Ne treba mijenjati Zakon o slobodnim zonama: Vlada dala mišljenje na predlog poslanika Evropskog saveza

Vlada je, na predlog ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, dala mišljenje da Skupština ne treba da prihvati izmjene i dopune Zakona o slobodnim zonama, koje su predložila tri poslanika Evropskog saveza – Branislav Nenezić, Boris Mugoša i Nikola Zirojević, jer smatra da važeći Zakon već obezbjeđuje odgovarajuće mehanizme transparentnosti, nadzora i kontrole poslovanja u slobodnim zonama, da predložene izmjene nijesu uslovljene pravnom tekovinom Evropske unije niti su u suprotnosti sa Ustavom, te da nema osnova za izmjene zakona.

To proizilazi iz mišljenja koje je usvojeno na posljednjoj sjednici sa potpisom Đeljošaja.

Poslanici su 12. juna stavili u skupštinsku proceduru predlog za izmjene zakona a o kojem se ove sedmice raspravljalo i na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, mada se to tijelo nije izjasnilo o njemu jer nije bilo potrebnog kvoruma.

Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama poslanici, na čelu s Nenezićem, su tražili da se iz tog propisa izbriše dio koji predviđa potpunu zabranu skladištenja, pretovara i tranzita cigareta kao i dio koji propisuje da korisnik slobodne zone mora biti pravno lice koje je registrovano u Crnoj Gori.

Prema pojašnjenju Nenezića, to traže jer su posljedice primjene ovog zakona pogubne po crnogorsku ekonomiju, a kompanije, poput “Luke Bar” i “Port od Adria”, suočiće se s milionskim gubicima, brodarske kompanije su već napustile Crnu Goru, a gubitke će osjetiti i Opština Bar, ali i državni budžet…

Poslanici tvrde da Zakon o slobodnim zonama, koji je usvojen ovog februara, nije u skladu s Ustavom Crne Gore, pravom Evropske unije (EU) i brojnim domaćim zakonima – carinskim, o obligacionim odnosima, lukama…

Đeljošaj je u svom mišljenju konstatovao da Ministarstvo ekonomskog razoja smatra da nema osnova za prihvatanje predloga, budući da važeći zakon ima mehanizme kojima se obezbjeđuje transparentnost poslovanja u slobodnim zonama, unapređuje nadzor nad robnim i finansijskim tokovima i jača sistem kontrole i sprečavanja zloupotreba u međunarodnoj trgovini.

U odnosu na navode predlagača, a koji se odnose na član 10 Zakona o slobodnim zonama, smatraju da nijesu osnovane tvrdnje da je rješenje kojim je propisano da korisnik slobodne zone može biti privredno društvo ili preduzetnik registrovan u Crnoj Gori u suprotnosti s pravom EU ili da predstavlja ograničenje tržišta.

“Pravo EU u oblasti carina i slobodnih zona ne propisuje obavezu uniformnog režima poslovanja, već državama ostavlja mogućnost da uređuju pojedina pitanja poslovanja u skladu s nacionalnim interesima i procjenom rizika”, napisao je ministar.

U tom smislu, dodao je, predmetno rješenje predstavija legitiman mehanizam obezbjeđivanja transparentnosti poslovanja i efikasnog regulatornog, poreskog i carinskog nadzora. Međunarodni standardi i preporuke u oblasti carinskog nadzora i upravljanja rizicima ukazuju na potrebu postojanja efikasnih mehanizama kontrole poslovanja u slobodnim zonama, rekao je, zbog čega se predmetno rješenje ne može smatrati neopravdanim ograničenjem tržišta.

Osvrnuvši se na predloge koji se odnose na izmjene člana 20, kojim je propisana zabrana proizvodnje, skladištenja, obrade, prometa, tranzita i pretovara duvana i duvanskih proizvoda u slobodnim zonama, kazao je da smatraju da ne postoje osnovi za njihovo prihvatanje.

“Navodi da je osporena odredba suprotna članu 140 Ustava Crne Gore nijesu osnovani. Sloboda preduzetništva iz člana 59 Ustava nije apsolutna i može se ograničiti zakonom radi zaštite javnog interesa. Osporenom odredbom ne zabranjuje se promet duvana i duvanskih proizvoda na teritoriji Crne Gore niti obavljanje djelatnosti u vezi s tom robom, već se uređuje poseban režim poslovanja u slobodnim zonama”, poručio je Đeljošaj.

Predmetna mjera, po njegovim riječima, uvedena je radi unapređenja sistema nadzora nad prometom robe, jačanja carinske kontrole i srečavanja nezakonitih aktivnosti u prometu robe koja po svojoj prirodi zahtijeva pojačane kontrolne mehanizme.

Đeljošaj navodi da nijesu osnovani navodi o narušavanju slobodne konkurencije, nejednakom položaju tržišnih učesnika i stavljanju pomorskog saobraćaja u nepovoljniji položaj u odnosu na drumski i željeznički saobraćaj.

Zakonom o slobodnim zonama, poručuje, ne uređuju se pojedini privredni subjekti niti pojedini vidovi transporta, već se propisuje jedinstven režim poslovanja koji se jednako primjenjuje na sve korisnike slobodnih zona.

“Eventualni uticaj predmetne mjere na pojedine logističke aktivnosti predstavlja poseban efekat regulatornog rješenja i ne može se smatrati povredom načela slobodne konkurencije”, naveo je ministar za ekonomiju.

Govoreći o finansijskim efektima primjene važećeg zakona, iz ministarstva su ukazali da je prilikom njegovog donošenja, pored ekonomskih aspekata poslovanja slobodnih zona, imao u vidu i potrebu jačanja transparentnosti poslovanja, unapređenja sistema nadzora i efikasnijeg upravljanja robnim tokovima.

Poručili su da će ministarstvo nastaviti da prati primjenu zakona i njegove efekte u praksi, kako bi se kroz iskustva njegove primjene sagledali efekti usvojenih rješenja u ostvarivanju ciljeva zbog kojih je zakon donijet.

“Predložene izmjene nijesu uslovljene obavezama iz procesa pristupanja Evropskoj uniji. Pravo Evropske unije ne propisuje obavezu dozvoljavanja svih vrsta aktivnosti u slobodnim zonama, niti onemogućava državama da, radi zaštite fiskalnih, carinskih i drugih javnih interesa, propišu odgovarajuće uslove poslovanja za određene kategorije robe”, naglasio je ministar.

Navodi o povredi načela pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja nijesu osnovani, misli Đeljošaj i dodaje da to načelo ne podrazumijeva pravo privrednih subjekata na nepromjenjivost zakonodavnog okvira, dok postojanje koncesionih ili drugih ugovornih odnosa ne može predstavljati prepreku zakonodavcu da, u okviru svojih ovlašćenja, uređuje pojedine oblasti od javnog interesa. Pri tome, kaže on, načelo pravne sigurnosti podrazumijeva predvidivost i opštu primjenu pravnih normi, a ne nepromjenjivost propisa.

Rok od 18 mjeseci da se uskladi poslovanje

Đeljošaj ukazuje da su zakonom propisane prelazne i završne odredbe kojima je operatorima i korisnicima slobodnih zona ostavljen rok od 18 mjeseci za usklađivanje poslovanja, kao i dodatni rokovi za uspostavljanje elektronskog sistema upravljanja robom, čime je obezbijeđeno postepeno prilagođavanje novom pravnom okviru uz očuvanje pravne sigurnosti i kontinuiteta poslovanja.

Ministarstvo cijeni da postojeći normativni okvir predstavija odgovarajuće i opravdano zakonsko rješenje, te da bi predložene izmjene bile odstupanje od regulatornog koncepta na kojem se zasniva Zakon o slobodnim zonama, pri čemu nijesu dati razlozi koji bi opravdali intervenciju u postojeći normativni okvir.

Zbog toga, Đeljošaj je zaključio da Skupština ne treba da prihvati predlog Evropskog saveza.

( Marija Pešić )