Ustav kroji izbore i evropski put: Izmjene najvišeg pravnog akta definisaće pobjednike i gubitnike na političkoj sceni

Ako za izmjene Ustava na sjednici parlamenta zakazanoj u ponedjeljak ne bude postojala potrebna dvotrećinska većina, to bi bio ozbiljan udar za glavni adut vlasti u susret izborima dogodine - uspješan proces evropskih integracija, dok bi opoziciji, u prvom redu Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i Evropskom savezu, dalo legitimitet da se bez njihovog učešća ne mogu donositi najvažnije odluke. Ipak, ako većina uspije da prikupi 54 glasa mimo stožera bivše vlasti, to bi značajno poljuljalo poziciju tog dijela opozicije, pokazajući da su oni zapravo bili “tigar od papira”.

To kažu sagovornici “Vijesti” odgovarajući na pitanja - koja će biti pozicija vlasti ako ne dođe do izmjena najvišeg pravnog akta, odnosno gdje će biti DPS i Evropski savez ako se taj posao obavi bez njihovih “ruku”.

I dok iz vlasti tvrde da je mijenjanje Ustava prije svega test za opoziciju, a ne za njih, iz opozicije poručuju da se glasanje o promjenama najvišeg pravnog akta ne može posmatrati odvojeno od ukupnog procesa političkog dijaloga koji je u toku.

Izmjene Ustava važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija - Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Ako se taj posao ne završi ubrzo, to bi moglo značajno da ugrozi plan Vlade Milojka Spajića da sva poglavlja zatvori do kraja godine, kako bi Crna Gora postala članica Evropske unije (EU) 2028.

Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je ispuniti tri koraka - prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Parlamentarna većina ima 47 poslanika (Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, Albanski forum i Albanska alijansa), što znači da joj za izmjene najvišeg akta fali najmanje sedam glasova.

“Vijestima” su juče nezavisni poslanik Dragan Bojović i predstavnik Ujedinjene Vladimir Dobričanin kazali da će glasati za promjene.

Ukoliko se ne obezbijedi potrebna podršku kad to pitanje dođe u plenum Skupštine, na izmjene Ustava moralo bi da se čeka još najmanje godinu iz razloga što je Ustavom (član 155 stav 5) propisano da se, ako predlog za njegovu promjenu nije usvojen, isti ne može ponoviti prije isteka jedne godine od dana kad je odbijen, što bi predstavljalo ogroman korak unazad na putu ka EU.

Udarac tamo gdje boli

Politikolog Miloš Perović rekao je “Vijestima” da, ako do kraja jula ne dođe do konsenzusa oko izmjena Ustava, to bi moglo predstavljati signal da parlamentarna većina nema kapacitet da obezbijedi najširi politički konsenzus za ključne reformske procese.

Naveo je da bi, pošto su izmjene povezane s ispunjavanjem obaveza na evropskom putu, izostanak dogovora mogao usporiti dinamiku pregovora s EU i umanjiti jedan od glavnih političkih aduta vlasti - predstavljanje evropskih integracija kao svog najvećeg uspjeha.

On je ocijenio da bi opozicija u tom scenariju mogla dobiti prostor za političku inicijativu, ali samo pod određenim uslovima.

“... Ukoliko uspije da uvjeri javnost da odgovornost za neusvajanje ustavnih promjena prvenstveno snosi vlast zbog lošeg upravljanja procesom, nedostatka dijaloga ili zakašnjele pripreme reformi, mogla bi ojačati svoju poziciju kao kredibilnog sagovornika o evropskim integracijama”, kaže Perović.

Istovremeno, sagovornik ističe da ni vlast ne može svu odgovornost prebaciti na opoziciju, navodeći da je, ako su promjene Ustava zaista bile jedan od ključnih uslova evropskog puta, legitimno pitanje zašto se procedura pokreće tek sada, kad su rokovi veoma kratki.

“Upravljanje državom podrazumijeva i pravovremeno planiranje, a ne samo pozivanje na hitnost kad vrijeme počne da ističe”, konstatovao je on.

Za Perovića je ključno pitanje - kako će izgledati politički život nekoliko mjeseci kasnije.

“Ako evropski proces uspori, a reformski zamah oslabi, vlast bi mogla izgubiti dio političkog kredibiliteta na kom je gradila legitimitet. U tom slučaju rasprava se više ne bi vodila samo o promjenama Ustava, već o tome da li aktuelna većina i dalje ima kapacitet da vodi državu kroz završnu fazu evropskih integracija”, podvukao je.

Politički analitičar Stefan Đukić kazao je redakciji da ne vjeruje da bi vlast nakon eventualnog neuspjeha u izmjenama Ustava bila u stanju prijevremenih izbora, ali bi definitivno doživjela udar na svoje pozicije pred naredne izbore.

“... Jer Pokret Evropa sad dominantno računa na suštinsko završavanje pregovora s EU kao dokaz svojih uspjeha pred naredne izbore. S druge strane, partije među kojime je prije svega Nova srpska demokratija Andrije Mandića, takođe žele da imaju dodatni legitimitet. Sve partije vlasti bi time izgubile poene pred naredne izbore i pretpostavljam da bi okrenuli svoju strategiju na način optuživanja opozicije kako je ona minirala taj proces, a iz takve defanzive se samo gube poeni dalje”, poručio je on.

Đukić je rekao da bi opozicija, u slučaju da ne bude podrške za izmjene najvišeg pravnog akta, mogla da pokaže da je neophodan partner za svaku moguću promjenu, da od njih sve zavisi i da oni moraju da se pitaju.

“... DPS i Evropski savez time bi ojačali autoritet svoje platforme, dok bi se treća strana, u ovom slučaju Građanski pokret URA i Demokratska narodna partija, pokazali kao maltene nepotrebni činioci na političkom nebu”, naveo je on.

Scenario "tigar od papira"

Usvajanje ustavnih promjena nije se dovodilo u pitanje dok glasovima većine početkom marta nisu usvojeni sporni zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koje opozicija i civilno društvo tvrde da su uvod u “policijsku” državu.

Od tad je na sceni politička kriza, a da bi se ona prevazišla, dio opozicije (DPS, Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa) početkom juna je vlasti ponudio platformu kojom je tražena revizija spornih zakona, te postizanje širokog konsenzusa kod imenovanja u Skupštini (Ustavni sud, Sudski savjet, Savjet RTCG, Fiskalni savjet, savjeti regulatornih agencija...). No, iz vlasti još nije bilo (pozitivnog) odgovora na tu ponudu.

Šta ako izmjene najvišeg pravnog akta budu izglasane bez učešća dijela opozicije koji je ponudio platformu? Miloš Perović kaže da tada ključno pitanje za DPS i Evropski savez ne bi bilo samo da li su ostali van procesa, već kako će objasniti svoje odsustvo.

“Ako narativ postane da je opozicija samu sebe isključila iz jedne od najvažnijih političkih odluka u procesu evropskih integracija, mogla bi izgubiti dio političkog uticaja i pregovaračke snage. Ako, međutim, uspije uvjeriti domaću i međunarodnu javnost da je odbila da podrži rješenja koja smatra štetnim ili nedovoljno legitimnim, mogla bi očuvati reputaciju principijelne opozicije”, ocijenio je on.

Perović ističe da izmjene Ustava bez DPS-a i Evropskog saveza ne bi nužno značilo njihov politički poraz, ali bi predstavljalo ozbiljan test njihove sposobnosti da ostanu centralni opozicioni faktor i glavni sagovornik evropskih partnera u Crnoj Gori.

S druge strane, Stefan Đukić je stava da bi se, ako dođe do takvog scenarija ili ako se dogodi onaj u kom vlast ne ispuni ništa iz platforme, a DPS i Evropski savez svejedno glasaju za promjene Ustava, time pokazalo da je dio opozicije koji se predstavlja kao suštinska opozicija - zapravo bio “tigar od papira”, a da su njihovi planovi i “zaklinanje” u EU, prema njegovim riječima, bili lažni i besmisleni.

“... To će možda konačno, ne samo njih, već naše političare u cjelini, naučiti pameti da busanje na koje su oni navikli, zaklinanje u velike odluke, nastupi u ultimatumima - nisu dobri ni smisleni, odnosno da će uvijek u nekom trenutku da budu vaša propast”, ocijenio je on.

Đukić kaže da bi se time u velikoj mjeri narušila podrška tim partijama.

“... Kod nas sama podrška jeste jedno, ali u njoj mnogo znači zapravo percepcija o podršci. Imamo neki procenat glasača koji podržava određenu opciju, ali jedan značajan dio njih uvijek ih podržava na osnovu percepcije o podršci. Svi hoće da budu uz nekoga koji je jak. I samim tim ako se neko ko dobija podršku na osnovu te percepcije zapravo pokaže kao slab, odmah će izgubiti jedan značajan broj svojih birača”, pojasnio je sagovornik.

Nikolić: Da vidimo postoji li spremnost za dogovor

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao je “Vijestima” da je stav te partije da je neophodno prvo vidjeti da li postoji spremnost za dogovor o principima i uslovima koji će omogućiti povratak redovnog i demokratskog funkcionisanja institucija, dodajući da će tek nakon toga biti moguće donositi odluke o glasanju o pojedinačnim pitanjima, uključujući i izmjene Ustava.

Nikolić kaže da bi se, ako je suditi po medijskim naslovima ovih dana, mogao steći utisak da je DPS i dalje na vlasti u Crnoj Gori. Upitao je kako je moguće da, nakon mjesec i po dana otkako je opozicija predstavila platformu u cilju izlaska iz parlamentarne krize, niko ne postavlja pitanje premijeru šta planira u vezi s tim i zašto nema nikakvog suvislog odgovor iz Vlade do danas.

“Kazali smo već da se glasanje o ustavnim izmjenama ne može posmatrati odvojeno od ukupnog procesa političkog dijaloga koji je u toku. Opozicija je jasno predstavila platformu za prevazilaženje institucionalne krize i mi još čekamo na zvanično izjašnjenje parlamentarne većine, ili određene predloge koji mogu voditi približavanju konačnom dogovoru”, rekao je sagovornik.

On je istakao da, ako je ideja organizacije sjednice Skupštine na temu izmjena najvišeg pravnog akta korak u pravcu ozbiljnijeg razmatranja opozicionih zahtjeva - “mi smo na crti i čekamo da vidimo šta su budući pomaci u političkom dijalogu koji je započet”.

S druge strane, predsjednik kluba poslanika vladajućih Demokrata Boris Bogdanović kazao je listu da izmjene Ustava prije svega nisu test za Vladu, nego za opoziciju, dodajući da vlast ustavnim promjenama sebi ne dodaje nadležnosti, već se odriče pojedinih koje je imala u dužem vremenskom periodu.

“Dakle, Vlada i parlamentarna većina su svoju opredijeljenost evropskom putu pokazale djelima. Rezultati koje je Crna Gora postigla u evropskim integracijama u kratkom periodu jasno pokazuju da nismo skrenuli s evropskog puta, niti smo napravili grešku u strateškom pravcu države. Naprotiv, upravo ti rezultati potvrđuju da postoji politička volja, institucionalni kapacitet i jasna namjera da Crna Gora ide naprijed”, naveo je on.

Bogdanović je podsjetio da promjene Ustava zahtijevaju širi konsenzus, te da to znači da se odgovornost ne može pripisivati samo vlastima, ocijenivši da će to glasanje biti posebno važno za DPS.

“Njime će pokazati da li su zaista spremni da raskinu s politikama i nasljeđem koje su Crnu Goru godinama opterećivali, uključujući i političke veze i sporazume iz prošlosti, poput onog s Jedinstvenom Rusijom, ili će evropsku retoriku koristiti samo kao paravan za blokadu evropskog puta. Vidjećemo da li imaju političke hrabrosti za takav iskorak”, istakao je on.

Perović: Test zrelosti političkih elita

Miloš Perović rekao je da smatra da će početak naredne sedmice biti test političke zrelosti svih aktera, te da će se tada vidjeti koliko su političke elite zaista spremne da evropski momentum iskoriste u interesu države i građana, a koliko će prednost dati partijskim interesima i kratkoročnom političkom pozicioniranju.

“Zasad ne vidimo da je vođen ozbiljan politički dijalog o platformi koju je predstavila opozicija, niti da su održani intenzivni razgovori koji bi mogli približiti stavove. Zbog toga ostaje neizvjesno kako će izgledati samo glasanje i postoji li dovoljno prostora da se kroz parlamentarnu raspravu dođe do kompromisa”, ocijenio je on.

Perović kaže da zabrinjava činjenica da se i vlast i opozicija sve češće služe ultimativnim pristupom.

“Kad obje strane nastupaju kroz međusobne uslove i političke crvene linije, prostor za kompromis postaje sve uži, a upravo je kompromis osnovni preduslov za donošenje ustavnih promjena koje zahtijevaju široku parlamentarnu podršku”, podvukao je.

Bogdanović: Vlast na evropskom putu, opozicija pred ogledalom

Boris Bogdanović kazao je da stabilnosti vlasti ne zavisi od ucjena opozicije, već od činjenice da institucije rade, da Vlada ima jasan “evropski mandat” i da parlamentarna većina nastavlja da sprovodi reforme.

“Eventualno izostajanje ustavnih promjena ne bi značilo da je vlast izgubila pravac ili jedinstvo, već bi značilo da dio političkih aktera nije bio spreman da državne obaveze stavi iznad ko zna kakvih interesa”, ocijenio je on.

No, Bogdanović podsjeća da ako ne dođe do ustavnih promjena, to može usporiti određene evropske procese i poslati lošu poruku, poručujući da će se jasno vidjeti ko je tu poruku proizveo.

“... Oni koji su predložili, podržali i gurali evropske reforme, ili oni koji su ih zaustavili onda kad je trebalo glasati. Siguran sam da EU veoma dobro vidi razliku između vlasti koja isporučuje rezultate i opozicije koja se evropski predstavlja, a antievropski glasa ili ne glasa”, naveo je sagovornik.

On je poručio da će vlast i nakon jula biti tamo gdje je i sada - “u institucijama, na evropskom putu i posvećena reformama”, a da će opozicija biti “pred ogledalom”.

“Ili će pokazati da je za Evropu kad je najvažnije, ili će dokazati da joj Evropa služi samo kao retorički paravan, a ne kao obaveza prema građanima”, konstatvao je Bogdanović.

( Balša Rudović )