Da li će cijena zlata nastaviti rast: Svako predviđanje nosi određeni rizik

Posljednjih godina cijena zlata neprestano raste. Uz jednu kratkotrajnu pauzu na tržištu, cijena već godinama ide samo u jednom smjeru – naviše. Od 2020. porasla je sa 1.585 dolara po unci, na više od 4.500 dolara po unci.

U idealnom slučaju novac ne bi trebalo da gubi vrijednost zbog inflacije, već bi zahvaljujući kamatama trebalo sam da povećava svoju vrijednost. Međutim, to trenutno nije naročito vjerovatan scenario, jer su ključne kamatne stope relativno niske. Zato oni koji raspolažu većim kapitalom pokušavaju da svoju imovinu bezbjedno sačuvaju, a kao i mnogo puta ranije – ulažu u plemenite metale. Veća tražnja potom dovodi do rasta cijena.

Ekonomisti Dojče banke navode da centralne banke širom svijeta sve više kupuju zlato. U studiji objavljenoj 27. aprila navodi se da Kina, Rusija, Indija i Turska, kao i centralne banke zemalja u razvoju, povećavaju svoje zlatne rezerve. Zbog toga bi zlato do 2031. godine moglo da dostigne čak 8.000 američkih dolara po unci, čime bi mu se sadašnja vrijednost praktično udvostručila, smatraju njemački stručnjaci.

Novi igrač – kriptovalute

Prije nego što pogledamo u budućnost, vrijedi razmotriti kako je došlo do sadašnje situacije. Kako je posljednjih godina nastao procvat tržišta zlata?

Frank Šalenberger iz Landesbank Baden-Virtemberg (LBBW) kao razloge navodi "očekivanja smanjenja kamatnih stopa i slabljenja američkog dolara, snažnu kupovinu zlata od strane centralnih banaka, kao i veliku tražnju za zlatnicima i polugama".

Uz to se, kako kaže Šalenberger za Dojče vele (DW), na tržištu pojavio relativno novi učesnik – kriptovalute.

One se "sve više razvijaju u važnu novu grupu tražnje jer i same doprinose diverzifikaciji imovine, između ostalog i kupovinom zlata. Ako se taj trend nastavi, mogao bi dodatno da podstakne rast cijene zlata".

Mihael Sju, analitičar za plemenite metale pri Dojče bank riserč i jedan od autora pomenute studije, pravi razliku između "neelastične" i "elastične" tražnje.

On ističe da su stabilni, neelastični kupci, poput centralnih banaka, potisnuli elastične kupce, odnosno privatne osobe poput kupaca nakita.

Ta stabilna tražnja, tvrdi on, "ključni je faktor snage tržišta zlata u periodu od 2021. do 2025. godine".

S druge strane, Tomas Kulp, analitičar istraživačkog sektora DZ BANK-a, napisao je za DW: "Glavni pokretač rasta cijene zlata posljednjih godina bilo je gomilanje geopolitičkih neizvjesnosti. Uloga zlata kao sigurnog utočišta s jedne strane i njegov status garantovane nezavisnosti s druge strane bili su najvažniji faktori tražnje."

Da li je zlato i dalje sigurno utočište?

Zlato se oduvijek smatralo pouzdanim načinom očuvanja vrijednosti novca. Iako se njegova količina ne može proizvoljno povećavati i iako je podložno špekulacijama, ovaj plemeniti metal svakako je sigurniji od čuvanja novca ispod madraca.

Ali da li je zlato i danas pogodno kao sigurno utočište?

"Ne", smatra Frank Šalenberger. Prema njegovom mišljenju, velika ulaganja u zlato nisu dobra ideja, ali njegovu zaštitnu funkciju ne treba potcjenjivati: "Ulaganje pet ili deset odsto portfelja u zlato svakako nije loša ideja jer može da smanji kolebanje ukupne vrijednosti portfelja."

"Smatramo da ima smisla držati značajne količine zlata kao sredstvo očuvanja vrijednosti", kaže Mihael Sju.

"Najvažniji razlozi zbog kojih upravljači deviznim rezervama u centralnim bankama uključuju zlato u svoje portfelje jesu diverzifikacija, zaštita od geopolitičkih rizika i zaštita od inflacije.“"

Tomas Kulp iz DZ BANK-a uopšte ne dovodi u pitanje smisao posjedovanja zlata.

"Zlato jeste i ostaje krajnje sigurno utočište. U nesigurnim vremenima ili tokom kriza plemeniti metal je po pravilu veoma tražen."

Međutim, upozorava da to ne znači da njegova cijena ne može biti podložna "ponekad veoma velikim oscilacijama" i da investitori to uvijek moraju imati na umu prilikom raspodjele svoje imovine.

Pogled u kristalnu kuglu

Svako predviđanje nosi određeni rizik. To ne važi samo za popunjavanje loto-listića već i za ekonomska kretanja.

Kada bi većina prognoza bila tačna, više ne bi bilo ekonomista ni poslovnih novinara, već samo mnogo više multimilionera.

Da li stručnjaci sagovornici dijele te prognoze? Frank Šalenberger svakako ne.

"Ne! Snažno tržište zlata, koje je privremeno završilo krajem januara, bilo je podstaknuto, između ostalog, velikim kupovinama zlatnih ETC fondova i značajnim povećanjem zlatnih rezervi centralnih banaka. Međutim, obje grupe kupaca trenutno su izgubile deo zamaha. Trenutno ne vidim dovoljno snažne pokretače koji bi mogli da dovedu do udvostručenja ionako već veoma visoke cijene zlata u narednih pet godina."

Koautor studije Dojče banka ostaje pri svojoj prognozi.

"Analizirali smo gomilanje zlata u rezervama centralnih banaka zemalja u razvoju kao mogući dugoročni pokretač rasta cijene zlata", rekao je Mihael Sju za DW.

Zbog toga očekuje dalje povećanje zlatnih rezervi centralnih banaka, što povezuje sa "povratkom istorije", odnosno sa periodom koji podsjeća na vrijeme prije završetka Hladnog rata.

Nova, neizvjesna vremena, prema njegovim riječima, dovode do povratka na donju granicu nekadašnjeg raspona – udjela zlata od 40 odsto u rezervama centralnih banaka.

"Uz pretpostavku da se devizne rezerve zemalja u razvoju smanje sa osam na pet biliona američkih dolara, to bi moglo da odgovara nominalnoj cijeni zlata od 8.000 američkih dolara po unci", kaže Sju.

Analitičar DZ BANK-a Tomas Kulp ipak je oprezniji. Za njega, "s obzirom na događaje posljednjih godina, takve prognoze nisu iznenađujuće".

Ipak, ne vidi razlog za pesimizam.

"Očekujemo da će cijena zlata u narednih dvanaest mjeseci dostići nivo od 5.000 američkih dolara. Temeljni pokretači tražnje i dalje su prisutni. Zato su i naši dugoročni izgledi za cijenu zlata pozitivni."

( Deutsche Welle )