Nedjeljni komentar: Prioriteti hrvatske politike na Zapadnom Balkanu

Hrvatska spoljna politika nalazi se u procijepu između želje da bude percipirana kao srednjoevropska zemlja i državnih interesa koji su u najvećoj mjeri koncentrisani na Zapadnom Balkanu i opterećeni su ratovima za jugoslovensko nasljeđe iz devedesetih godina. U tom kontekstu Zagreb ne želi da bude viđen kao lider Zapadnog Balkana. Cilj je da iskoristi privilegovanu poziciju članice EU i NATO-a u kreiranju politika EU prema našem regionu i da preko politike uslovljavanja realizuje svoje nacionalne ciljeve u pregovaračkom procesu sa EU.

483 pregleda0 komentar(a)
Željko Pantelić, Foto: TV Vijesti

U Hrvatskoj je veoma raširena moda da se sve posmatra kroz ratove devedesetih, a pogotovo istorija zajedničkog prostora u prethodnom vijeku. Drugim riječima, ratovi devedesetih ne posmatraju se kao posljedica događaja tokom 20. vijeka, već im se kroz prizmu devedesetih daje vrijednosni sud i istorijska kolokacija.

U novom Nedjeljnom komentaru odgovaramo i na sljedeća pitanja:

  • Koja su tri prioriteta hrvatske politike na Zapadnom Balkanu?
  • Šta želi Zagreb u Bosni i Hercegovini?
  • Zašto je za Zagreb Beograd vječiti rival, a Banja Luka saveznik?
  • Zašto Hrvatska gleda na Crnu Goru kroz prizmu svojih odnosa sa Srbijom?
  • Koje sporno pitanje sa Zagrebom Podgorica treba da izbjegne u procesu pristupanja EU?
  • Zašto Morinj ne može da bude tretiran kao logori u Srbiji tokom ranih devedesetih?
  • Kako Hrvatska želi da nametne svoje viđenje istorije, pogotovo ratova iz devedesetih godina prošlog vijeka?
  • Zašto u Crnoj Gori u pojedinim krugovima podržavaju hrvatski narativ, uključujući i rječnik vezan za devedesete?

Odgovori u nedjelju u 18.15 i 22.30 na Televiziji Vijesti.