Digitalni izbori koji oblikuju zdravlje naše djece

Digitalno okruženje, uključujući društvene mreže, onlajn video-igre i generativne sisteme vještačke inteligencije (VI), snažno utiče na zdravlje ljudi. To posebno važi za djecu i mlade. Širom svijeta djetinjstvo se preoblikuje pod uticajem digitalnih tehnologija koje određuju način na koji mladi uče, igraju se i komuniciraju.

Naš zadatak nije da ove tehnologije ni veličamo ni osuđujemo. Naš zadatak je da priznamo jednostavnu činjenicu: digitalna okruženja mogu donijeti ogromnu korist, ali i stvoriti ozbiljne rizike po zdravlje i razvoj djece. Naša je obaveza da maskimalno uvećamo njihove koristi, a istovremeno otklonimo njihove štetne posljedice. Još nije kasno da djelujemo, ali je već prekasno za tek postepena poboljšanja.

Digitalni alati mogu priširiti mogućnosti tako što unapređuju obrazovanje, olakšavaju komunikaciju i pristup zdravstvenim uslugama. To je naročito važno za djecu koja žive u udaljenim područjima ili regionima pogođenim krizama. Velikom broju djece i adolescenata onlajn prostor pruža priliku za kreativno izražavanje, povezivanje s drugima i osjećaj pripadnosti - posebno onima koji su u stvarnom, "oflajn" životu izloženi izolaciji ili isključivanju.

Ipak, te koristi nisu zagarantovane. One u velikoj mjeri zavise od toga ko ima pristup tehnologijama, kako su one osmišljene i razvijene i čijim interesima služe.

Vlade širom svijeta već shvataju da je zaštita djece u digitalnom okruženju pitanje od ključnog značaja za javno zdravlje. Australija je prva država na svijetu koja je od platformi društvenih mreža zatražila da ne dozvoljavaju otvaranje naloga djeci mlađoj od 16 godina. U Francuskoj se razmatra zakonski predlog kojim bi se osobama mlađim od 15 godina zabranio pristup društvenim mrežama. Indonezija je već zabranila pristup mlađima od 16 godina, Španija je najavila da planira isto, dok Irska, zajedno sa partnerima u Evropskoj uniji, razvija starosna ograničenja i sisteme za provjeru uzrasta usmjerene na zaštitu osoba mlađih od 16 godina.

Ujedinjeno Kraljevstvo je nedavno najavilo ne samo planove da platformama društvenih mreža zabrani pružanje usluga osobama mlađim od 16 godina, već i dodatne mjere zaštite, uključujući ograničenja direktnih prenosa ("strimova") i kontakata sa nepoznatim osobama. U Kanadi se razmatra zakonski predlog kojim bi se ograničio pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina, uz obavezu platformi da preuzmu veću odgovornost i primijene ugrađene zaštitne mehanizme.

Posmatrane zajedno, ove mjere odražavaju sve širi globalni konsenzus: digitalna okruženja zahtijevaju efikasnu regulativu i moraju biti osmišljena u skladu sa uzrastom korisnika, uz stroža ograničenja koja štite zdravlje djece. Svjetska zdravstvena organizacija podržava ove napore. Ona intenzivira istraživanja neophodna za bolje razumijevanje uticaja današnjih i budućih tehnologija, pruža vladama stručnu i tehničku podršku i zalaže se za bezbjedno, pravično i zdravo digitalno okruženje.

Djelovati moramo zato što digitalna okruženja nisu neutralna. Način na koji su osmišljena, uređena i monetizovana utiče na mnoge aspekte naših života, uključujući i zdravlje.

Na primer, dugotrajna izloženost sadržajima ispunjenim stereotipima, nasiljem, diskriminacijom i seksualnim sadržajem može oblikovati način na koji djeca doživljavaju sebe i svijet koji ih okružuje. Algoritmi sve češće filtriraju medicinske informacije tako da privuku pažnju korisnika, umjesto da obezbijede njihovu tačnost, što doprinosi širenju tvrdnji koje dovode u zabludu. Prikupljanje i korišćenje ličnih podataka, naročito radi profilisanja korisnika i ciljanog oglašavanja, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog posljedica po privatnost, mogućnosti manipulacije i dobrobit djece i mladih.

Dostupni podaci ukazuju na povezanost između prekomjerne izloženosti digitalnim sadržajima i zdravstvenih problema kao što su anksioznost, depresija, poremećaji spavanja i povećana agresivnost, a u težim slučajevima i sklonost ka samoubistvu, naročito među ranjivim adolescentima. Digitalni marketing na društvenim mrežama može promovisati proizvode i usluge štetne po zdravlje, uključujući duvan i alkohol, kao i platforme za kockanje.

Društvene mreže, onlajn video-igre i AI sistemi mogu pojačati osjećaj usamljenosti kod korisnika, potiskujući odnose u stvarnom svijetu. Dugotrajna upotreba doprinosi sjedelačkom načinu života i skraćuje vrijeme namijenjeno snu, a, kao što znamo, oba faktora povećavaju rizik od nezaraznih bolesti.

Pored toga, u svijetu je u porastu seksualna eksploatacija i nasilje u digitalnom okruženju. Naglo raste i količina materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece, kao i sadržaja generisanih vještačkom inteligencijom - uključujući slike nasilja, seksualno eksplicitne dipfejkove i sadržaje namenjene uznemiravanju ili vršnjačkom nasilju. Sve to ostavlja ozbiljne i dugotrajne posljedice po mentalno zdravlje, osjećaj sigurnosti i povjerenje.

Komercijalni poslovni modeli dodatno pojačavaju ove rizike. Mnoge platforme osmišljene su tako da korisnike zadrže što duže i što intenzivnije angažovane, ali pritom ne obezbjeđuju odgovarajuće mjere zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja djece od štetnih sadržaja i funkcija.

Od presudnog je značaja smanjiti izloženost ilegalnom ili ekstremnom i uznemirujućem sadržaju. Međutim, dobrobit djece ne zahtijeva samo zaštitu od štetnih uticaja. Ona zavisi i od stabilnih međuljudskih odnosa, primjerenih ograničenja, fizičke aktivnosti i društvenih kontakata u stvarnom svijetu. Rizici se višestruko uvećavaju kada digitalna okruženja narušavaju zdrav razvoj djece, umjesto da ga podstiču i podržavaju.

Generativna vještačka inteligencija predstavlja snažan multiplikator i rizika i mogućnosti kada je riječ o dobrobiti djece. Ako se koristi odgovorno, namjenski razvijeni alati zasnovani na AI mogu doprinijeti obrazovanju, pristupačnosti i zdravstvenoj zaštiti. Ali dugoročni uticaj ovih tehnologija na djecu, njihova očekivanja od međuljudskih odnosa, na razvoj empatije i sposobnost samoregulacije još nije dovoljno poznat. A dok je tako, oprezan pristup ne predstavlja protivljenje inovacijama - on predstavlja zaštitu dece.

Dio rješenja je održavanje zdrave ravnoteže u korišćenju digitalnih tehnologija. Iako je digitalnom okruženju potrebna bolja regulativa, veća transparentnost, razvoj prilagođen uzrastu korisnika, snažniji mehanizmi bezbjednosti i povjerenja, kao i veća odgovornost svih aktera, naše razumijevanje njihovih efekata mora pratiti brzinu tehnološkog razvoja. To zahtijeva nezavisna, dugoročna istraživanja u zemljama sa različitim nivoima prihoda.

A prije svega, moramo saslušati mlade. Kao aktivni korisnici digitalnih tehnologija, oni mogu pomoći da se digitalno okruženje razvija na odgovoran način. Onlajn i oflajn svijet danas čine jedinstven prostor u kojem digitalni alati mogu doprinijeti zdravom razvoju ili ga, naprotiv, ugroziti. Mladi treba da podijele svoja iskustva kako bi pomogli u stvaranju djelotvornih zaštitnih mehanizama. Roditelji, staratelji, škole i društvo u cjelini moraju biti uključeni u ovaj dijalog.

Za to je neophodna trajna saradnja vlada, predstavnicima tehnološke industrije, organizacija civilnog društva i zdravstvenih institucija, zasnovana na zajedničkoj posvećenosti povećanju koristi i smanjenju štetnih posljedica. Potrebni su veća transparentnost, razmjena podataka, razvoj proizvoda koji doprinose zdravlju, kao i snažnija podrška kompanija u primjeni djelotvornih standarda bezbjednosti (naročito kada je riječ o maloljetnicima). Svjetska zdravstvena organizacija može imati ključnu ulogu u povezivanju svih aktera i oblikovanju međunarodnih normi i standarda.

Naša djeca i mladi nisu eksperimentalni subjekti, zarobljeno tržište niti roba. Zajedno možemo i moramo stvoriti digitalno okruženje koje će štititi i podržavati njihov zdrav razvoj. Odluke koje donosimo danas oblikovaće i živote generacija koje dolaze.

E. Macron je predsjednik Francuske;

T. A. Ghebreyesus je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije; bivši je ministar spoljnih poslova Etiopije

Copyright: Poject Syndicate, 2026. (prevod: N. R.)

( Emmanuel Macron, Tedros Adhanom Ghebreyesus )