Hamas: Odricanje od vlasti ili politička računica?

Da li Hamas misli ozbiljno? Početkom nedjelje Hamas, koji kontroliše Pojas Gaze, objavio je da raspušta svoju vladu i da će upravu prepustiti prelaznom telu sastavljenom od palestinskih stručnjaka. Prema navodima te organizacije, time bi se otvorio put Nacionalnom odboru za upravljanje Pojasom Gaze (NCAG). To tijelo bi, u okviru mirovnog plana koji su posredovale Sjedinjene Američke Države, trebalo da preuzme civilnu upravu.

Međutim, sporno je da li ta najava zaista predstavlja političku prekretnicu ili je prije svega deklarativne prirode. Izrael je odmah reagovao izražavajući sumnju. Sve dok Hamas, koji Njemačka, Evropska unija, SAD i niz drugih država smatraju terorističkom organizacijom, zadrži svoje oružje, svaka civilna vlada će u krajnjoj liniji djelovati prema njegovim uputstvima, izjavio je ministar spoljnih poslova Gideon Sar. Preduslov za novo političko uređenje ostaje potpuno razoružanje Hamasa i demilitarizacija Pojasa Gaze.

Ni simbolična politika, ni odricanje od moći

Mnogi posmatrači zato u tome ne vide ni puku simboličnu politiku ni stvarno odricanje od vlasti, već pokušaj da se ponovo pokrene politički proces koji je mjesecima blokiran – bez obaveze da se Hamas već sada obaveže na razoružanje.

Nova uprava sastavljena od nezavisnih tehnokrata bila je predviđena još prošle godine u okviru američkog mirovnog plana. Početkom ove godine Nacionalni odbor za upravljanje Gazom (NCAG), prelazno tijelo sastavljeno od palestinskih stručnjaka, započeo je sa radom. Ali njegovi članovi i dalje se nalaze u Kairu i čekaju odobrenje za ulazak u Gazu.

Za islamologa Simona Volfganga Fuhsa, koji predaje na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, nije presudno formalno raspuštanje Hamasove vlade, već politička poruka koju time šalju.

Hamas je svojim neuobičajeno uzdržanim nastupom želio da pokaže da on nije razlog za zastoj političkog procesa, kaže Fuhs u razgovoru za DW. Za razliku od ranijih javnih nastupa, Hamas se svjesno odrekao ratoborne retorike i političke inscenacije i želio je da ostavi utisak da se pridržava američkog mirovnog plana i da je spreman da doprinese njegovoj primjeni.

Pokušaj ponovnog pokretanja tranzicionog procesa

Prema Fuhsovoj procjeni, ta izjava predstavlja prije svega pokušaj da se ponovo pokrene tranzicioni proces koji je mjesecima blokiran. Prema mirovnom planu, palestinska prelazna tehnokratska uprava već je trebalo da počne s radom, a Izrael je postepeno trebalo da povlači svoje trupe iz Pojasa Gaze.

„U stvarnosti se dogodilo suprotno“, kaže Fuhs.

Izrael danas kontroliše veći dio Pojasa Gaze nego prije nekoliko mjeseci. Zato on izjavu Hamasa tumači kao pokušaj da se „probije ta blokada i ponovo pokrene politički proces“.

Slično to vide i drugi posmatrači. Vašingtonski institut podsjeća da je prenos civilne uprave na tehnokratsku prelaznu vladu od samog početka bio sastavni dio američkog mirovnog plana. List Gardijan citira bliskoistočne stručnjake Maksa Rodenbeka i Muhameda Šehadu, koji procjenjuju da Hamas želi da Izraelu oduzme argument da je obnova Gaze blokirana zbog njegove vladavine, a istovremeno da pojača politički pritisak na Izrael i SAD.

Prema njihovom tumačenju, danas je manje važno pitanje ko upravlja Gazom, a mnogo važnije pod kojim uslovima može da počne njena obnova.

Ključno pitanje ostaje razoružanje

Uprkos tome, ostaju ozbiljne sumnje. Hamas je doduše izrazio spremnost da prepusti vlast civilnoj upravi, ali ne i da preda svoje oružje. Upravo u tome brojne analize vide glavni kamen spoticanja.

Trust mozgova Security Council Report, koji prati rasprave u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, poziva se na izvještaj organizacije Odbora za mir, prema kojem plan u 15 tačaka predviđa da Hamas odustane od svih vojnih, policijskih i administrativnih funkcija i da prelaznu upravu u potpunosti preuzme tehnokratsko tijelo.

Prema planu koji je izradio Odbor za mir, razoružanje Hamasa i postepeno izraelsko povlačenje trebalo bi da se odvijaju paralelno. Security Council Report ističe da su svi ti međusobno povezani koraci do sada zapeli, čime je blokiran čitav prelazni proces.

Prenos vlasti bez praktičnih posljedica

I Fuhs smatra da je vojni aspekt ključan. S jedne strane postoje naznake da je Vašingtonu trenutno važnije uspostavljanje civilne uprave nego insistiranje na razoružanju Hamasa. S druge strane, upravo to objašnjava izraelski skepticizam.

„U Izraelu postoji zabrinutost da Hamas želi da razgovara o civilnim strukturama, dok bi vojna dimenzija bila odložena na neodređeno vrijeme“, kaže Fuhs.

Osim toga, najavljeni prenos vlasti za sada gotovo da nema nikakve praktične posljedice.

„U ovom trenutku raspuštanje uprave prije svega ima simboličan karakter“, zaključuje Fuhs.

Članovi prelazne vlade i dalje se nalaze van Pojasa Gaze, nedostaju novac, osoblje i bezbjednosne snage, a međunarodne stabilizacione snage za sada postoje samo na papiru. Ministarstva bi zasad trebalo da nastave sa radom.

„Zbog toga za sada sve ostaje po starom“, zaključuje Fuhs.

Jerusalem Post upozorava na još jedan mogući scenario: Hamas bi mogao da raspusti svoju vladu i povuče se iz direktne odgovornosti, a da pritom zadrži svoj uticaj iz sjenke. Zato je ključno pitanje da li će ta organizacija zaista predati vlast ili će samo promijeniti način na koji je ostvaruje.

Da li će Hamasova izjava zaista označiti politički proboj, za sada ostaje neizvjesno. Ona bi mogla ponovo da pokrene proces koji je zapeo, ali sama po sebi ne rješava sukob. Sve dok prelazna uprava ne može da počne sa radom i dok nema napretka u oblasti bezbjednosti, razoružanja i obnove, ovaj potez će vjerovatno ostati prije svega politički signal sa neizvjesnim ishodom.

( Deutsche Welle )