Hrvati strahuju od crnogorskih prevoznika: zatvaranje Poglavlja 14 zavisi od susjeda
Sagovornik “Vijesti” kazao je da su pregovori sa Hrvatskom u toku i da se radi na postizanju dogovora prije Međuvladine konferencije u utorak Susjedna država, navodno, ima rezerve zbog toga što su cijene crnogorskih prevoznika znatno niže u odnosu na hrvatske
Crna Gora će u utorak, na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom, zatvoriti još dva pregovaračka poglavlja, dok zatvaranje trećeg, koje se odnosi na saobraćajnu politiku, koči Hrvatska, saznaju “Vijesti”.
Izvor “Vijesti” iz Vlade rekao je da su sve ostale članice Evropske unije dale zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 14 (Saobraćajna politika), ali Hrvatska to još nije učinila zbog pitanja takozvane kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavlja prevoz unutar druge države.
Hrvatska je Crnoj Gori već blokirala jedno pregovaračko poglavlje (Poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog neriješenih bilateralnih pitanja.
Hrvatska, prema tvrdnjama sagovornika “Vijesti”, ima rezerve zbog toga što su cijene crnogorskih prevoznika znatno niže u odnosu na hrvatske. To znači da prevoznici u Hrvatskoj strahuju da bi crnogorske firme, ako imaju niže cijene, mogle da im preuzmu dio poslova na njihovom tržištu.
Većina država zabranjuje ili strogo ograničava kabotažu stranim prevoznicima kako bi zaštitila domaće kompanije.
U EU je kabotaža dozvoljena, ali strogo ograničena. Prema evropskim propisima, za drumski prevoz robe važi osnovno pravilo: strani prevoznik iz jedne članice EU može, nakon što obavi međunarodnu isporuku u drugoj članici, da uradi najviše tri kabotažne vožnje u roku od sedam dana u toj zemlji.
Sagovornik “Vijesti” kazao je da su pregovori sa Hrvatskom u toku i da se i dalje radi na postizanju dogovora prije Međuvladine konferencije.
Rekao je i da je tu priču prva otvorila Poljska, ali da se “povukla”, odnosno dala je zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja 14.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče na konferenciji za novinare u Vladi da će na Međuvladinoj konferenciji sa EU u utorak biti zatvorena poglavlja 8 (konkurencija) i 29 (Carinska unija), dok je za poglavlje 14 (Saobraćajna politika) procedura u toku i da će se njegova sudbina znati danas.
“Ako budemo uspjeli da završimo tehničku proceduru ono će se naći na Međuvladinoj konferenciji u utorak, a ako ne, biće na narednoj”, kazala je.
Ona je rekla da nema nikakvih problema kada je u pitanju poglavlje 14, “samo je pitanje procedure”.
Ako Hrvatska da saglasnost, Crna Gora bi u utorak mogla da zatvori tri pregovaračka poglavlja. To su, uz 14, poglavlja 8 (konkurencija) i 29 (Carinska unija). Tako bi ukupan rezultat Crne Gore u “evropskoj trci” iznosio 19 zatvorenih poglavlja, od ukupno 33 koja su sva otvorena.
Hrvatska je krajem prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. Da bi odblokirao poglavlje, Zagreb traži rješavanje spornih bilateralnih pitanja, među kojim su isplata odštete logorašima iz Morinja, rješavanje pitanja nestalih osoba, vlasništvo nad brodom “Jadran”, promjena imena bazena u Kotoru...
Nesmetan protok ljudi, robe, kapitala i informacija
Poglavlje 14 obuhvata pravne propise čijom implementacijom će se obezbijediti nesmetan protok ljudi, robe, kapitala i informacija u EU.
Kako piše na Vladinom sajtu EU4ME, cilj evropske politike u ovom poglavlju jeste da odgovori na sve veće potrebe mobilnosti građana, robe i usluga u okviru EU.
Propisi EU u ovoj oblasti, kako se navodi, stvaraju uslove prije svega za bezbjedniji, sigurniji i efikasniji prevoz, poboljšan kvalitet saobraćajnih usluga, unapređenje postojeće i izgradnju nove saobraćajne infrastrukture.
“Pravnom tekovinom ovog poglavlja se definišu standardi za smanjenje štetnog uticaja saobraćaja na životnu sredinu, kao i djelotvorniju zaštitu prava putnika i sprovođenje socijalnog zakonodavstva”, objašnjeno je.
Ista pravila za sve na tržištu
Iz Ministarstva evropskih poslova juče je saopšteno da bi zatvaranjem poglavlja 8 – Konkurencija, Crna Gora napravila još jedan važan korak na putu ka članstvu u EU.
Poglavlje 8 odnosi se na politiku konkurencije i kontrolu državne pomoći – oblasti koje obezbjeđuju da svi učesnici na tržištu posluju po jednakim pravilima i da se spriječe prakse koje narušavaju fer tržišnu utakmicu. To, kako su objasnili, znači da sve kompanije treba da imaju jednake uslove za poslovanje i da na tržištu pobjeđuju kvalitetom, inovacijama i dobrim idejama.
Iz MEP-a su rekli da politika konkurencije definiše da država štiti tržište od dogovora kojima se ograničava konkurencija, kao što su dogovaranje cijena, stvaranje monopola ili zloupotreba dominantnog položaja pojedinih kompanija. Takođe, podrazumijeva kontrolu velikih spajanja kompanija kako ona ne bi dovela do smanjenja izbora i mogućnosti za druge učesnike na tržištu.
“Poseban dio ovog poglavlja odnosi se na državnu pomoć. To znači da podrška koju država daje kompanijama mora biti transparentna i pažljivo kontrolisana, kako ne bi dovela do toga da pojedine firme budu nepravedno favorizovane i da time ugroze druge kompanije koje posluju na tržištu”, saopštio je šef pregovaračke Radne grupe za ovo poglavlje, Nebojša Jovović iz Agencije za zaštitu konkurencije.
Trgovina bez carinskih formalnosti
Poglavlje 29 odnosi se na Carinsku uniju koja predstavlja jedinstveno carinsko područje zemalja članica EU u koje se ukupna unutrašnja trgovina i promet robom između zemalja članica obavlja bez carinskih formalnosti, odnosno bez carinskog nadzora nad robom, i bez naplate carinskih davanja. Carinska unija je uspostavljena 1. aprila 1968. godine.
“Crna Gora će datumom pristupanja EU postati dio unutrašnjeg tržišta, čime će se olakšati izvoz domaćih proizvoda na tržište sa 500 miliona potrošača. Činjenica da neće biti naplate carinskih dažbina podrazumijeva da će građani Crne Gore moći kupovati kvalitetnije proizvode iz bilo koje države članice EU i to po znatno nižim cijenama nego danas”, piše na sajtu EU4ME.
Milanović: Jadran nije od presudnog značaja, pitanje granice treba riješiti
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je juče u Tivtu da između Hrvatske i Crne Gore ne postoje ozbiljne prepreke koje bi opterećivale odnose dvije države, navodeći da školski brod Jadran nije od presudnog značaja, dok bi pitanje granice trebalo riješiti.
Milanović je, kako prenosi RTCG, rekao da je Jadran građen u vrijeme Karađorđevića i da su na njemu plovili Titovi mornari.
“Bio je registrovan u Splitu i sada ga Hrvatska potražuje. U redu, i ja se priključujem tom zbornom pjevanju – evo, to je hrvatsko, vratite nam to. Jer vama u Crnoj Gori to ionako ništa ne znači. Ali da je to baš neka važna stvar, e bogami nije. Dakle, to je banalizovanje odnosa između dvije države i dva naroda”, kazao je Milanović.
Prema njegovom mišljenju, pitanje granice je ono koje bi trebalo riješiti.
“Granice – to bi trebalo riješiti. To pitanje godinama funkcioniše, ali sada je stvar snage i kredibiliteta vlasti u Crnoj Gori da to apsolvira i da politički prođe neokrznuta, jer će uvijek biti optužbi da je neko izdao Prevlaku. Jasno je šta je hrvatsko, a šta crnogorsko”, kazao je Milanović.
( Biljana Matijašević, Mihailo Jovović )