Izrael tajno gradi bedem koji presijeca Pojas Gaze

Satelitski snimci pokazuju da je duž „žute linije“ podignuto više od 23 kilometra zemljane barijere, što pojačava strah Palestinaca da privremena granica postaje trajna

2019 pregleda0 komentar(a)
Foto: Beta/AP

Izraelska vojska ubrzano i daleko od očiju javnosti gradi masivni bedem koji razdvaja više od polovine Pojasa Gaze, pod njenom kontrolom, od ostatka palestinske teritorije, pokazuju satelitski snimci.

Prema dostupnim podacima, u posljednjih nekoliko mjeseci izgrađeno je više od 23 kilometra zemljanog bedema koji prolazi kroz palestinska naselja srušena tokom izraelske agresije, piše Asošiejtid pres (AP).

To predstavlja više od polovine dužine Pojasa Gaze, koji se prostire na oko 40 kilometara i širok je do 11 kilometara, a tamo živi više od dva miliona Palestinaca.

Nakon što su joj predstavljeni satelitski snimci, izraelska vojska potvrdila je za AP da je izgradila fizičku barijeru duž takozvane "žute linije", granice do koje su se izraelske snage povukle u skladu sa sporazumom o prekidu vatre sa Hamasom iz oktobra.

Prema sporazumu, koji su podržale Sjedinjene Američke Države, ta linija je trebalo da predstavlja privremenu granicu do potpunijeg povlačenja izraelskih snaga.

Međutim, kako primirje ne napreduje očekivanim tokom, djeluje da se Izrael učvršćuje na tim položajima, što dodatno pojačava strahove Palestinaca da bi ta linija mogla da preraste u novu granicu.

Ni američka Centralna komanda (CENTCOM), koja je zadužena za nadgledanje primirja, niti Odbor za mir, tijelo na čijem je čelu američki predsjednik Donald Tramp i koje bi trebalo da nadgleda budućnost Gaze, nisu željeli da komentarišu izgradnju bedema.

Pored barijere, izraelska vojska je za AP saopštila da je razvila i "bezbjednosnu zonu" duž te linije, opremljenu obavještajnim i tehnološkim sistemima. Vojska nije željela da otkrije detalje o trasi bedema niti koliko daleko planira da ga proširi.

Navela je da je cilj barijere sprečavanje infiltracije i zaštita izraelskih vojnika i izraelskih zajednica u blizini Gaze.

Od kada je sporazum o prekidu vatre stupio na snagu, Palestinci u Gazi strahuju da Izrael neće vratiti teritoriju koju trenutno kontroliše.

Ipak, mali broj njih zna za zemljane bedeme koji se sada grade oko njih, jer je približavanje tom području izuzetno opasno.

Prema satelitskim snimcima koje je dostavila kompanija Planet Labs PBC, dio mreže bedema na jugu Gaze produžen je za više od dva kilometra tokom dvije nedjelje ovog mjeseca.

foto: Beta/AP

Bedem je 1. jula bio dug oko 500 metara, dok je do 15. jula dostigao dužinu od oko 2,4 kilometra. Njime su odvojene ruševine grada Rafa, koji je pod kontrolom Izraela, od oblasti Muvasi, gdje se nalaze neki od najvećih palestinskih šatorskih kampova.

Ukoliko se izgradnja nastavi ovakvim tempom, ovaj dio bedema bi mogao da se spoji sa najdužim postojećim dijelom barijere, koji se gotovo neprekidno proteže oko 17 kilometara od južnog grada Kan Junisa do područja u blizini grada Gaze na sjeveru.

Radovi na tom dijelu počeli su u februaru, a satelitski snimci pokazuju da se njegovo dalje proširenje nastavlja ka jugu.

Između 21. juna i 7. jula dodato je još više od kilometar bedema, u blizini izraelske vojne baze izgrađene na ruševinama grada Bani Suhejla kod Kan Junisa.

Na krajnjem sjeveru Gaze, nekoliko nepovezanih djelova bedema proteže se neposredno uz uglavnom sravnjen grad Bejt Lahija.

Visina ovih bedema za sada nije poznata. Na pojedinim mestima čini se da se barijere nalaze i izvan takozvane "žute linije".

Stanovništvo Gaze uglavnom je potisnuto u priobalni dio zapadno od te linije, gjde većina ljudi živi u lošim uslovima u šatorskim kampovima i zavisi od humanitarne pomoći.

Na drugoj strani linije, satelitski snimci pokazuju da su izraelske snage buldožerima i eksplozivom srušile veliki broj objekata, praktično izbrisavši čitava naselja, uključujući Rafu, u kojoj je ranije živjelo više od 250.000 ljudi.

Izraelske snage su izgradile nove puteve i vojne baze na ruševinama palestinskih gradova, dok je uništen i veliki dio poljoprivrednog zemljišta. Izraelska vojska tvrdi da uklanja infrastrukturu koju koristi Hamas.

foto: Beta/AP

"Žuta linija" nikada nije precizno definisana, ni u sporazumu o prekidu vatre niti od strane izraelskih ili američkih zvaničnika, a na terenu je različito označavana.

Izraelska vojska je za AP saopštila da radi na jasnijem obilježavanju trase te linije kako bi se "smanjile tenzije i spriječilo povređivanje ljudi koji nisu uključeni u sukob".

Izraelske snage ubile su Palestince koji su se približili toj liniji ili je prešli. Vojska navodi da otvara vatru na osobe za koje smatra da predstavljaju prijetnju njenim vojnicima. Među poginulima su, međutim, bila i djeca i drugi civili koji, prema navodima, nisu bili svjesni postojanja granice.

Pojedini vojnici su izjavili da ne znaju uvijek na koga pucaju i da imaju naređenja da ubiju svakoga ko pređe tu liniju.

Od početka prekida vatre izraelske snage ubile su više od 1.100 Palestinaca, uglavnom u vazdušnim i napadima dronovima širom Gaze. U istom periodu, napadi militanata usmrtili su pet izraelskih vojnika.

Rano jutros, izraelski napad u gradu Gazi usmrtio je bračni par i njihovo četvoro djece, uzrasta od šest do 13 godina, saopštila je bolnica Šifa. Izraelska vojska je navela samo da je u tom periodu izvela napad na pripadnike Hamasa u toj oblasti.

Prema sporazumu o prekidu vatre, Izrael bi trebalo da se u konačnici povuče do samih granica Gaze, dok bi njegove položaje zamijenile međunarodne bezbjednosne snage. Međutim, sprovođenje dogovora mjesecima je u zastoju.

Bivši diplomata Ujedinjenih nacija koji sada koordinira prekid vatre okrivio je Hamas zbog neuspjeha da se razoruža.

Povremeni pregovori o načinu predaje oružja nisu ostvarili značajan napredak, dok Hamas uzvraća optužbama da Izrael krši sporazum o prekidu vatre.

Rat je počeo nakon napada militanata predvođenih Hamasom na izraelske zajednice 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, a 251 osoba je uzeta kao talac. Izrael je odgovorio velikom vojnom ofanzivom u kojoj je, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, ubijeno više od 73.000 ljudi.

Ministarstvo, koje je bilo dio raspuštene vlade kojom je upravljao Hamas, vodi detaljnu evidenciju koju agencije UN i međunarodne organizacije uglavnom smatraju pouzdanom.