Vlada utvrdila izmjene više zakonskih rješenja radi usklađivanja sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola
“Navedenim zakonskim izmjenama se omogućava osobama u zajednici životnog partnerstva lica istog pola ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava, a što je i jedna od obaveza iz pregovaračkog poglavlja 24 u procesu integracije u Evropsku uniju (EU)"
Vlada je, u cilju usklađivanja sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, utvrdila izmjene i dopune više zakona, čime se osobama u zajednici omogućava ostvarivanje zakonskih prava.
Navodi se da je u cilju usklađivanja sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, Vlada utvrdila predloge zakona o izmjenama zakona o ličnom imenu, o dopunama Zakona o centralnom registru stanovništva, o izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu, o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim registrima i o izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta.
“Navedenim zakonskim izmjenama se omogućava osobama u zajednici životnog partnerstva lica istog pola ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava, a što je i jedna od obaveza iz pregovaračkog poglavlja 24 u procesu integracije u Evropsku uniju (EU)", dodaje se u saopštenju.
Vlada je utvrdila i Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izboru predsjednika Crne Gore.
Kako je istaknuto tokom rasprave, predložene izmjene imaju za cilj usklađivanje terminologije tog zakona sa važećim izbornim zakonodavstvom, odnosno sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, kojim je dosadašnji naziv Državna izborna komisija zamijenjen nazivom Centralna izborna komisija.
Predlogom se, kako se dodaje, precizira odredba koja uređuje utvrđivanje nevažećih glasačkih listića, kako bi se otklonile eventualne nejasnoće u njenoj primjeni.
“Istovremeno, imajući u vidu da važeći zakon ne sadrži izričitu odredbu o primjeni pojedinih procesnih pravila u drugom krugu predsjedničkih izbora, predlaže se i detaljnije uređenje ovog pitanja, radi jačanja pravne sigurnosti i obezbjeđivanja ujednačene primjene zakona”, rekli su iz Vlade.
Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Predloženim zakonskim rješenjima, kako se dodaje, prihvataju se standardi koji su utvrđeni Pariskim principima i preporukama Vencijanske komisije.
“Prilikom predlaganja ovih rješenja naročito se vodilo računa da se instituciji Zaštitnika obezbijedi nezavisnost, autonomija od Vlade, pluralizam, široki mandat zasnovan na univerzalnim principima ljudskih prava, adekvatne moći istrage i odgovarajući resursi”, kaže se u saopštenju.
Iz Vlade su naveli da se posebno imala u vidu potreba da se novim zakonskim tekstom unaprijedi status Zaštitnika.
“A sve u cilju stvaranja pretpostavki za unapređenja sadašnjeg statusa B u status A koji ima od strane Pododbora za akreditaciju Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava”, kaže se u saopštenju Vlade.
Oni su dodali da su u tom cilju u zakonskom tekstu implementirani i principi sadržani u pomenutim međunarodnim dokumentima, a koji do sada nijesu postojali u važećem Zakonu.
“Kao npr. da zaštitnik ima potpunu samostalnost prilikom zapošljavanja osoblja, funkcinalni imunitet, uređeno je pitanje zarada, finansijska nezavisnost itd”, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, nova zakonska rješenja imaju za cilj eliminaciju nesaglasnosti u postojećem zakonodavstvu sa preporukama međunarodnih nadzornih tijela.
“Kao i jačanje administrativne i finansijske nezavisnosti i samostalnosti institucije u unutrašnjem pravnom poretku, uz podizanje stepena odgovornosti adresata kojima se upućuju preporuke u slučajevima kršenja ljudskih prava i u slučajevima kada postoji rizik od kršenja”, dodaje se u saopštenju.
Iz Vlade su rekli da je donijeta i uredba o utvrđivanju isplate obeštećenja bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava u novcu za ovu godinu.
Dodaje se da je Zakonom o budžetu Crne Gore za ovu godinu za obeštećenje planirano 8,6 miliona, za fizička i 250 hiljada eura za pravna lica.
“Pa je u skladu sa planiranim sredstvima ovom uredbom utvrđena dinamika i način isplate godišnje rate za obeštećenje za tekuću godinu”, kaže se u saopštenju.
Pojašnjava se da se isplata obeštećenja obračunava prema vrijednosti koja odgovara 18 odsto od preostalog neisplaćenog iznosa obeštećenja utvrđenih konačanim rješenjima komisija.
“Uredbom je predviđeno da će se, za izvršna rješenja čiji iznos obeštećenja ne prelazi deset hiljada eura, isplata godišnje rate obeštećenja izvršiti u cjelokupnom iznosu”, kaže se u saopštenju Vlade.
Vlada je usvojila i odluku o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova, čime se nastavlja kontinuirani proces unapređenja dostupnosti savremene i efikasne farmakoterapije u Crnoj Gori.
Usvajanje te odluke, kako se dodaje, predstavlja važan korak ka unapređenju zdravstvene zaštite, jer se njome ne poboljšavaju samo ishodi liječenja i kvalitet života pacijenata, već se pozitivno utiče i na porodičnu, društvenu i ekonomsku produktivnost stanovništva.
“Poseban akcenat revizije liste ljekova stavljen je na usklađivanje cijena sa novim maksimalnim cijenama koje je utvrdio Cinmed. Kao rezultat toga, snižene su cijene za više od 180 ljekova, dok je kod 17 ljekova izvršeno povećanje cijena”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je lista proširena uvrštavanjem 11 generičkih ljekova, kao i novih farmaceutskih oblika i jačina postojećih terapija, čime se dodatno unapređuje dostupnost i izbor terapijskih opcija za pacijente.
Donijeta je i uredba o metodologiji jedinstvenog vještačenja invaliditeta, čime je, kako su rekli iz Vlade, ispunjen jedan od ključnih preduslova za početak primjene ovog modela, u skladu sa Zakonom o jedinstvenom vještačenju invaliditeta.
Kako se dodaje, u diskusiji je istaknuto da se uredbom propisuje način procjene na osnovu liste oštećenja organizma, način procjene funkcionalnog statusa na osnovu liste funkcionalnih sposobnosti i upitnika za procjenu funkcionisanja djece i odraslih, kao i način procjene radne sposobnosti.
“Takođe, propisuje se način utvrđivanja statusa lica sa invaliditetom i stepen potrebne podrške, predlog mjera koje su neophodne za punu i efikasnu uključenost pojedinca u sve sfere društvenog života, kao i sadržaj nalaza i mišljenja komisija za vještačenje invaliditeta”, rekli su iz Vlade.
Navodi se da je Vlada usvojila Strategiju upravljanja kvalitetom vazduha za period 2026–2029. godine sa Akcionim planom, kojom se uspostavlja sveobuhvatan i jedinstven okvir za planiranje i sprovođenje mjera u oblasti zaštite kvaliteta vazduha.
Iz Vlade su kazali da je riječ o prvom objedinjenom strateškom dokumentu koji, u skladu sa principom racionalnog planiranja, objedinjuje Strategiju, Akcioni plan i planove kvaliteta vazduha za sve tri zone kvaliteta vazduha u Crnoj Gori.
“Čime se obezbjeđuje koordinisan pristup planiranju i sprovođenju mjera na nacionalnom i lokalnom nivou”, dodaje se u saopštenju.
Navodi se da strategija uključuje i program mjera za kontrolu zagađenja vazduha koji je usklađen sa obavezama koje proizilaze iz evropskog zakonodavstva i pregovaračkog Poglavlja 27.
Poseban akcenat, kako su naveli iz Vlade, stavljen je na pripremu za primjenu novih, strožih graničnih i ciljnih vrijednosti kvaliteta vazduha koje će se u EU primjenjivati od 2030. godine.
“Dokument predviđa unapređenje sistema praćenja i upravljanja kvalitetom vazduha kroz preispitivanje zona kvaliteta vazduha, modernizaciju mreže mjernih stanica, izradu projekcija emisija i sistematsko praćenje uticaja zagađenja na ekosisteme”, kaže se u saopštenju Vlade.
Oni su naveli da je posebna pažnja posvećena jačanju transparentnosti i informisanju javnosti kroz dostupnost podataka o kvalitetu vazduha u realnom vremenu, redovno objavljivanje izvještaja i unapređenje komunikacije sa građanima.
( Mina )