Skupština usvojila nacrt amandmana na Ustav Crne Gore
Ministar pravde Bojan Božović trebalo bi, prema zaključku koji je u srijedu usvojio Ustavni odbor, da Venecijanskoj komisiji (VK) zatraži mišljenje na nacrt amandmana
Skupština Crne Gore usvojila je danas nacrt amandmana na Ustav, koji se odnose na Tužilački i Sudski savjet i Centralnu banku (CBCG).
Nacrt amandmana od 17 do 21, koje je u srijedu utvrdio Ustavni odbor, usvojeni su sa 70 glasa za, dok su protiv bila dva poslanika Demokratske narodne partije.
Poslanik Građanskog pokreta (GP) URA Zoran Mikić pozvao je da se preispita predlog za izmjene Ustava koji predviđa da vrhovni državni tužilac bude na čelu Tužilačkog savjeta.
On je to saopštio na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj poslanici raspravljaju o Nacrtu amandmana na Ustav.
Ustavni odbor Skupštine utvrdio je juče tekst Nacrta amandmana na Ustav kojima se predlažu koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.
Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija - Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava).
Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka - prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta što je urađeno prekjuče, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.
Na početku sjednice, predsjednica Ustavnog odbora JElena Božović je podsjetila na korake koji su sprovedeni do sad.
Poslanik Građanskog pokreta (GP) URA Zoran Mikić je poručio da je "punopravno članstvo u EU najbitniji dio ove generacije političara".
On je pozvao da se "obrati pažnja da se ne formira četvrta grana vlasti".
"Mislim da dijelu javnosti promiču promiču izmjene koje su ključne. Pozviam da razmislimo u ovih mjesce dana koliko traje javna rasprava da li jeono što je predloženo kad je u pitanju način izbora Tužilačkog savjeta da li možda treba posegnuti za dodatnim izmjenama kako bi izbjegli da se uvede četvrta grana vlasti... Mislim da nećemo moći da uvedemo članove savjeta iz reda uglednih pravnika mjesecima. Podsjetiću, nama je propalo nekoliko poziva za izbor člana Tužilačkog savjeta, a sad se biraju prostom većinom, dok ove izmjene traže kvalifikovanu", objasnio je.
Kako je dodao, alarmantno je i to što "bez promjene Zakona o državnom tužilaštvu u 2021. ne bi bilo rezultata u borbi protiv kriminala i korupcije",a te izmjene ne bi bile moguće sa Ustavom koji se predlaže.
"Treća stvar je što se velika moć daje u ruke Vrhovnog državnog tužioca. Kao neko ko dolazi iz partije koja je glasala VDT-a na puni mandat, kao neko ko je bio iicijator izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i kao neko ko je podržao izvještaj o radu tužilaštva za 2024. godinu. Sudskim savjetom predsjedava član iz reda uglednih pravnika, a tužilačkim Vrhovni državni tužilac, što stvara veliku koncentraciju moći u njegovim rukama", poručio je.
On je istakao da najmanje o čemu treba razmisliti da vrhovni državni tužilac ne bude na čelu Tužilačkog savjeta.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović je kazao da se "Crna Gora nalazi nikad bliže EU".
"Što se tiče nas iz SNP-a, ovo je samo početak ustavnih promjena. Vjerujemo da kroz kompromis i dijalog možemo naći rješenje za pitanja koja su otvorena već viđše decenija, ali i da poručimo da ne može biti selektivan i neiskren u smislu da se iz njega isključi stotine hiljada građana i da se zanemare njihova osjećenja. Ukoliko želimo d apostignemo istinsko pomirenje, mroramo pričati i o pitanjima identiteta i tu ćemo pookazati stepen demokratije u državi. Tu konkretno mislim na položaj srpskog jezika, za koji je popis pokazao da govori najveći procenat građana", rekao je, dodavši da je u Finskoj švedski jezik zvanični, iako ga priča manje od šest odsto stanovnika.
Kako je rekao, oni se zalažu i za uvođenje trobojke u zvaničnu upotrebu, što ne znači izmjenu zvanične zastave.
Knežević: Ako Crna Gora uđe u EU, srpski neće postati službeni
Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je rekao da "nema sa kim da se miri, jer se ni sa kim nije svađao".
"Meni su skidali imunitet, tukli me na ulicama, zatvarali, procesuirali. Zašto da se mirim pod sloganom 'Đura će ti oprostiti što te tukao'? A ovi koji misle da treba da se mire, imaju Johana Satlera kao političku dugu ispod koje treba da protrče", rekao je.
On je podsjetio da je 2011. predložena dopuna Ustava u kome se traži da se Ustav dopuni članom koji propisuje da neki jezik postaje službeni, ukoliko se na popisu izjasni najveći broj građana da govori tim jezikom, te da za takvu dopunu ne treba referendum.
"Ovdje je suština da, ako Crna Gora uđe u EU, srpski neće postati službeni", poručio je.
Živković: Neki funkcioneri Vlade u fioci za koruptivne poslove, Novović neće da ih procesuira
Lider i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković je rekao da je "najopasnije kad Ustavom omogućite monopol bilo koje vlasti".
"Svaka vlast derivira iz slobodne volje građana. Građani dio svog suvereniteta prebacuju na predstavnike u parlamentu. Vlada se bira u parlamentu. U parlamentu, na osnovu ustavnog rješenja, smo kreirali i ravnotežu vlasti, da biramo vrhovnog državnog tužioca, sudije Ustavnog suda i ugledne pravnike u Sudski savjet", objasnio je.
On se osvrnuo i na tvrdnje o "četvrtoj grani vlasti".
"Zašto spominjemo priču o četvrtoj grani vlasti? Posebno kad dođe na dnevni red da glasamo da se daje mogućnost tužilaštvu da pokrene istrage ili da hapsi ministre za djela visoke korupcije. Takvo tužilaštvo može da prekomponuje scenu za jedan dan. Dovoljno je da vam uhapse premijera i dva ministra, ta Vlada pada", poručio je.
Kako je dodao, raduju se svakoj izmjeni koja će unaprijediti put ka EU.
Knežević je kazao da "polako on dobija sljedbenike u parlamentu".
"Glasali ste za izmjene Ustava i stvorili ste dva faraona - (Vladimira) Novovića i Markovića... Vi ćete, zajedno sa mnom, biti meta istrage blagostanja u Skupštini. I Vi sa druge strane treba to da znate. Stvorili ste četvrtu granu vlasti gdje će dva čovjeka da opredjeljuju glasanje i da prijete 'ima te u fiokama, ima te na Skaj i onda ćemo da svi živimo u atmosferi straha. Znate što je problem? Neki funkcioneri Vlade se nalaze u fioci za koruptivne poslove, ali Novović neće da ih procesuira. Što kažemo mi - drži ih na kvačilo", poručio je.
Knežević je istakao da će "sjutra svi glasati za izvještaj o sudstvu o tužilaštvu od straha, a on neće".
Živković je odgovorio da će "ove promjene biti podržane od strane Kneževićevog dojučerašnjeg partnera".
"Vi nemate problem sa DPS-o, ovdje imate problem sa Andrijom Mandićm, Novom srpskom demokratijom, SNP-om i djelovima politika koje čine većinu i ne daju podršku za identitetska pitanja. Postavlja se pitanje - šta su Srbi dobili od obećanja od 30. avgusta na ovamo", poručio je.
On je istakao da "ih niko ne može ucijeniti", te da neće glasati za "izvještaj Vrhovnog državnog tužilaštva".
"Tačno je da postoje slučajevi u fioci koji su spremni za izvršavanje u ovom momentu i da se radi o nekoliko ministarta iz ove Vlade. To što tužilaštvo ne pokreće je pitanje vremenskog intervala u zavisnosti kad im bude trebala statistika za zaokruživanje poglavlja 31", rekao je.
Poslanik Albanskog foruma (AF) Artan Čobi je rekao da su predstavnici albanskih partija uvijek bili na pravoj strani istorije.
On je rekao da je ključna tačka na kojoj insistira zagarantovani mandati za manjinske narode.
Šef kluba poslanika Evropskog saveza (ES) Boris Mugoša je rekao da "mišljenja Venecijanske komisije nikad nisu donijeli ništa loše, te da se nada da će i u ovom slučaju onno stići u roku od 30 dana".
"Dileme su potpuno legitimne. Prvo ima stavka da ćemo članove Tužilačkog savjeta birati kvalifikovanom većinom. Znam da je lakša prosta, ali je kvalifikovana odraz političke zrelosti društva. Članovi Tužilačkog savjeta nisu članovi većine ili manjine, nego bi trebali biti ljudi koji svojim znanjem daju legitimitet institucijama", poručio je.
Kako je dodao, treba iskoristiti 30 dana koliko traje javna rasprava da "obrate pažnju na dugoročnost rješenja".
On je istakao da je trebalo riješiti i pitanje tehničkog mandata Vlade.
Mandić je podsjetio da je dogovor vlasti i opozicije da se do 4. septembra izjasne o konačnom teksu amandmana.
Nakon današnjeg usvajanja nacrta amandmana, slijedi javna rasprava koja će trajati najmanje mjesec.
Nakon završene javne rasprave, Ustavni odbor utvrđuje predlog amandmana, o kojima će Skupština još jednom glasati, a za usvajanje promjena ponovo će biti potrebna dvotrećinska većina.
Ministar pravde Bojan Božović trebalo bi, prema zaključku koji je u srijedu usvojio Ustavni odbor, da Venecijanskoj komisiji (VK) zatraži mišljenje na nacrt amandmana.
Tim zaključkom je predviđeno da će, u slučaju da VK ne dostavi traženo mišljenje do kraja javne rasprave, Ustavni odbor i Skupština nastaviti proceduru promjene Ustava i da izostanak mišljenja VK ne utiče na dalji postupak.
Amandman 17 predviđa da Skupština u prvom glasanju dvotrećinskom, a u drugom tropetinskom većinom svih poslanika, bira i razrješava sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca, četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Amandman 18 odnosi se na sastav Sudskog savjeta i predviđa da on ima predsjednika i devet članova.
Članovi Sudskog savjeta su predsjednik Vrhovnog suda, pet sudija koje bira i razrješava konferencija sudija, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija, četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština.
Amandmanom predviđeno da predsjednika Sudskog savejta bira Savjet iz reda svojih članova koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Savjeta, kao i da predsjednik Savjeta ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova.
Prema tom amandmanu, sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore, a mandat mu traje četiri godine.
Amandmanom 19, koji se tiče nadležnost Sudskog savjeta, briše se stav 3 člana 128.
Amandman 20, koji se tiče sastava, izbora i mandata Tužilačkog savjeta (TS), predviđa da TS ima predsjednika i deset članova.
Članovi TS, prema tom amandmanu, su pet državnih tužilaca koje bira i razrješava konferencija državnih tužilaca, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti tužilaštava i tužilaca, dva ugledna pravnika koji nijesu advokati, a koje bira i razrješava Skupština na predlog nadležnog radnog tijela.
Članovi TS su i jedan ugledni pravnik kao predstavnik nevladinih organizacija kojeg bira i razrješava Skupština na predlog nadležnog radnog tijela, jedan ugledni pravnik iz reda advokata kojeg bira Skupština na predlog Advokatske komore i jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde.
Amandman predviđa da sastav TS proglašava predsjednik Skupštine i da mandat Savjeta traje četiri godine.
Amandman 21 odnosi se na Centralnu banku i prema njemu CBCG je samostalna i nezavisna organizacija koja o svom radu izvještava Skupštinu.
Tim amandmanom predviđeno je da Centralnom bankom upravlja Savjet CBCG, a rukovodi guverner, dok se o CBCG donosi se zakon.
( Mina, Aljoša Turović )