Mandić: Ostvaren značajan napredak u rodnoj ravnopravnosti, ali postoje izazovi koji zahtijevaju djelovanje

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, otvorio zasijedanje Ženskog parlamenta, posvećeno obilježavanju 25 godina od osnivanja Odbora za rodnu ravnopravnost, prvog institucionalnog mehanizma za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori

1097 pregleda0 komentar(a)
Obraćanje Mandića, Foto: Skupština Crne Gore

U Crnoj Gori je u proteklih 25 godina ostvaren značajan napredak u oblasti rodne ravnopravnosti, ali i dalje postoje izazovi koji zahtijevaju zajedničko djelovanje institucija i društva, ocijenio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, otvorio zasijedanje Ženskog parlamenta, posvećeno obilježavanju 25 godina od osnivanja Odbora za rodnu ravnopravnost, prvog institucionalnog mehanizma za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori.

FOTO: Skupština Crne Gore
FOTO: Skupština Crne Gore
FOTO: Skupština Crne Gore
FOTO: Skupština Crne Gore
FOTO: Skupština Crne Gore
FOTO: Skupština Crne Gore
FOTO: Skupština Crne Gore
FOTO: Skupština Crne Gore
FOTO: Skupština Crne Gore

On je kazao da taj jubilej predstavlja važan trenutak za sagledavanje ostvarenih rezultata, ali i priliku da se oda priznanje svim ženama i muškarcima koji su svojim radom, zalaganjem i hrabrošću doprinijeli da pitanja rodne ravnopravnosti postanu sastavni dio zakonodavne i javne politike Crne Gore.

"Od osnivanja Odbora prije četvrt vijeka, ostvaren je značajan napredak u oblasti rodne ravnopravnosti kroz unapređenje zakonodavnog okvira, veću zastupljenost žena u političkom i javnom životu, jačanje svijesti o značaju jednakih mogućnosti i stvaranje uslova za snažnije učešće žena u donošenju odluka", ocijenio je Mandić.

On je naglasio i da i dalje postoje izazovi koji zahtijevaju zajednički odgovor institucija i društva u cjelini, ukazujući da nijedno društvo ne može biti zadovoljno dok postoje prepreke koje ograničavaju ravnopravno učešće žena, nasilje nad ženama i ekonomske i društvene nejednakosti koje utiču na životne prilike brojnih građanki.

Mandić je poručio da je odgovornost zakonodavne i izvršne vlasti, institucija, civilnog društva, akademske zajednice i medija da nastave zajednički rad na izgradnji društva u kojem će rodna ravnopravnost biti svakodnevna praksa, a ne samo ustavno i zakonsko načelo.

On je, kako se dodaje, naglasio da je Crna Gora svoju evropsku budućnost vezala za vrijednosti jednakosti, ljudskih prava i vladavine prava, istakavši da rodna ravnopravnost nije pitanje ispunjavanja međunarodnih standarda ili pregovaračkih obaveza, već pitanje kvaliteta demokratije i ukupnog društvenog razvoja.

Osvrnuvši se na jubilej Odbora za rodnu ravnopravnost, Mandić je rekao da 25 godina njegovog rada predstavlja važan dio institucionalne istorije Skupštine i istoriju upornosti, dijaloga i zajedničkog rada na izgradnji pravednijeg društva.

Navodi se da je Mandić izrazio uvjerenje da će iskustvo stečeno tokom proteklog perioda predstavljati snažan podsticaj za nove inicijative i dalji napredak u oblasti rodne ravnopravnosti.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić naglasila je da jubilej predstavlja priliku da se sagleda put koji je Crna Gora prešla u oblasti rodne ravnopravnosti, i da se oda priznanje svima koji su dali doprinos tom procesu i potvrdi opredijeljenost za dalje jačanje društva jednakih mogućnosti, dostojanstva i poštovanja ljudskih prava.

Andrić je podsjetila da je Odbor tokom prethodnih 25 godina bio forum dijaloga, mjesto zajedničkog djelovanja i pokretač brojnih inicijativa koje su doprinijele unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira u oblasti ljudskih prava i jednakih mogućnosti.

Govoreći o ostvarenim rezultatima, Andrić je ukazala na veće učešće žena u političkom životu i procesima odlučivanja, unaprijeđenom zakonodavnom okviru za zaštitu od diskriminacije i nasilja, kao i na rast svijesti da rodna ravnopravnost predstavlja jedno od ključnih pitanja demokratskog razvoja, društvene pravde i održivog razvoja.

Ona je, kako se dodaje, naglasila da ostvareni napredak treba da bude podstrek za dalje djelovanje, posebno kada je riječ o uklanjanju prepreka sa kojima se žene i dalje suočavaju na tržištu rada, u ekonomskom osnaživanju i na mjestima odlučivanja, kao i u borbi protiv svih oblika nasilja i diskriminacije.

Andrić je ocijenila da je, u vremenu brojnih globalnih izazova, od posebnog značaja očuvanje vrijednosti jednakosti, inkluzivnosti i društvene kohezije.

Prema riječima Andrić, nijedno društvo ne može da ostvar puni potencijal ukoliko ne koristi potencijal svih svojih građana i građanki.

Ona je zahvalila međunarodnim organizacijama, diplomatskom koru i razvojnim partnerima na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u unapređenju politika rodne ravnopravnosti, kao i svim sadašnjim i bivšim članicama i članovima Odbora - ženama koje su svojim angažmanom doprinosile društvenim promjenama, ali i muškarcima koji su prepoznali da je rodna ravnopravnost zajednička odgovornost.

Andrić je podsjetila da je Odbor tokom rada aktivno učestvovao u kreiranju i praćenju zakonskih i strateških dokumenata, promovisanju politika rodne ravnopravnosti, jačanju institucionalnih kapaciteta i regionalne saradnje, kao i razmatranju međunarodnih preporuka iz ove oblasti.

Ona je ukazala na doprinos Odbora u unapređenju zastupljenosti žena u politici i ekonomiji, borbi protiv nasilja nad ženama, promociji rodno odgovornog budžetiranja i obrazovanja, kao i realizaciji brojnih projekata, istraživanja i javnih kampanja koje su doprinijele promjeni društvenih obrazaca i smanjenju rodnih stereotipa.

Andrić je naglasila da, uprkos ostvarenim rezultatima, brojni izazovi i dalje postoje, zbog čega je, kako je navela, neophodno nastaviti sa kontinuiranim radom, daljim jačanjem institucionalnih kapaciteta i snažnom posvećenošću ostvarivanju pune rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.

Ona je poručila da je 19. zasijedanje Ženskog parlamenta još jednom potvrdilo značaj kontinuiranog dijaloga i saradnje između institucija, civilnog društva i međunarodnih partnera, uz zajedničku ocjenu da je neophodno nastaviti sa sprovođenjem politika koje će doprinijeti izgradnji pravednijeg i inkluzivnijeg društva i stvaranju boljih uslova za sve žene u Crnoj Gori.

Potpredsjednica Skupštine i kopredsjednica Ženskog kluba Zdenka Popović kazala je da Ženski parlament već godinama predstavlja važan prostor dijaloga, razmjene iskustava i zajedničkog promišljanja o načinima izgradnje društva jednakih mogućnosti, u kojem će znanje, odgovornost i posvećenost biti jedina mjerila uspjeha.

Ona je, kako se navodi, posebno naglasila značaj činjenice da je 19. zasijedanje Ženskog parlamenta održano nakon Samita političkih liderki, koji je prije nekoliko mjeseci organizovan u Skupštini Crne Gore.

Popović je podsjetila da je tom prilikom Crna Gora bila domaćin predsjednicama parlamenata, parlamentarkama i političkim liderkama iz 65 država svijeta, čime se, prema njenim riječima, pozicionirala u središte globalnog dijaloga o političkom liderstvu žena.

Govoreći o porukama Samita, Popović je istakla da nijedno društvo ne može ostvariti svoj puni potencijal ukoliko ženama nijesu pružene jednake mogućnosti da učestvuju u procesima donošenja odluka.

Ona je navela da ohrabruje činjenica da danas sve veći broj žena obavlja odgovorne funkcije u politici, pravosuđu, privredi i nauci, ali je upozorila da puna rodna ravnopravnost još uvijek nije dostignuta.

Popović je ukazala da žene i dalje nose najveći teret neplaćenog kućnog rada i brige o porodici, istovremeno ostvarujući izuzetne profesionalne rezultate.

Zbog čega je, kako je naglasila, neophodno nastaviti sa politikama koje unapređuju rodnu ravnopravnost i ravnopravnu zastupljenost žena u svim sferama društva.

Popović se osvrnula na pitanje političke participacije žena, ocijenivši da povećanje izborne kvote predstavlja važan korak ka većem učešću žena u procesima donošenja odluka.

Ona je istakla da kvote nijesu cilj same po sebi, već instrument kojim se ženama obezbjeđuju jednake šanse i omogućava puno iskorišćavanje potencijala društva.

Popović je dodala da se ne treba zaustaviti na postojećim rješenjima, već nastaviti sa unapređenjem zakonodavnog okvira i stvaranjem uslova koji će ženama omogućiti ravnopravno i suštinsko učešće u političkom životu.

Ona je zaključila da se jedino kombinacijom odgovarajućih zakonskih rješenja, kvalitetnog obrazovanja, snažne institucionalne podrške i dosljednog promovisanja jednakih mogućnosti može postići istinska rodna ravnopravnost i veća zastupljenost žena u politici, ne samo kroz formalne mehanizme, već i kroz njihov stvarni uticaj na kreiranje javnih politika i razvoj društva.