Radović: Nema sumnje da u slučaju "Telekom" nije došlo do zastare za primanje mita

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović kazao je da je vijeće, kojim je predsjedavao, temeljnim pregledom spisa utvrdilo da nema sumnje da nije zastupila zastarjelost krivičnog djela - primanje mita u slučaju "Telekom".

On je na polugodišnjoj konferenciji za medije, odgovarajući na pitanje "Vijesti" oko slučaja "Telekom", pojasnio da nadležni sudija za istragu očekuje novi potez Zaštitnika imovinsko pravnih interesa države odnosno novi procesni akt, prema kojim bi se opredijelio.

Predsjednik Višeg suda je hronološki podsjetio na radnje oko jedne od najvećih korupcionaških afera u Crnoj Gori, pojašnjavajući da je krivična prijava podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu protiv većeg broja lica, zbog više krivičnih djela.

"Jedan dio postupka, koji se odnosio na određena lica, od strane tužilaštva je bio razdvojen, te je bio predmet posebnog postupka protiv dva lica, koja su kasnije pravosnažno oslobođena za krivična djela, koja su im optužnicom stavljena na teret. Međutim, iz samih tužilačkih spisa pisalo je da će nadležni tužilac nastaviti izviđaj i prikupljanje dokaza u odnosu na tri druga privredna društva i druga lica, povezana sa tim preduzećem. Nadležno tužilaštvo je odbacilo tu krivičnu prijavu", naveo je Radović.

On je pobrojao da je nakon toga Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore preuzeo gonjenje i podnio predlog sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici da "preduzme određene istražne radnje protiv određenih osoba, prije svega njihovog saslušanja u svojstvu osumnjičenih".

"Sudija za istragu je izjavio neslaganje sa Zaštitinikom složivši se sa SDT-om da je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja. Povodom tog neslaganja, tročlano krivično vijeće Višeg suda, čiji sam bio predsjednik i dva člana, su detaljno pregledala tužilačke spise - jedan po jedan, razne zahtjeve tužilaštva za prikupljanje dokaza između ostalog i one za međunarodnu pravnu pomoć. Koliko se sjećam, neka lica su u Sloveniji saslušana u svojstvu svjedoka, pa je zamoljeni sud diplomatskim putem dostavio te iskaze. Definitivno, preduzimanjem te procesne radnje, tu nema nikakve sumnje za nas krivičare, a vjerujem i znalce svog posla, da nije zastupila zastarjelost krivičnog gonjenja u odnosu na krivično djelo - primanje mita", bio je jasan Radović.

On je pojasnio da je u međuvremenu za pojedina krivična djela iz predmeta "Telekom" nastupila zastarjelost - davanje mita i za zloupotrebu službenog položaja ali ne, kako je naglasio, i za primanje mita.

"Zbog toga smo ukinuli odluku sudije za istragu i vratili mu spise predmeta na dalje postupanje u skladu sa ovim stavom. Sljedeće šta je on uradio, imajući u vidu prijedlog Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, koji se u određenoj mjeri nakon ovakve odluke pokazuje nejasnim, jer otpale su neke procesne radnje koje su preduzete - vještačenja vezana za zloupotrebu službenog položaja i po meni je on vrlo razložno obavijestio Zaštitinika da treba da uredi taj predlog za preduzimanje radnji dokazivanja", naveo je predsjednik Višeg suda u Podgorici.

Radović je objelodanio i da je Zaštitinik, nakon toga, zatražio određene spise predmeta i za to mu sada treba malo duži rok.

"Sada očekujemo da nam stigne taj novi procesni akt, prema kojem bi se nadležni sudija za istragu opredijelio. Da li će on saslušati ona lica u svojstvu osumnjičenih, koja su predložena ili će se još predložiti nešto", zaključio je Radović.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić odgovarajući na pitanje oko "Telekoma" saopštila je da potpuno razumije interesovanje javnosti za taj slučaj, koji je bio u radu pred Vrhovnim sudom, gdje su odlučivali po vanrednom pravnom lijeku, a potom ga, kako je dodala, odbili iz razloga što se ne može izjavljivati protiv procesnih rješenja, kojima se ne završava krivični postupak.

"U tom smislu Vrhovni sud niti je bježao od svoje uloge i odgovornosti da kaže, mislim da smo u toj odluci dali određene pravne misli. Što se tiče samog postupka, koji se vodi pred Višim sudom, bilo bi neodgovorno, neprofesionalno i neozbiljno da komentarišem kako će sudija za istragu odlučiti. Ono što smo rekli u našoj odluci jeste da se ne može utvrđivati povreda zakonitosti postupka, kojim se ne određuje pravno pitanje na koje se odnosi. U kojoj je fazi taj postupak, nisam se interesovala, a ono što jeste je da sam poslala predsjedniku Višeg suda dopis, koji se ne odnosi samo na ovaj predmet, već na sve predmete, koji su pod posebnom pažnjom javnosti, da se od strane sudija mora voditi računa da se efikasno i promptno i odgovorno rješavaju", kazala je Pavličić.

Da li se radi o zastari i da li Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa ima procesne mogućnosti da traži pokretanje krivičnog postupka, Pavličić nije mogla da odgovori, a potom je pojasnila da "bi to značilo prejudiciranje eventualno i njene uloge da u daljem postupku odlučuje u tom predmetu".

Specijalno državno tužilaštvo prošle godine utvrdilo je da je u predmetu "Telekom" nastupila zastara i odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a potom je u oktobru prošle godine Vlada zadužila Zaštitinika imovinsko-pravnih interesa da preuzme krivično gonjenje kao supsidijarni tužilac.

Tužilaštvo je odbacivanjem krivične prijave prestalo da bude nosilac krivičnog gonjenja u tom predmetu, a tu ulogu je preuzeo Zaštitnik, a istovremeno Državno tužilaštvo se protivilo sprovođenju dokaznih radnji, koje je predložio Zaštitnik u ime države.

Zaštitnik je tražio saslušanje šest osoba, bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović, kao i nekadašnjih predstavnika kompanije, HLT fonda, preduzeća "Monte Adria" i Mađar telekoma - Olega Obradovića, Veselina Barovića, Damjana Hostu i Tomaša Marvaia kao i ekonomsko vještačenje vrijednosti "Telekoma" 2005. godine kada je pod sumnjivim okolnosti državna telekomunikaciona kompanija prešla u ruke "Mađar Telekoma".

Zastara u aferi "Telekom" do sada je konstatovana na tri institucionalna stepenika u pravosudnom sistemu - SDT-u, sudija za istragu Višeg suda, kao i VDT Milorad Marković, koji je podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti.

Da je predmet još pravno "živ", za sada smatra vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, koje je 12. maja ove godine, donijelo rješenje da slučaj nije apsolutno zastario i da se to odnosi, kako piše u odluci, koju potpisuje sudija Zoran Radović, na dio koji tretira krivično djelo primanje mita.

Američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) saopštila je prije 14 godina da ima dokaze da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori i Makedoniji tokom privatizacije telekomunikacionih kompanija.

Početkom 2012. godine Komisija za hartije od vrijednosti Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavila je da je Dojče Telekom, navodno, preko svoje podružnice crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije isplatio mito.

U tužbi američke Komisije ukazivano je da su podmićivanje omogućila dva člana uprave crnogorskog Telekoma i advokatica, sestra jednog od visokih funkcionera. U pitanju su četiri lažna konsultantska ugovora, preko četiri of-šor firme, koje su agažovane, navodno, od Mađar Telekoma za konsalting, ali su u stvari poslužile da bi se isplatilo mito kako bi mađarski investitor došao do željenog procenta vlasništva.

Mađar Telekom i njegovi čelnici nagodili su se sa američkim vlastima i platili oko 95 miliona dolara, a SEC je 2014. odustao od dokazivanja korupcije u Crnoj Gori zbog “racionalizacije” postupka, dok su Milo i Ana Đukanović negirali umiješanost, a Oleg Obradović i Miodrag Ivanović krivičnom postupku u Crnoj Gori pravosnažno oslobođeni optužbi.

( Biljana Nikolić )