Model po kojem je vladao Đukanović ili plan Putin-Medvedev: Da li će Vučić ponovo biti premijer Srbije?

Političko povlačenje ili taktika za opstanak na vlasti? To pitanje prati objavu koju je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, iznio pred hiljadama svojih pristalica okupljenih na subotnjem mitingu u centru Beograda.

Vučić im je rekao da će "još samo nekoliko nedjelja biti predsjednik" države.

Ako se to desi, povukao bi se nešto manje od godinu dana prije nego što mu i po zakonu istekne predsjednički mandat - u maju 2027. Vučić je dva puta biran za predsjednika države, a pošto Ustav ne dozvoljava treći mandat, ponovo se ne bi mogao kandidovati.

Međutim, to nije prvi put da je najavljivao povlačenje.

U javnosti je nudio povlačenje u situacijama manjih i većih politikih kriza. Posljednjih godinu i po dana suočen je sa jednom od najozbiljnijih, u talasu protesta sa zahtjevima da se zaustavi korupcija i raspišu vanredni izbori.

Do sada je te pozive na izbore odbijao. Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka (FPN) Dušan Spasojević ocjenjuje da bi se u njegovoj posljednjoj objavi mogla čitati njegova namjera za prelazak na mjesto premijera Srbije.

"Njegov eventualni dolazak na poziciju premijera samo bi ga ustavno stavilo tamo gdje on već jeste - ključna politička figura koja donosi sve odluke u zemlji", kazao je Spasojević za Radio Slobodna Evropa.

Spasojević smatra da postoji više "računica" koje su mogle opredijeliti Vučića da najavi svoju ostavku.

"Jedna je to što više ne može da se kandiduje za predsjednika i mora da se kandiduje za neku drugu poziciju, pa bi onda eventualno zajedno održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora, omogućilo njemu da u punoj mjeri učestvuje u kampanji", kazao je Spasojević.

Vučić je na mitingu Beogradu, članovima svoje stranke kazao da će im pomoći da dobiju narodno povjerenje na parlamentarnim izborima.

Nije, međutim, rekao kad će oni biti raspisani, niti na koji način planira da se uključi u izbornu trku.

"Druga računica može biti to da Vučić smatra da će kandidat SNS-a teško pobijediti na narednim predsjedničkim izborima i da unaprijed pravi neku vrstu odstupnice kako bi prešao na ustavno jaču funkciju", smatra profesor FPN-a.

Vučić u svojim izjavama u prethodnih nekoliko mjeseci nije isključio mogućnost da se vrati na mjesto premijera.

Na pitanja RSE o tome nisu odgovorili ni iz njegove Srpske napredne stranke, ni iz Predsjedništva.

Šta ovim poručuje antivladinim demonstrantima?

Vučić se od novembra 2024. suočava se sa masovnim antivladinim protestima. Studentski pokret, koji predvodi te proteste, vlast optužuje za korupciju i zahtijeva vanredne parlamentarne izbore.

"On im ovim poručuje da je on i dalje akter koji određuje dinamiku procesa – da bi, na primjer, mogao da predloži relativno brzo raspisivanje parlamentarnih izbora, pa da može i da ubrza predsjedničke izbore, ili da ih spoji ili da ih razdvoji", ukazuje Spasojević.

Od Vučića je sa protesta traženo da poštuje svoja Ustavna ovlašćenja kao predsjednik države.

Prema Ustavu Srbije, vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, dok je funkcija predsjednika uglavnom protokolarna.

Pored ostalog, predsjednik predstavlja Srbiju u zemlji i inostranstvu, komanduje vojskom, proglašava zakone, predlaže skupštini kandidata za premijera, daje pomilovanja i odlikovanja.

Antivladini demnostranti više puta su Vučića optuživali za prekoračenje tih ovlašćenja, a na to su ukazivale i brojne nevladine organizacije u Srbiji.

"Pokretanje plana Putin-Medvedev"

Ovaj populistički lider i njegova Srpska napredna stranka su okosnica vlasti od 2012. godine. Vučić je za to vrijeme bio potpredsjednik Vlade, pa premijer, a od 2017. je predsjednik države.

"Njegova vlast se od 2012. godine mijenjala tako da je s protekom vremena sve manje bio zavistan od drugih aktera i politički postajao sve snažniji", ukazuje profesor FPN-a Dušan Spasojević.

Vjeruje da se njegovom ostavkom u tom smislu ne bi ništa značajno promijenilo.

"Djeluje mi da je to pokretanje plana Putin-Medvedev ili akcije koje je (nekadašnji crnogorski lider) Milo Đukanović izvodio više puta", dodao je Spasojević.

Aktuelni predsjednik Rusije Vladimir Putin neprekidno je na vlasti od 1999. godine. Kako bi izbjegao ustavna ograničenja za ostanak na vlasti naizmjenično je bio na funkcijama predsjednika i premijera države. Dok je Putin bio premijer, predsjednik države je bio Dmitrij Medvedev.

Po sličnom modelu vladao je i Đukanković. On je tri decenije bio lider tada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), višestruki premijer i u dva navrata predsjednik Crne Gore.

Spasojević ukazuje da to nije uobičajena praksa u razvijenim evropskim demokratijama.

"Mislim da je ovo ipak dio jedne srpsko-crnogorsko-ruske tradicije koja kaže da moć ide sa liderom, a ne sa sa funkcijom", dodaje.

Vučić ponovo premijer – da li su za to neophodni izbori?

Ukoliko podnese ostavku na mjesto predsjednika Srbije, raspisivanje parlamentarnih izbora nije neophodno da bi Vučić postao novi premijer.

Vučićevi naprednjaci trenutno imaju većinu u Skupštini Srbije – 136 od ukupno 250 poslanika.

Po Ustavu Srbije, premijera bira parlamentarna skupština na predlog predsjednika države.

Ustav ne zahtijeva da se premijer bira isključivo nakon izbora.

U slučaju ostavke aktuelnog premijera Đura Macuta ili izglasavanja nepovjerenja njegovom kabinetu, aktuelni skupštinski saziv može glasati za novog premijera i novu vladu.

To znači da, ukoliko podnese ostavku kako je najavio, Vučić bi mogao da dođe na čelo Vlade Srbije.

Na pitanje da li se takav scenario razmatra, iz vladajuće SNS nisu odgovorili.

Šta nakon ostavke predsjednika?

Ukoliko Vučić podnese ostavku kako je najavio, prema zakonu, predsjednik parlamentarne skupštine automatski postaje vršilac dužnosti predsjednika države i tu funkciju može da obavlja najduže tri mjeseca.

U ovom slučaju to je Ana Brnabić, koja je u tri mandata bila i premijerka Srbije.

Izbore za predsjednika države obavezna je da raspiše tako da se održe najkasnije tri mjeseca od nastanka ostavke.

"Što bi značilo, hipotetički, ako bi recimo do kraja jula Vučić podnio ostavku, predsjedničke izbore bismo imali negdje u oktobru", ukazuje Dušan Spasojević.

Odgovore na pitanja da li se i kada mogu očekivati prijevremeni predsjednički izbori RSE nije dobio ni iz Vučićevog kabineta, ni iz njegove Srpske napredne stranke.

( Radio Slobodna Evropa )