu sa zakonima o zabrani diskriminacije i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, a lokalne institucije se obavezuju na proaktivno djelovanje u sprečavanju nejednakosti, diskriminacije i kršenja ljudskih prava svih građana i gradanki”, stoji u Povelji.
Prema podacima sa vebsajta Turističke organizacije Podgorica, Spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica ima status kulturnog dobra. Mauzolejskog je tipa sa posmrtnim ostacima 66 narodnih heroja Crne Gore poginulih u Narodno-oslobodilačkom ratu i dva revolucionara, u periodu 1941-1945. godine.
Otkriven je 13. jula 1957. godine. Autori spomenika su Vojislav Đokić, ing. arhitekture i Drago Đurović, akademski vajar.
Pravilnik o načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, pored ostalog, predviđa i mogućnost prilagođavanja objekata kulturne namjene, te propisuje i moguća odstupanja:
“Ako se pri rekonstrukciji objekata... koji su upisani u Centralni registar spomen-obilježja na teritoriji Crne Gore, ne mogu obezbijediti propisani elementi pristupačnosti, a da se ne naruši utvrđeno svojstvo spomenika kulture, dopušteno je odstupanje od propisanih elemenata pristupačnosti, ako se pribavi prethodna saglasnost organa uprave nadležnog za spomen-obilježja”.
( Damira Kalač )