Izrael prijeti da će preuzeti drevne rezervoare za vodu u blizini Vitlejema: Ispaljivan suzavac dok su djeca plivala

Izrael prijeti da će preuzeti drevne rezervoare za vodu u blizini Vitlejema, što bi predstavljalo značajnu eskalaciju sve intenzivnije kampanje za kontrolu nad zemljom na Zapadnoj obali i istorijskim narativom Bliskog istoka, piše danas britanski list Gardijan.

Otkako je izraelski krajnje desničarski ministar finansija Bezalel Smotrič u maju otvoreno zaprijetio da će "izbrisati" sporazume kojima je prije više od 30 godina potvrđeno palestinsko vlasništvo nad Solomonovim bazenima, izraelski doseljenici i vojnici pojačali su prisustvo oko tog impresivnog lokaliteta, navodi Gardijan u tekstu na svom portalu.

Bazeni potiču još iz drugog vijeka prije nove ere, iako su glavne građevinske radove izveli Rimljani vijek kasnije, u okviru velikog inženjerskog projekta koji je obuhvatao dva rezervoara, akvadukte i tunele za snabdijevanje vodom Jerusalima, udaljenog 13 kilometara.

Treći monumentalni bazen dograđen je tokom osmanske vladavine, kada je podignuta i tvrđava radi zaštite vodosnabdijevanja. Tokom britanskog mandata, od 1923. do 1948. godine, britanske vlasti modernizovale su sistem ugradnjom metalnih cijevi i pumpi.

Svijetla kamena crpna stanica iz perioda britanskog mandata danas napuštena stoji u šumovitim brdima tog područja, a bazeni, koji su na pojedinim mjestima duboki više od deset metara, više ne usmjeravaju vodu ka Jerusalimu, već su postali glavno mjesto za rekreaciju u tom kraju.

Jednog nedavnog poslijepodneva, djeca iz obližnjih sela Artas i Al-Kader zalijetala su se i skakala sa kamenih zidova srednjeg bazena u duboku zelenu vodu, dok je nekoliko muškaraca pecalo među trskom sa bedema na drugoj strani, navodi Gardijan.

Petkom i tokom praznika porodice dolaze iz Vitlejema, udaljenog 3,5 kilometara sjeveroistočno, kako bi provele veče, kupale se i pravile izlete. Kako je grad sa svih strana sve više okružen novim naseljima, bazeni postaju sve važnije utočište za stanovnike Vitlejema.

"To je sada jedino mjesto u cijelom Vitlejemu gdje možete da sjednete i uživate u vodi, hladu i zelenilu – a sada pokušavaju da ga ukradu", rekao je Mahmud Džaber, lokalni aktivista i hortikulturista iz Artasa, koji koristi vodu iz obližnjih izvora za uzgoj povrća.

Iako se jedan dio naselja Efrat uzdiže iznad bazena, oni su se našli pod neposrednom prijetnjom tek u maju, kada su Smotrič i još jedan izraelski političar krajnje desnice, Cvi Sukot, uz pomoć policije udaljili Palestince sa tog područja kako bi mogli da budu snimljeni kako plivaju u srednjem bazenu.

"Ovo je naša zemlja", izjavio je Smotrič, a Sukot je ponovio njegov poziv da Izrael preuzme taj lokalitet. Od tada su upadi doseljenika postali učestaliji, a 10. jula izraelski vojnici izveli su do tada nezabilježenu raciju, ispaljujući suzavac dok su djeca plivala u bazenima.

Kampanja pritiska izazvala je ogorčenje u Palestini, ne samo zbog arheološkog značaja tri pravougaona bazena, koji sa ukupnim kapacitetom od 250.000 kubnih metara predstavljaju jedan od najvećih sačuvanih sistema vodosnabdijevanja iz antičkog svijeta. Ova kampanja takođe predstavlja novi direktan napad na Palestinsku upravu, piše Gardijan.

Prema drugom Sporazumu iz Osla iz 1995. godine, Solomonovi bazeni postali su dio šireg područja Vitlejema klasifikovanog kao Zona A, pod palestinskom civilnom i policijskom kontrolom. Podjela Zapadne obale na zone A, B — pod palestinskom civilnom i izraelskom vojnom kontrolom — i C, pod punom izraelskom upravom, bila je zamišljena kao prelazna faza ka konačnom povlačenju Izraela sa okupirane teritorije i stvaranju palestinske države.

Od tog cilja odavno su odustali premijer Benjamin Netanjahu i njegova krajnje desna koalicija, koji su ubrzali širenje izraelskih naselja širom Zapadne obale u pokušaju da onemoguće stvaranje nezavisne Palestine.

Tokom te višegodišnje kampanje, Zona A uglavnom se smatrala nedodirljivom, sve dok izraelski bezbjednosni kabinet u februaru ove godine nije donio odluku kojom se potvrđuje izraelska kontrola nad istorijskim lokalitetom Rahelin grob unutar Vitlejema. Preuzimanje Solomonovih bazena stvorilo bi dodatni presedan, nagovještavajući da bi djelovi Zone A mogli biti prisvajani po volji, na osnovu pojedinačnih odluka ministara.

Kada je u maju posjetio bazene, Smotrič je rekao da je ostavljanje tog "veličanstvenog drevnog vodenog lokaliteta" pod palestinskom kontrolom bila "jedna od strašnih grešaka" Sporazuma iz Osla.

"Naporno radimo na ispravljanju užasne štete koju je izazvala katastrofa Sporazuma iz Osla", rekao je.

"Ovaj lokalitet se koristi kao oružje kako bi se potkopao i praktično poništio Sporazum iz Osla", rekao je Alon Arad, izraelski arheolog i izvršni direktor organizacije Emek Šave, osnovane radi zaštite drevnih lokaliteta.

Dodao je: "Na Zapadnoj obali postoji 6.000 drevnih lokaliteta, a samo mali dio njih ima bilo kakvu vezu sa jevrejskim nasljeđem."

Nije jasno da li će i kada izraelska koalicija pokušati da preuzme Solomonove bazene, ali arheolozi i lokalni Palestinci očekuju nove upade kako se približavaju izraelski izbori u oktobru. U međuvremenu, tvrdokorni izraelski propagandisti već su postavili opravdanje za preuzimanje lokaliteta, tvrdeći da je Palestinska uprava dozvolila da Solomonovi bazeni propadaju. Lokalitet se na pojedinim mjestima urušava, a u jednom uglu srednjeg bazena mogli su se vidjeti odbačene plastične boce i drugo smeće.

Palestinski vakuf, vjerska zadužbina koja je vlasnik lokaliteta, imao je planove da ga razvije u turističke svrhe, ali su te ambicije osujećene kada je Smotrič uskratio Palestinskoj upravi prihode od poreza i akciza, ostavljajući je bez sredstava.

Drugo obrazloženje koje se iznosi u prilog izraelskom preuzimanju jeste tvrdnja da su Solomonovi bazeni isključivo jevrejski lokalitet. Pišući ranije ovog mjeseca na sajtu Jerusalimskog centra za bezbjednost i spoljne poslove, rezervni potpukovnik Moris Hirš naveo je da je lokalitet "već samim svojim imenom od jevrejskog istorijskog značaja i važnosti".

Međutim, naziv Solomonovi bazeni istorijski je pogrešan. Smatra se da je kralj Solomon, ukoliko je uopšte postojao, što je predmet rasprave, vladao Izraelom i Judejom oko 800 godina prije nego što je počela izgradnja rezervoara, navodi Gardijan.

Prva dva bazena izgrađena su u vrijeme drugog jevrejskog kralja, Iroda Velikog, rimskog vazalnog vladara, ali, poput mnogih drevnih lokaliteta u Izraelu i Palestini, Solomonovi bazeni nose slojevite tragove uzastopnih epoha i carstava.

Lokalni Palestinci zadržali su taj naziv tokom vjekova, ali je Iman al-Titi, direktorka Odjeljenja za turizam i starine Vitlejema, rekla da se on kasnije počeo odnositi na osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je u 16. vijeku obnovio jerusalimske zidine i sistem vodosnabdijevanja.

"Arheološki lokaliteti nikada ne bi smjeli postati sredstva političkog sukoba. Ovo pitanje prevazilazi samu kontrolu nad zemljom. Ono uključuje i pokušaje preoblikovanja istorije i nametanja jednog istorijskog narativa koji ne odražava arheološke dokaze niti brojne civilizacije koje su tokom hiljada godina doprinijele bogatom kulturnom nasljeđu Palestine", rekla je al-Titi.

( Ne.V., Gardijan )