Aktivisti i NVO pisali Spajiću: Ukloniti kapiju, omogućiti pristup dijelu plaža u Miločeru za javnost

Traže i da Vlada zvanično upozori investitore da "ne smiju nuditi na prodaju apartmane u Miločeru sa privilegovanim pristupom plažama kao javnim dobrima"

770 pregleda1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
B
B.H.

Više od 50 aktivista i nevladinih organizacija izrazilo je zabrinutost u vezi sa ograničavanjem pristupa javnoj stazi i plažama u zoni Miločerskog parka, čime se, kako tvrde, vrši gruba diskriminacija građana Crne Gore i kršenje njihovih Ustavom i zakonima zagarantovanih prava.

To su napisali u obraćanju premijeru Milojku Spajiću, od čije Vlade zahtijevaju da naloži nadležnim ministarstvima i tijelima da u najkraćem mogućem roku uklone "neovlašćeno postavljenu kapiju" sa katastarske parcele "čija zvanična namjena je javno šetalište", kao i da omogući pristup dijelu plaža u Miločeru za javnost.

Traže i da Vlada zvanično upozori investitore da "ne smiju nuditi na prodaju apartmane u Miločeru sa privilegovanim pristupom plažama kao javnim dobrima".

"Svjedoci smo da je na javnoj stazi, koja prolazi duž Kraljičine plaže u Miločeru, postavljena kapija koja onemogućava prolaz građanima Crne Gore i turistima pored ove plaže, te se oni tako sprečavaju da vide i uživaju u ljepotama Kraljičine plaže koja je još od 1968. godine proglašena spomenikom prirode. Ova javna staza je u katastarskoj evidenciji označena kao katastarska parcela br. 1931/4 KO Sveti Stefan dok je kao namjena naznačeno 'šetalište', koje je javno i ne može biti privatno. Isto tako, na susjednoj Kraljevoj plaži privatno obezbjeđenje ne dozvoljava nikom od prolaznika, uključujući građane Crne Gore, Evropske unije i turiste, da se približi plaži i morskoj obali, uslovljavajući ih da iznajme mobilijar po veoma visokim cijenama. Ovakva praksa je u suprotnosti sa članom 49 Zakona o ugostiteljstvu i turizmu gdje stoji da na plaži uz obalu mora, jezera i rijeka zabranjeno je, između ostalog, naplaćivanje ulaza, uslovljavanje korišćenja obaveznog plažnog mobilijara i ograničavanje pristupa", piše u obraćanju premijeru.

"Ono što posebno zabrinjava u svemu ovome jeste činjenica da se na zvaničnom web sajtu investitora promoviše nuđenje tzv. 'branded residences' u kondo hotelu 'Janu Montenegro' koji se gradi u Miločerskom parku, 'sa privilegovanim pristupom Kraljevoj plaži'. Ne treba posebno objašnjavati da se pojam 'branded residences' odnosi na apartmane za prodaju. Ovo dalje znači da se plaže u Miločeru pregrađuju i blokiraju ne radi tzv. luksuznog turizma već radi podizanja cijene stanova na prodaju, a na štetu građana Crne Gore, Evropske unije i turista, koji su na taj način izloženi diskriminaciji. Sa druge strane, na ovaj način se budući kupci stanova u Miločeru dovode u zabludu, jer im se dodatno prodaje i nešto na šta oni nemaju prava ni po zakonu ni po Ustavu Crne Gore – a to je privilegovan pristup javnom dobru, a na štetu građana Crne Gore", dodaju.

Smatraju da su ovakve prakse neprimjerene u bilo kojoj državi na svijetu, a posebno u budućoj narednoj članici Evropske unije, što se, tvrde, negativno može odraziti na proces pristupanja EU, "a opet sve na štetu građana Crne Gore".

"Shodno navedenom, od Vlade Crne Gore zahtijevamo da naloži nadležnim ministarstvima i tijelima da u najkraćem mogućem roku uklone neovlašćeno postavljenu kapiju sa kat. parcele 1931/4 KO Sveti Stefan čija zvanična namjena je javno šetalište, kao i da omogući pristup jednom dijelu plaža u Miločeru za javnost, što treba biti makar jedna trećina Kraljeve plaže, od potoka lijevo ka Svetom Stefanu, kako je bilo uvjek u prošlosti prije uvođenja zabrana. Isto tako, zahtijevamo od Vlade da zvanično upozori investitore da ne smiju nuditi na prodaju apartmane u Miločeru sa privilegovanim pristupom plažama kao javnim dobrima jer takva ugovorna odredba, bilo pismena ili usmena, je nezakonita i ništavna, pa će u slučaju eventualnog sudskog spora savjesni kupci imati pravo na naknadu štete ne samo od investitora nego i od države koja nije adekvatno reagovala na vrijeme. Ovakve prakse ne samo što su nezakonite i protivustavne nego su u potpunoj suprotnosti sa onim načelima na kojima se temelji moderna državnost Crne Gore i sam dolazeći praznik 13. jula, a to je borba protiv nepravde, nejednakosti, diskriminacije, klasnog društva kao i privatizacije javnog dobra", piše u obraćanju.

Kazali su kako se nadaju da će se Spajić Vlada "posvetiti zaštiti Ustava, vitalnih interesa Crne Gore i zaštiti prava njenih građana".

Dokument su, uz napomenu da spisak nije konačan, potpisali:

  1. Fondacija Bankada, Blažo Kažanegra
  2. NVO Sveti Stefan naš dom
  3. Društvo za kulturni razvoj “Bauo”, Petrovac na moru
  4. Udruženje Paštrovića Drobni Pijesak
  5. Milo Vujanović, aktivista, grupa građana “Građani brane Miločer”
  6. NVO Udruženje za razvoj Pipera
  7. NVO Agencija za lokalnu demokratiju, Kerim Međedović
  8. NVO Agora, Budva
  9. NVO Ankor, Petrovac na moru, Dušan Gregović
  10. Vidoje Ašanin, aktivista za prava penzionera
  11. Jana Baćević, univerzitetska profesorka i aktivistkinja
  12. Marko Begović, univerzitetski profesor, aktivista
  13. Anđa Budimr, aktivistkinja
  14. Casper Cultural Centre, Marko Pavlović, Stari grad Budva
  15. NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasleđa Crne Gore
  16. Centar za ženska prava, Maja Raičević
  17. Ambra Declich, aktivistkinja i starograđanka Budve
  18. Aleksandar Dragićević, aktivista
  19. NVO Eko centar Delfin, Kotor
  20. NVO Eko volonteri Budva
  21. Maša Elezović, aktivistkinja
  22. NVO Expeditio, Kotor
  23. NVO Feral, Budva
  24. NVO Feštađuni, Marija Pjerotić
  25. Danijel Garić, novinar i eko ambasador
  26. NVO Građanski glas Crne Gore
  27. NVO Green home
  28. NVO Grupa građana BU2
  29. NVU Heal Boka Bay
  30. Fondacija “I ja imam pravo da budem mama”, Žana Mihaljević
  31. Božena Jelušić, profesorica i aktivistkinja
  32. NVO KANA / Ko ako ne arhitekt
  33. Milica Kankaraš Berber, aktivistkinja
  34. NVO Kompas, Bar
  35. NVO Kulturni centar, Budva
  36. Zenepa Lika, aktivistkinja
  37. Balša Lubarda, doktor nauka i politika zaštite životne sredine
  38. NVO Maslinarsko društvo Boka
  39. Ana Milović Jasikovac, aktivistkinja
  40. NVO Monitoring group Ulcinj – MOGUL
  41. NVO Naša akcija, Patricija Pobrić
  42. Dušan Pajović, ljevičarski aktivista
  43. NVO Paštrovski almanah
  44. NVO Paštrovsko istorijsko društvo
  45. Vladimir Perazić, omladinski aktivista
  46. NVO Povratak prirodi
  47. NVO Primorska, Budva
  48. NVO Serdar, Budva
  49. Srđan Stanojević, Kulturno-umjetnička grupa “Kumare”
  50. NVU škArt
  51. NVO Tumbarica, Berane
  52. Unija slobodnih sindikata Crne Gore
  53. NVO Ulinfo, Ulcinj, Mustafa Canka
  54. NVO Zeleni Lovćen – Green Lovćen
  55. NVO Zupci produkcija, Zupci
  56. NVO Za druga, Petrovac na moru