Premijer i članovi Vlade odgovorni parlamentu: MJU tvrdi da je predlog zakona dodatno usklađen s mišljenjem VK
Iz Skupštine nijesu odgovorili kada će Predlog zakona o Vladi biti stavljen na dnevni red I dalje otvoreno pitanje statusa potpredsjednika izvršne vlasti koji nema ministarsku funkciju
Vlada je krajem prošlog mjeseca utvrdila i Skupštini predložila amandmane na Predlog zakona o Vladi, kojima su uvažene preporuke Venecijanske komisije (VK) o odgovornosti izvršne vlasti prema Skupštini i parlamentarnom nadzoru nad Etičkim kodeksom, čime je Predlog zakona dodatno usklađen s njenim mišljenjem.
To je “Vijestima” odgovoreno iz Ministarstva javne uprave (MJU) na pitanje da li je taj resor počeo usaglašavanje Predloga zakona sa smjernicama iz novog mišljenja koje je Komisija dala na plenarnom zasjedanju 12. i 13. juna.
Venecijanska komisija je u novom mišljenju ocijenila da je Crna Gora u velikoj mjeri uvažila njene ranije preporuke u vezi s Predlogom zakona o Vladi, ali je upozorila da dokument i dalje nije u potpunosti usklađen sa Ustavom, da ne propisuje izričito njenu odgovornost prema Skupštini i da ne predviđa parlamentarni nadzor nad Etičkim kodeksom.
Zakon je u skupštinskoj proceduri, ali iz parlamenta nisu odgovorili listu kad će se naći na dnevnom redu.
Venecijanska komisija je istakla da treba obezbijediti potpuno usklađivanje zakona s Ustavom, odnosno sa članovima 103 i 110, koji se odnose na izbor Vlade i prestanak njenog mandata.
“Kad je riječ o preporukama koje se odnose na izričito propisivanje odgovornosti Vlade prema Skupštini i parlamentarni nadzor nad Etičkim kodeksom, Vlada je na sjednici održanoj 26. juna 2026. utvrdila i Skupštini predložila amandmane na Predlog zakona o Vladi, kojima su ove preporuke uvažene. Na taj način Predlog zakona je već dodatno usklađen s mišljenjem Venecijanske komisije”, odgovoreno je iz MJU.
U amandmanu 1 piše da u zakonu stoji da Vlada, odnosno predsjednik Vlade, potpredsjednici i ministri odgovaraju za svoj rad Skupštini.
“Venecijanska komisija je u svojim mišljenjima ukazala da iako Ustav ne sadrži posebne odredbe o odgovornosti Vlade prema Skupštini, ovlašćenje Skupštine da bira i razrješava s dužnosti predsjednika Vlade i članove Vlade, odnosno, zamjenike premijera i ministre (sa ili bez portfelja) podrazumijeva da je Skupštini odgovoran ne samo premijer, već i cijela Vlada”, stoji u obrazloženju ovog amandmana, dok se sljedeća tri amandmana brišu ranije pojedinačne odredbe o odgovornosti premijera, potpredsjednika i ministara prema Skupštini, ili se usklađuju s amandmanom 1.
“Venecijanci” su u junskom mišljenju ukazali na neispunjenu raniju preporuku da se obezbijedi pravo Skupštine na nadzor nad Etičkim kodeksom Vlade, “kako bi postojala određena mjera zakonodavnog nadzora nad ovim osjetljivim pitanjem”.
“Tokom razgovora s predstavnicima vlasti, delegaciji Komisije je saopšteno da će Etički kodeks biti donijet kao podzakonski akt Vlade i objavljen u Službenom listu. Komisija razumije da postoje praktične poteškoće da se akt koji donosi Vlada podvrgne parlamentarnom nadzoru, ali podsjeća da je svrha takvog nadzora veća transparentnost rada izvršne vlasti”, naveli su.
U posljednjem, petom amandmanu stoji da Etički odbor Vlade jednom godišnje podnosi izvještaj Skupštini na usvajanje. Ako Skupština ne usvoji taj izvještaj, prestaje mandat Etičkog odbora.
“Propisivanjem obaveze Etičkog odbora da svoj godišnji izvještaj dostavlja Skupštini na usvajanje, obezbjeđuje se parlamentarni nadzor nad njegovim radom, posebno ako Skupština ne usvoji izvještaj u kom slučaju će prestati mandat Etičkog odbora. Na ovaj način postiže se svrha gorenavedenog nadzora koja je usmjerena ka građanima da im omogući bolji uvid u transparentnost rada i praksi Vlade”, navodi se u obrazloženju amandmana.
Venecijanska komisija je tražila i da se dodatno razjasni status potpredsjednika Vlade jer je članom 11 stav 3 Predloga zakona propisano da “potpredsjednik Vlade može biti ministar”. Podsjeća da je prvobitni nacrt predviđao da je “po pravilu” potpredsjednik Vlade istovremeno i ministar, te da je još 2023. upozorila da takva formulacija može izazvati nedoumice o mogućnosti postojanja potpredsjednika bez ministarske funkcije.
U verziji iz 2025. tekst je izmijenjen i precizirano je da potpredsjednik Vlade ne mora biti ministar, što je Komisija tada pozdravila.
“Međutim, nova formulacija ‘može biti ministar’ ponovo otvara pitanja o tome da li je moguće imati potpredsjednika bez ministarske funkcije i da li potpredsjednik može istovremeno biti ministar bez portfelja. Tokom konsultacija crnogorske vlasti su navele da se takvo rješenje pokazalo efikasnim u praksi. Komisija prima k znanju to objašnjenje, ali smatra da je potrebno dodatno pojašnjenje”, navodi se u mišljenju, uz ocjenu da je ova preporuka djelimično sprovedena.
Crna Gora je među rijetkim državama regiona koja je bez zakona o vladi. Radna grupa za pripremu tog propisa formirana je u Ministarstvu javne uprave još u junu 2022. O neophodnosti donošenja zakona najviše se pričalo dok je državu vodila Vlada Dritana Abazovića (Građanski pokret URA). Ona je, nakon što je srušena u parlamentu (avgust 2022), upravljala državom godinu i dva mjeseca u punom kapacitetu (do kraja oktobra 2023).
Venecijanska komisija je već dala dva mišljenja o verzijama nacrta zakona o Vladi - 2023. i 2025.
Predlogom zakona, za razliku od nacrta iz januara 2025, nije ograničen broj članova Vlade, već samo broj ministara bez portfelja. U nacrtu iz 2025. piše da izvršna vlast može imati najviše 18 ministara za upravne oblasti, dok je u novom dokumentu ta odredba obrisana, pa je navedeno samo da Vlada obavezno ima ministre za sedam upravnih oblasti: pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, vanjski poslovi, zdravlje i javna uprava. Tih sedam oblasti ne mogu se spajati s drugima.
Uprkos tome što je dio javnosti apelovao da se zakonom moraju ograničiti ovlašćenja izvršne vlasti koja je izgubila povjerenje Skupštine i koja je u tzv. tehničkom mandatu, u Predlogu zakona se to ne pominje. Novina u Predlogu je da najmanje 40 odsto članova izvršne vlasti treba da bude iz reda manje zastupljenog pola.
Zakon ne uređuje funkcionisanje Vlade kojoj je prestao mandat
Iz resora Maraša Dukaja “Vijestima” podcrtavaju da ne stoje navodi da je Venecijanska komisija negativno ocijenila pitanje tehničkog mandata izvršne vlasti.
“Naime, Predlog zakona o Vladi, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri ne uređuje funkcionisanje Vlade kojoj je prestao mandat, jer bi propisivanje takvih pitanja bilo suprotno Ustavu Crne Gore. Upravo je takav pristup Venecijanska komisija i pozdravila”, navode iz tog resora.
I dalje bez posljedica kad kandidat ne prođe provjeru integriteta
Venecijanska komisija je u mišljenju konstatovala i da zakon ne sadrži odredbe o posljedicama negativnog rezultata provjere integriteta kandidata za premijera, članove Vlade i funkcionere izvršne vlasti. Vlada nije predložila takvu odredbu, jer treba da se prije toga promijeni Ustav.
“Sagovornici su isticali da se takva ograničenja ne mogu propisati zakonom jer za njih nema osnova u Ustavu, te da je u toku priprema ustavne reforme u toj oblasti”, navodi se u mišljenju “venecijanaca”.
“Komisija prima k znanju ta objašnjenja i priznaje da je bez odgovarajućih ustavnih odredbi teško zakonski urediti posljedice negativne provjere integriteta. Pozdravlja najavljenu ustavnu reformu i podsjeća da se pitanjem provjere integriteta bavi i Grupa zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO)”.
Zbog toga je Komisija preporučila da se, nakon sprovođenja odgovarajuće ustavne reforme, što prije zakonski preciziraju koraci koji će se preduzimati u slučaju negativnih rezultata provjere integriteta.
( Željka Vučinić )