Bivši šef Autostrade osuđen na 12 godina zbog urušavanja mosta Morandi

Italijanski sud osudio je danas bivšeg čelnika kompanije Autostrade per l'Italia, koja upravlja italijanskim auto-putevima, na 12 godina zatvora zbog njegove uloge u nesreći u kojoj su poginule 43 osobe, kada se 2018. godine srušio most u blizini Đenove.

Đovani Kasteluči bio je među 57 osoba kojima se sudilo zbog urušavanja mosta Morandi, kada su tokom ljetnje oluje vozila pala na skladišta i korito rijeke ispod vijadukta.

Ukupno su osuđene 32 osobe, a ostale kazne iznosile su do 11 godina zatvora, dok je 25 optuženih oslobođeno ili je postupak protiv njih obustavljen zbog zastarjelosti.

U sudnici je zavladala tišina dok je predsjedavajući sudija Paolo Lepri čitao presudu pred oko 400 članova porodica žrtava, advokata, novinara i građana.

Neki članovi porodica grlili su se i plakali, dok su drugi kazali da im je potrebno vrijeme da shvate ishod suđenja.

„Moramo bolje da razumijemo presudu, jer je u postupak uključen veliki broj optuženih“, kazala je Egle Poseti, portparolka porodica žrtava, koja je u tragediji izgubila sestru, zeta i dvoje sestrine djece.

Ovaj slučaj postao je istovremeno potraga za odgovornošću za katastrofu i simbol sporosti pravde u složenim krivičnim postupcima u Italiji.

Kasteluči, koji je u to vrijeme bio i izvršni direktor kompanije Atlantia, većinskog vlasnika Autostrade, osuđen je za saučesništvo u više slučajeva ubistva iz nehata.

Kasteluči se već nalazi u zatvoru, gdje služi šestogodišnju kaznu zbog druge nesreće sa smrtnim ishodom, koja se dogodila 2013. godine na vijaduktu na jugu Italije, i nije bio u sudnici kada je presuda izrečena.

„Ovo je poraz istine o onome što se dogodilo“, rekao je njegov advokat Đovani Paolo Aćini.

„To je dio trenda koji je već doveo do toga da Kasteluči bude poslat u zatvor. Kriminalizacija izvršnog direktora ne može biti rješenje. Nastavićemo da se borimo kako bismo dokazali njegovu nevinost.“

Prema italijanskom pravnom sistemu, na prvostepenu presudu moguće je uložiti žalbu najmanje dva puta.

Urušavanje tada 51 godinu starog mosta Morandi, uoči državnog praznika, šokiralo je Italiju i pokrenulo višegodišnje istrage o upravljanju i održavanju dotrajale infrastrukture u zemlji.

Dio mosta, visok 50 metara, srušio se u trenutku kada se njime kretalo čak 35 vozila.

Katastrofa je izazvala spor između kompanije Atlantia, koju je kontrolisala porodica Beneton, i tadašnje vlade, koji je okončan prodajom kontrolnog udjela Atlantije u kompaniji Autostrade.

Tužioci tvrde da su urušavanju doprinijele godine neadekvatnog održavanja, zanemareni znaci upozorenja i odlaganje radova na bezbjednosti, navodeći da su ključni radovi odgađani dok je kompanija nastavila da ostvaruje i raspodjeljuje dobit.

Advokati odbrane odbacuju tu tvrdnju. Oni navode da je katastrofu izazvao prvobitni projektantski nedostatak na zategi broj devet, koja je popustila, i da nijedan program održavanja nije mogao da spriječi tragediju.

( N.B., Rojters )