Dan pod krovom u Atlanti veliki kao pod suncem Meksiko Sitija 1986 - Argentina nokautirala Englesku za novo finale
Nakon Maradone Božje ruke i gola vijeka, Argentina ponovo ima dan koji će se u toj zemlji slaviti kao nacionalni praznik. Mesi i drugovi preokretom za pamćenje srušili uplašeni "gordi Albion" (2:1), za finale sa Španijom, za okršaj svjetskog prvaka i vladara Južne Amerike protiv evropskog šampiona
Provlačili su se protiv selekcija koje nisu iz svjetskog vrha, gubili su u velikom klasiku od Engleske, a onda pokazali šta je Argentina, ko je svjetski prvak...
U meču pod krovom u Atlanti, koji će se u zemlji Dijega Maradone i Lionela Mesija pamtiti kao nezaboravni sa sunca u Meksiko Sitiju 1986, "gaućosi" su epskim preokretom srušili "gordi Albion" - 2:1.
Za novo finale, za dokaz da Argentine ne želi nikome da pred "Zlatnu boginju". Nedjelja ne može da bude ljepša - svjetski prvak i vladar Južne Amerike protiv evropskog šampiona Španije.
Engleska je nakon prave tuče u prvom poluvremenu, u drugom imala sve poslije gola Entonija Gordona, a onda je Tomas Tuhel "podigao bijelu zastavu". Selektor "Albiona" uvodio je štopere, zatvarao se, a Argentina počela da grize, željna da još jednom sruši velikog rivala - ne samo fudbalskog.
Enco Fernandes u 85. i Lauataro Martines u 92. minutu, uz novu maestralnu partiju neuništivog Mesija učinili su da Atlanta gori, zajedno sa njom i Buenos Ajres, Korodba, Rosario i cijela Argentina.
Tuhel je krenuo sa Morganom Rodžersom, na drugoj strani Skaloni je iznenadio sa Đulijanom Simeoneom, ali to nije donijelo praktično ništa u prvom dijelu.
Od prvog minuta varničilo je na terenu, bilo je nervoze na obje strane, ali su očekivano prgaviji bili Južnoamerikanci. Sve je možda mogao da prekine domaći sudija Ismail Elfat, ali je bez potrebe pustio grubu igru.
Od fudbala, praktično ništa tokom prvih 45 minuta - "Albion" je prijetio preko prekida, "gaućosi" imali opasan šut Enca Fernandesa. I to je bilo to.
A onda eksplozija u nastvaku.
Argentina je odlučnije krenula, Hulijan Alvares je imao dvije šanse u istom minutu, a Džordan Pikford bio budan.
Kao da je ta odbrana bila najava šoka za Argentince. Igrao se 55. minut, Hari Kejn je pokrenuo akciju "Albiona", nakon greške Nikolasa Taljafika lopta je stigla do Rodžersa koji je majstorski na drugoj stativi pronašao Gordona - novi igrač Barselone "matirao" je Emilijana Martinesa (1:0).
Reakcija Skalonijeve ekipe bila je nevjerovatna, baš kao i samog selektora Argentine. Krenuo je veliki pritisak, uraganski napadi, najbolje od "gaućosa" na ovom Mundijalu...
Totalno povučena Tuhelova ekipa nekako je preživljavala velike šanse Nika Gonsalesa, stative Aleksisa Mekalistera, ali bilo je očigledno da joj ovog puta nema spasa.
Projektil Fernandesa, pa gol glavom Lautara nakon perfektnog ubacivanja Mesija - Argentina je živa, Argentina ne gubi polufinala nikad, Engleska je ponovo razočarala kada je bilo najvažnije.
Nakon 1986. i Maradone Božje ruke, pa gola vijeka, Argentina ponovo ima dan koji će se u toj zemlji slaviti kao nacionalni praznik.
( K.B. )