Amir spaja ekonomiju i mašinsko učenje

Bjelopoljac Amir Kolić ostvario je za mnoge nedostižan san - upis na postdiplomske studije na prestižnom Masačusets institutu za tehnologiju (MIT), u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kolić je u Kembridžu osnovne studije završio u maju, ostvarivši dvostruku diplomu iz matematike, računarskih nauka, podatkovnih nauka, kao i ekonomije. Za “Vijesti” govori o završenim osnovnim studijama, čime je osigurao upis na postdiplomske (master) studije, gdje će se nastaviti svoj rad na istraživanja u oblastima vještačke inteligencije i mašinskog učenja.

Nakon što je njegov talenat prepoznat vrlo rano, od predškolskih dana u Osnovnoj školi “Dušan Korać” je, a na Olimpijadi znanja iz matematike donio maksimalnih sto poena, prva mjesta nastavio je da niže i u Gimnaziji “Miloje Dobrašinović”. Treći i četvrti razred završio je na United World Colleges (UWC) koledžu u Mostaru, odakle je nastavio da ređa uspjehe.

Masačusets institut za tehnologiju (MIT) se rangira kao prvi ili jedan od prva tri svjetska univerziteta.

“MIT je posebno poznat po računarskim naukama, inženjeringu, matematici i, trenutno možda najrelevantnije, mašinskom učenju i vještačkoj inteligenciji. MIT je bio ključan u ranom razvoju računarstva. I danas su računarske nauke najpopularniji program na MIT-u, pa ga mnogi smatraju najboljom školom za taj program. MIT je definitivno dominantan i u matematici, sa vrlo bogatom ponudom predmeta, odličnim profesorima i prilikama za istraživački rad na osnovnim studijama”, kaže Kolić.

On navodi da su takmičarsko iskustvo iz matematike na državnom i međunarodnom nivou (juniorska BMO, BMO, IMO), srednjoškolske aktivnosti i, naravno, IB diploma na UWC-u u Mostaru bili su odskočna daska za dalje uspjehe.

“Tokom školovanja na UWC-u bio sam član laboratorijskih sekcija, osnivač matematičkog tima i sarađivao sa profesorima u pripremama studenata za takmičenja. IB nudi mogućnosti studentima da pokažu inicijativu, preduzetništvo i ličnu odgovornost kroz volonterski rad i sport, što je univerzitetima isto toliko značajno. Više nego sama stavka u rezimeu za univerzitetske aplikacije, IMO mi je značio da proširim perspektivu, naučim o mogućim prilikama za takmičare iz matematike, pa sam tada prvi put čuo za MIT i naučio o kulturi na različitim univerzitetima”.

Kaže da je IB (International Baccalaureate) međunarodna matura koja jedna od najpriznatijih školskih programa u svijetu i da je iskustvo u Mostaru uspjelo da ga pripremi za odlazak u Kembridž, kao i za početak na MIT-u.

Na pitanje na koji način je uspio da premosti usavršavanje u kombinaciji čak četiri smjera: matematike, računske nauke, ekonomije i nauke o podacima odgovara da, zapravo, postoji veoma jaka sinergija između tih naizgled nezavisnih polja.

“Prije svega, MIT ima Generalne zahtjeve instituta (GIR) koji nalažu da svi studenti moraju ispuniti određenu kvotu predmeta iz osnovnih prirodnih nauka (dvije matematike, dvije fizike, biologija i hemija), kao i osam predmeta u raznim grupama društvenih nauka. Ekonomiju sam imao još na IB-u u Mostaru, i veliki dio GIR uslova sam, svakako, planirao da ispunim kroz ekonomiju. Htio sam da izaberem mješavinu čiste apstraktne matematike i računarskih nauka, sa fokusom na algoritme, statistiku, mašinsko učenje i vještačku inteligenciju”.

Kolić navodi da će vještačka inteligencija i mašinsko učenje biti centralni fokus njegovog istraživanja, s tim što se te oblasti trenutno primjenjuju u raznim sferama i naukama, što mu, kako kaže, daje određenu fleksibilnost pri izboru onoga čemu želi da se posveti.

“Konkretno, Poggio laboratorija u kojoj trenutno radim istraživanja, nalazi se na vrlo interesantnoj raskrsnici između mašinskog učenja, vještačke inteligencije i neuronauke”.

On, međutim, još nema odgovor na pitanje šta će da radi nakon završetka školovanja.

“Trenutno stažiram u Njujorku i stičem vrlo značajno industrijsko iskustvo, a stažirao sam i u Berlinu prošle godine. Akademiju i istraživanje ću ponovo staviti u fokus tokom nadolazećeg master programa, što će mi dati bogatiju perspektivu i olakšati donošenje odluke. Naravno, to će zavisiti i od ukazanih prilika, ne samo od ličnih preferencija. Master i industrijsko iskustvo mi daju određenu fleksibilnost, a jedino što mogu reći o ovoj odluci je moje uvjerenje da je evolucija uvijek preferirala adaptabilnost”.

Mladim i talentovanim ljudima koji sanjaju o nekom od svjetskih univerziteta poručuje da su ciljevi dostižni, posebno ako su iskreni, odnosno motivisani velikom i iskrenom strašću prema onome što rade.

“To je lakše reći iz pozicije kada već znamo šta nas privlači i o čemu se naizgled bez truda interesujemo, tako da bih poručio studentima da otkriju gdje se krije ta iskra znatiželje”.

U periodu koji je proveo u Bijelom Polju, kako kaže, mnogi prijatelji, nastavnici, profesori i članovi porodice bili su veoma značajni za njegovo odrastanje i razvoj.

“Izdvajanjem bilo koga rizikujem da nenamjerno zanemarim nekog pojedinca ili da stvorim predugu listu za jedan odgovor, a siguran sam da će se svaka osoba koja je obogatila moje vrijeme u Bijelom Polju prepoznati u ovom odgovoru. Ipak, posebno bih morao da izdvojim nastavnicu Nevenu Ljujić, koja je u, možda jednom od najznačajnijih razvojnih momenata za jednog matematičara, bila ogroman pozitivan faktor za moj razvoj, kako matematički, tako i ljudski. Vrlo sam srećan što i danas nastavlja da inspiriše i učenike i profesore svojim zalaganjem i što je njen trud prepoznat brojnim priznanjima. Siguran sam da je svaki učenik koji je imao priliku da uči sa njom veoma zahvalan i da će vremenom biti samo svjesniji značaja kvalitetnog pedagoškog pristupa, posebno u tom periodu, baš kao što sam i ja”, kazao je Kolić.

( Jadranka Ćetković )