UŽIVO Đoković: NSD će glasati za izmjene Ustava
Poslanici danas raspravljaju o izmjenama Ustava Procedura za izmjene propisana članovima 155, 156 i 157 najvišeg pravnog akta, jedna je od najstrožih u regionu i podrazumijeva tri glasanja
Obradović je pitao "koja je poražena ideologija - komunizam ili kapitalizam".
"Ja sam onaj dan slušao Vaše odgovore u vezi kapele. Shvatio sam da vi nemate problem sa kapelom, samo iz kog je perioda, sa arhitektonskim rješenjem", poručio je.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović je pitao "zašto se o ustavnim temama raspravlaj diskutujući o NSD-u i Mandiću"?
"Građani Crne Gore su jasno irrazili želju. Više od 80 odsto njih želi da bude dio EU", poručio je.
On je dodao da "ovo ne smije biti stvar trgovine".
Huter je odgovorio da "su oni opoziccija vlasti, a da je NSD bio opozicija državi".
"Vi i dalje krivite DPS kad ne možete da se dogovorite između sebe".
Oskar Huter (DPS) je poručio da "oni koji su se višedecenijski legitimisali kao negatori Crne Gore i njene nacije, traže od DPS-a da se legitimiše".
"U političkom životu nije neobično da oni koji su do juče zaobilazili i ignorisali Ustav, danas se predstavljaju kao njegovi najglasniji branioci. To nije promjena stava. Legitimna je ako jeste nabolje, već pokušaj da se sopstvena odgovornost izbriše", saopštio je.
On je ptiao "da li iko vjeruje da će (predsjednik Skupštine) Andrija Mandić otpriznati Kosovo".
"Pa on će otpriznati i Srbiju, čije državljanstvo je stekao nakon 2007. samo da očuva fotelju", kazao je.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović je rekao da izmjene Ustava nisu mjera evropejstva, već odgovornosti prema građanima.
"Suština je da razdvojimo izvršnu od sudske vlasti, ako govorimo o Sudskom savjetu. U budućim sazivima nećemo imati ministra pravde, što znači da će biti lišen političkog uticaja. Na taj način stvaramo preduslove da sudiej donose odluke na osnovu zakona i Ustava, a ne ljude koji su na vlasti", poručio je.
Kako je dodao, prethodna vlast je omogućavala sudiajam da rješavaju stambeno pitanje po povoljnim uslovima, što je otvorilo prostor za politički uticaj, ali i da je ta praksa zaustavljena nakon 2020. godine.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović je istakao da je "vrijeme da se pokaže djelima, a ne riječima ko je za EU".
"Ko će preuzeti odgovornost kao zbog političkih kalkulacija izgubimo ovu priliku?", pitao je.
Nikola Milović iz Demokratske partije socijalista (DPS) je ukazao da "danas ne bi bili ovdje da njegova partija prije 25 godina nije započela evropski put".
"Evropske integracije stanuju u opozicionim klupama. Mi smo za nji, bili u vlasti ili opoziciji. Gospodo iz vlasti,a na Vama je odgovornost. Građani Crne Gore, prije mjesec dana je većina dobila platformu. Mjesec dana nismo čuli ni jednu riječ o tome da žele da razgovaraju, da pregovaraju", poručio je.
On je podsjetio da je DPS podržala IBAR zakone, zakone "sa plavom zastavicom".
Rasprava o izmjenama UStava natsavlja se danas.
Izmjene Ustava važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija - Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Ako se taj posao ne završi ubrzo, to bi moglo značajno da ugrozi plan Vlade Milojka Spajića da sva poglavlja zatvori do kraja godine, kako bi Crna Gora postala članica EU 2028. godine.
Podgorica je u obavezi da donese set izmjena Ustava koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.
Procedura za promjenu Ustava propisana je članovima 155, 156 i 157 najvišeg pravnog akta, jedna je od najstrožih u regionu i podrazumijeva tri glasanja.
Koraci su sljedeći: prvo se podnosi predlog za promjenu Ustava (predsjednik, Vlada ili najmanje 25 poslanika), i za tu odluku potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, odnosno najmanje 54 glasa od 81 poslanika.
Zatim slijedi izrada nacrta amandmana (izmjena). Nakon što Skupština odluči da pristupi promjeni Ustava, nadležni skupštinski odbor (Ustavni odbor) priprema nacrt amandmana. Nacrt je usvojen ako za njega glasa dvije trećine poslanika. Potom se organizuje javna rasprava, prije utvrđivanja konačnog predloga o promjeni Ustava. Javna rasprava ne može trajati kraće od mjesec.
Treći korak je usvajanje amandmana. Po završetku javne rasprave, Ustavni odbor sačinjava predlog akta o promjeni Ustava, nakon čega Skupština glasa o konačnim amandmanima. I za njihovo usvajanje potrebna je dvotrećinska većina (54 glasa).
Prema Ustavu, ako se mijenjaju njegove najvažnije odredbe (npr. one koje se odnose na državni karakter, suverenost, oblik države, službeni jezik, državne simbole...), nakon usvajanja u Skupštini promjene moraju biti potvrđene na državnom referendumu. Da bi uspjele, za njih mora glasati najmanje tri petine svih upisanih birača, a ne samo većina onih koji izađu na referendum. To je jedan od najviših pragova u Evropi.
Parlamentarna većina ima 47 poslanika (Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, Albanski forum i Albanska alijansa), što znači da joj za izmjene najvišeg akta fali najmanje sedam glasova.
Usvajanje ustavnih promjena nije se dovodilo u pitanje dok glasovima većine početkom marta nisu usvojeni sporni zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koje opozicija i civilno društvo tvrde da su uvod u “policijsku” državu.
( Aljoša Turović )