Plan EU da pogura Srbiju nailazi na otpor članica

Pokušaj Evropske komisije da pogura naprijed zahtjev Srbije za članstvo u EU po svoj prilici neće dobiti potrebnu podršku država članica, što otkriva sve dublji raskol oko toga kako zemlje treba da zasluže ulazak u blok.

Komisija će od ambasadora EU, koji se sjutra sastaju u Briselu, zatražiti da odobre otvaranje novog pregovaračkog „klastera” - grupe reformi koje zemlje kandidati moraju da sprovedu prije ulaska u blok. Međutim, nekoliko vlada je skeptično prema tom potezu, a Holandija je spremna da uloži veto, kazalo je za portal Politiko pet diplomata i zvaničnika, koji su željeli da ostanu anonimni.

Neslaganje odražava širu raspravu o svrsi proširenja EU. Komisija sve više predstavlja proširenje kao geopolitički instrument kojim bi se zemlje u susjedstvu bloka podstakle da teže bližim vezama sa Evropom i udalje od rivalskih sila, navela su dvojica zvaničnika. Ipak, neke države članice strahuju da bi kandidati mogli biti nagrađeni prije nego što ostvare dovoljan napredak u demokratskim i pravosudnim reformama.

Otvaranje trećeg klastera pokrenulo bi pregovore o usklađivanju pravila Srbije o prekograničnim uslugama sa jedinstvenim tržištem EU, uključujući priznavanje profesionalnih kvalifikacija i mjere za olakšavanje poslovanja preko granica.

„Otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima Srbije sa EU odavno je trebalo da se dogodi”, rekao je Nemanja Starović, ministar Srbije za evropske integracije. „Srbija je praktično zaustavljena upravo na ovoj tački skoro pet godina. Bilo bi teško tvrditi da kumulativne reforme koje je srpska državna administracija sprovela od 2022. godine ne zaslužuju tako skroman pomak u procesu.”

Ponovno odlaganje odluke, rekao je on, značilo bi propuštanje prilike da se podstaknu buduće reforme i bilo bi „najbolji mogući poklon antievropskim političkim snagama, kako u Srbiji, tako i širom kontinenta”.

Komisija se u velikoj mjeri slaže sa takvom ocjenom. Zvaničnici u Briselu odavno preporučuju otvaranje klastera, ali je za tu odluku potrebna jednoglasna saglasnost svih 27 država članica, a napredak je zaustavljen zbog zabrinutosti u vezi sa stanjem ljudskih prava u Srbiji.

Holandija će, međutim, nastaviti da se protivi pružanju novih prilika Srbiji za napredak u procesu proširenja dok je na sadašnjoj putanji, dok su diplomate iz još dvije države članice EU kazale da je malo vjerovatno da će inicijativa za otvaranje novog klastera uskoro proći. Unapređivanje kandidature zemlje koja održava bliske odnose sa Rusijom, rekao je jedan od njih, poslalo bi pogrešnu poruku u trenutku kada Ukrajina i Moldavija još nijesu otvorile sve formalne pregovaračke klastere.

Potez da se proširenje pretvori u „geopolitički instrument” kako bi Srbija ostala angažovana, rekao je jedan diplomata koji kritikuje taj plan, funkcioniše samo „dok stvarno ne uđu, a onda to postaje glavobolja geopolitičkih razmjera”.

Parlament u Beogradu prošlog mjeseca usvojio je niz amandmana kojima su ublaženi sporni zakoni koje je početkom godine donijela vladajuća stranka, a za koje su pravni stručnjaci ocijenili da bi podrili nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije. Uz to, zvaničnici ukazuju na gotovo dvadesetak zakonskih izmjena koje su usvojene radi usklađivanja sa pravilima EU, uključujući jačanje upravljanja sredstvima EU i usklađivanje sa unutrašnjim tržištem bloka.

Međutim, čini se da i same procjene Komisije šalju oprečne signale. U internom informativnom dokumentu koji je ambasadorima dostavljen uoči sjutrašnjeg sastanka, a u koji je Politiko imao uvid, Komisija je navela da je „Srbija nedavno sprovela značajne elemente obaveza” koje je preuzela prema Briselu. Ukratko, „nakon tih aktivnosti Komisija ocjenjuje da je Srbija otklonila nazadovanje do kojeg je došlo” kada su zakoni prvi put uvedeni u januaru i da njen proces treba da bude pomjeren naprijed.

Međutim, samo nekoliko sedmica ranije, u povjerljivom izvještaju o Srbiji do kojeg je došao Politiko, Komisija je ukazala na ozbiljnu zabrinutost u vezi sa ljudskim pravima, upozoravajući da se „pritisak na organizacije civilnog društva i novinare pojačao, uključujući kampanje blaćenja protiv pojedinaca i organizacija koje se zalažu za vladavinu prava i borbu protiv korupcije”.

Analiza je pokazala da „nije bilo napretka u nizu velikih slučajeva korupcije”, uključujući istrage u vezi sa urušavanjem betonske nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi, što je pokrenulo protestni pokret širom zemlje.

Ukoliko ne bude odluke o otvaranju klastera, Komisija će se umjesto toga okrenuti drugim načinima da nagradi Beograd za zakonske izmjene, kazala su dvojica zvaničnika. Zvaničnici pripremaju listu opcija, mada je malo vjerovatno da će ona biti predstavljena prije parlamentarnih izbora koji se očekuju u narednim mjesecima, nakon iznenadne najave predsjednika Aleksandra Vučića da će se povući. Očekuje se da će voditi kampanju za mjesto premijera.

„Ostajemo u potpunosti posvećeni sprovođenju daljih reformi i ohrabrilo bi nas kada bi ti napori bili priznati odlukom zasnovanom na zaslugama”, rekao je za Politiko Marko Đurić, ministar spoljnih poslova Srbije. „U slučaju Srbije, proširenje je veoma očigledno obostrano korisno; to je čin strateške dalekovidosti. Dovoljno je pogledati mapu.”

„U posljednje vrijeme preduzeli smo značajne zakonodavne i institucionalne korake kako bismo ojačali vladavinu prava, direktno odgovarajući na preporuke Evropske komisije”, rekao je on.

( Politiko, N.B. )