Rodna ravnopravnost uz strože kazne

Vlada Crne Gore predložila je novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti, kojim se, pored ostalog, osniva Agencija za rodnu ravnopravnost, uvode nove obaveze za državne organe, lokalne samouprave, pravna lica i medije, a za nepoštovanje pojedinih odredbi predviđene su kazne i do 20.000 eura.

Vlada je Predlog zakona utvrdila na sjednici od 29. juna, a dostavila ga Skupštini Crne Gore 1. jula.

U obrazloženju Predloga zakona naglašeno je cilj donošenja propisa unapređenje postojećeg normativnog okvira, jačanje institucionalnih mehanizama i preciziranje obaveza organa državne uprave, lokalne samouprave i drugih subjekata u oblasti rodne ravnopravnosti.

“Važeći propisi nijesu obezbjeđivali dovoljno sistemsko integrisanje rodne perspektive u javne politike, obaveznu procjenu rodnog uticaja propisa u okviru postojećeg sistema procjene uticaja propisa, niti normativno utemeljeno rodno odgovorno budžetiranje”, piše u obrazloženju.

Dodaje se da se zakonom uvodi “precizna raspodjela odgovornosti”, jača nadzor i prekršajna odgovornost, normira intersekcijska diskriminacija i prepoznaju novi oblici rodno zasnovanog nasilja, uključujući nasilje u digitalnom prostoru.

Zaštita i u digitalnom prostoru

Predlog zakona proširuje i precizira pojmove koji se odnose na rodnu ravnopravnost i diskriminaciju. U članu 6 definišu se rod, pol, polne karakteristike, rodni identitet, rodno izražavanje, seksualna orijentacija, rodno zasnovano digitalno nasilje, rodni indikator i rodno odgovorno budžetiranje.

Rodno zasnovano digitalno nasilje definiše se kao postupanje, sadržaj ili komunikacija usmjerena protiv osobe ili grupe osoba zbog pola, polnih karakteristika, roda, rodnog identiteta, rodnog izražavanja ili seksualne orijentacije, koje je preduzeto ili otežano informaciono-komunikacionim tehnologijama i koje za cilj ili posljedicu ima nanošenje fizičke, psihičke ili emocionalne štete, zastrašivanje, ponižavanje, uznemiravanje, prijetnju, ucjenu, nadzor ili neovlašćeno prikupljanje i dijeljenje podataka ili sadržaja.

Zabrana diskriminacije odnosila bi se na sve oblasti javnog i privatnog života, uključujući zapošljavanje, uslove rada, zarade, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvo, javni i politički život, medije,...

Vlada navodi da se zakonom obezbjeđuje “savremeniji, potpuniji i djelotvorniji pravni okvir” za zaštitu i unapređenje rodne ravnopravnosti. U obrazloženju se zaključuje da zakon precizira obaveze organa i drugih subjekata, uvodi sistemske mehanizme za integrisanje rodne perspektive u javne politike, uređuje rodno odgovorno budžetiranje, jača institucionalni okvir kroz osnivanje Agencije i propisuje jasnije mehanizme nadzora i odgovornosti.

Agencija počinje sa radom za godinu

Predlog zakona predviđa osnivanje Agencije za rodnu ravnopravnost, koja će biti “u svom radu nezavisna”. Agencija bi, prema Predlogu, trebalo da prati i analizira stanje rodne ravnopravnosti, daje preporuke, sprovodi nezavisna istraživanja o diskriminaciji, objavljuje izvještaje, učestvuje u izradi nacionalne strategije rodne ravnopravnosti, vrši procjene rodnog uticaja propisa i politika, sarađuje sa lokalnom samoupravom i civilnim društvom, kao i da vodi evidenciju službenika za rodnu ravnopravnost i kontakt osoba.

Planirano je da ta Agencija počne sa radom u roku od godinu od stupanja zakona na snagu.

Procijenjeni ukupni izdaci za rad Agencije iznose 600.000 eura za 2027. godinu, 618.000 eura za 2028. i 636.000 eura za 2029. godinu. U dokumentu se navodi da se sredstva planiraju iz opštih budžetskih prihoda i da ti iznosi uključuju procjenu troškova za “minimalni funkcionalni kapacitet Agencije” i godišnji rast od oko tri odsto, zbog inflacije i postepenog širenja aktivnosti.

Rodno osjetljiv jezik, budžeti i procjena propisa

Predlog zakona uvodi obavezu da državni organi, lokalne samouprave, organi lokalne uprave, ali i drugi subjekti u javnom i privatnom sektoru, u svim fazama planiranja i donošenja odluka analiziraju i procjenjuju uticaj na rodnu ravnopravnost.

Ti subjekti bi, pored ostalog, bili dužni da primjenjuju rodno odgovorno budžetiranje i rodno odgovorno zapošljavanje, prikupljaju i objavljuju podatke po polnoj pripadnosti i drugim relevantnim obilježjima, preduzimaju posebne mjere radi sprečavanja diskriminacije i obezbijede jednako učešće svih lica u procesima donošenja odluka.

Predlog propisuje i obavezu upotrebe rodno osjetljivog jezika.

“Organi, drugi subjekti, sredstva javnog informisanja i drugi pružaoci medijskih usluga dužni su da u svom radu koriste rodno osjetljiv jezik”, piše u članu 18.

Rodno odgovorno budžetiranje primjenjivalo bi se u planiranju, izvršenju, izvještavanju i reviziji budžeta.

Kazne do 20.000 eura

Za nepoštovanje zakonskih obaveza predviđene su novčane kazne. Odgovorno lice u državnom organu, organu državne uprave, lokalne samouprave ili lokalne uprave moglo bi biti kažnjeno od 30 do 2.000 eura ako, pored ostalog, ne analizira uticaj odluka na rodnu ravnopravnost, ne primjenjuje rodno odgovorno budžetiranje ili zapošljavanje, ne koristi rodno osjetljiv jezik, ne prikuplja podatke po polnoj pripadnosti, ne odredi službenika za rodnu ravnopravnost, ne donese lokalni plan ili Agenciji ne dostavi godišnji izvještaj o sprovođenju tog plana.

Za pravna lica kazne su znatno veće. Predlogom je propisano da će se novčanom kaznom od 500 do 20.000 eura kazniti pravno lice ako ne analizira i ne procjenjuje uticaj svojih odluka na rodnu ravnopravnost, ne preduzme preventivne mjere radi sprečavanja diskriminacije, ne koristi rodno osjetljiv jezik, ne prikuplja podatke po polu i drugim relevantnim obilježjima ili ne odredi kontakt osobu za rodnu ravnopravnost.

Za odgovorno lice u pravnom licu predviđena je kazna od 30 do 2.000 eura, a za preduzetnika od 150 do 6.000 eura.

U obrazloženju se navodi da se propisivanjem novčanih kazni obezbjeđuje djelotvornost zakona i odgovornost organa, pravnih lica, odgovornih lica i preduzetnika za neispunjavanje zakonskih obaveza.

( Tina Popović )